Strana 2. prama Centrali prihvatom cijene od Din. 7. po Klws. što je Općina odredila, oni su mogliitu cijenu odbiti “upučujuć Centralu da ih za veće njezine zahtjeve tuži preko suda, Bez posebnog ugovora ili sudbene pre- sude konsumenti nemaju da plaćaju Centrali više od onog što je označeno u posebnim ugovorima, a pošto Su ovi većinom još od predratnog vremena, oni ne bi imali plaćati više.nego 80 para za svijetlo a 40 para za motornu snagu po kilovatnom satu. Konsumenti koji redovito plaćaju bilo originalnu cijenu struje bilo onu što je Općina odredila vrše potpuno svoje po- godbene dužnosti. Centrala ne može i ne smije da im uskrati davanje Struje ako je zato ne ovlasti sudbena presuda posti- gnuta proti svakom potrošaču napose. Zastrašivanje konsumenata prekinućem struje sa strane Cenirale ne bi smjelo da zavara ni jednog konsumenta, jer kada bi se Centrala usudila da kome digne struju, a on ne uskraii plaćanje struje bilo po osnovnoj cijeni, bilo Po cijeni koju je Qoćina odredila, biva maksimalno Din. 7. po kilovatnom satu, dužna ga je štititi Općina, koja Će po koncesionom ugovoru prisiliti sudbenim putem Centralu na vršenje preuzetih dužnosti. Konsimenti su dužni da se protive svakoj sili što je Centrala upotrebljava i to u vlastitu korist, jer zakon i pogodbe ih štite, Općinar. Sjednica Odbora Potrošača. U četvrtak 18. t. mj na večer održao je Odbor Privatnih Potrošača Električne Struje svoju sjednicu, na kojoj je bio sestavljen utok na Ministarstvo Trgo- vine protiv riješenja Velikog Župana, A kojim je bio odbijea predlog za maksimiranje cijena električne struje. Budući, da u razlozima riješenja Veliki Župan > drži, da su cijene za liferovanje struje ugovorom sa Op- ćinom vezaneida prama tome Općina ima mogućnost, da se sa društvom ,Elin“ radi cijena pogodi odnosno u slučaju nepostignutog sporazuma zatraži sudskim putem ispunjavanje ugovora, to je Odbor uputio prepis tog riješenja Općinskom Upraviteljstvu zamolbom, da ono obzirom na razloge spomenutog riješenja poduzme shodne korake za zaštitu potrošača, Rad Hrvatskog Radiše“ u godini 1925. Predleže nam podatci o radu »Hrvatskog Radiše“ u godini 1925. Iz izvještaja, što ga upravni odbor pred- laže glavnoj skupštini, vidimo slijedeće podatke: Za namještenje prijavilo se društvu u godini 1925. ukupno 1224 dječaka od kojih su 1102 imali potrebite preduv- jele, dočim je potražba od strane poslodavca (trgova- ca i obrtnika) dosegla broj 1336, U toku godine 1925. namješteno je 828 dječaka. Od ovih je 30 izaslano u inozemstvo (u svemu u inozemstvu 40 naučnika), 828 namještenih dječaka sa većim dijelom iz najsiromaš- nijih narodnih slojeva i to: 300 dječaka je bez ocai majke, ili bez oca, od oca pala na ratištu i od oca teškog invalida ; 585 dječaka doprinijelo je svjedočbu siroma- štva; 610 dječaka sinovi su roditelja ratara, težaka i radnika; 119 dječaka sinovi su roditelja podvornika, podčinovnika i inih služnika, a 99 dječaka sinovi su drugih gragjanskih manje imućnih slojeva. Navedenih 828 dječaka namješteni su u 56 raznih grana privrede, Po zavičaju od navedenih 828 dječaka, 469 su iz Hrvatske-Slavonije i Medjumurja, 146 iz Dalmacije, 192 iz Bosne i Heraegovine, 12 iz Istre, a 9 iz ostalih kra- jeva, Najviše dječaka potječe iz siromašnih krajeva biv- še županije Ličko-krbavske, Modruško-riječke, Zagre- bačke, i Varaždinske te Dalmacije i Bosne i Hercego- vine. Najviše dječaka smješteno je na teritoriju bivše Zagrebačke, Bjelovarsko-križevačke, Požeške, Virovitič- ke i Srijemske Županije, te Bačke Banata i dijela Bosne. Za troškove oko sveukupne izravne skrbi za naučnike izdsno je tekom godine 1925 Dinara 323.032 i 20 para. Društvo je vodilo neumoran nadzor nad svim svojim pitomcima, koji su uopće u naukovanju. Te- kom goine 1925. desilo se u svemu 27 slučajeva pre- stupa (oko 3/4%) i to su u pretežnoj mjeri lakomost za slatkišem, cigaretama itd, Članova brojilo je društvo koncem godine 1925. ukupno 12.777 u domovini i 528 u Americi. Broj društvenih organizacija iznaša u domovini 481, a u Americi 79, dakle sveukupno 560 organizacija, dotično povjerenika. Od Početka svoga djelovanja pa do uključivo 1925. godine prošlo je kroz društvo 9091 dječak, U toku godine 1925. riješilo je društvo 11.497 dopisa, što izaziva više nego dvost- ruki broj otpisa (informacija) Sveopći uspjeh u godini 1925. povoljan je. Svatko, tko POzna rad ,Hrv. Ra. diše“ biti će zadovoljan sa ovim uspjehom i podupirati će ,Hrvatskog Radišu“ i u godini 1926., da uzmo- gne svoj plemeniti posao nastaviti. wb € ten X DI E Deportacije iz Sjedinjenih Država. Usprkos svim napomenama, objavama i savje- tima ima još uvijek bezbroj ljudi, koji drže da je šala doći iz koje susjedne zemlje u Sjedinjene Države i izrugati se američkim prepisima o useljavanju. Nema sumnje, da su tome često krivi kojekakvi agenti, koji pljačkajn nevješte iseljenike a nije im ni malo stalo do njihove sudbine. Na hiljade prekriomčarenih useljenika bilo je drugi ili treći dan poslije ulaza iznenada aretovano i ispitano u pogledu ulaza, Ako se uspostavi da su ušli ilegalno, ouda slijedi deportacija. Sav trošak puto- vanja preko mora, svi izdaci u stranoj zemlji i mito agentima izgubljeno je. Nu često bi takav nesretnik bio zadovoljan, da se bar deportacija brzo obavi, Ali depostacioni postupak se obično odugovlači iz raznih razloga, Mnogo ilegalnih useljenika biva kaž- njeno zbog prekršaja afferičkih zakona. Drugi opet moraju američkim vlastima služiti: kao svjedoci protiv agenata koji su ih nezakonito dopremili u Sjedi- njene Države. To traje mjeseci i mjeseca, a ima i slučajeva, gdje ljudi čekaju po godinu dana na depor- taciju. A čekaju u sreskim zatvorima, pošio uz gra- nice nema Ellis [3landa. Prema zvaničnoj statistici je bilo u fiskalnoj go. dini 1924.—25. poslije ulaza deportovanih iz Sjedi- njenih Država 9.495 lica, t, j. za 3.086 više nego u godini 1928.—24, Od toga je bilo 244 Jugoslavena (ubrojiv Bugare), 55 više nego u godini 1923,—24, Osim toga je bilo na ulazu vraćenih 25,890 lica od toga 291 Jugoslavena. Te brojke dosta jasno govore, da ilegalan ulaz u Sjedinjene Države nije tako jednostavan, kako pri- čaju nepošteni savjetnici, kojima ie stalo tek do toga da izmame novaca od lakovjernog iseljenika, a ne vode ni najmanje računa o zlim posljedicama, koje će snaći siromahe. OKAČKILIST“ Sa našeg tržišta. Žito i brašna. Na žilnom tržištu bila je prošle sedmice živalnija tendencija, tako da su se cijene nešto učvrstile, Dne 18. ov. mj. zabilježeni sa na Novosadskoj burzi slijedeći tečajevi : Pšenica 277.50/280.—, kukuruz 115..-za april 115, brašno br. 0/450-455, franko vojvogjanska utovarna stanica, mjera kod utovara, plaćanje po duplikatima. I Posao brašnom: Ek&sportni mlinovi povisili su svoje cijene i danas notiraju brašno br. 0g8/480, 0g/475, 2/425, 5/365, 6/265, 7/220 franko vojvogjan- ska uiovarna stanica. Manji mlinovi su za kojih 15 para po kg jeitiniji. Cijene u Dubrovniku. Pšenica 340.—, kukuruz Sušeni 185.—, povremenu suhi 170.— franko obala Dubrovnik, mjera kod utovara, Brašno eksportnih mlinova br. 0/540, 2/480, 5/420. Brašno manjih mli- nova, burzovna tipa, br. 0/515, 21465, 5/415, 6/380. Kolonijalna roha. Šećer kristalni POD. 12.60, kockasti po D. 14.10, Kafa Rio od Din. 39.50 do Din. 42.— “Riža talijanska od Din. 8.10 do Diu. 7.30. Bas- sein Din, 6.—, Aracan Din. 6.50. sve franko Dubrovnik. Demaći produkti, Buhač. Poslije zadnjeg izvješća nema prodaja, te prema tome ma ovdašnjem tržištu nema interesa za _ kupnju. Cijena za otvoreni Din. 9 — 9,50; poluza- tvoreni Din. 11.580 — 12; zatvoreni Din16 —=:17. Na tršćanskom tržištu jedino bi se mogla plasirati poluzatvorena roba, koju na žalost mi mal) produci. ramo. Sa polazatvorenom robom japanska konkurencija uspješno pobija naš buhač radi toga ponavljamo pre- poruku našim produceutima, da buhač nove žetve bude udešen za suzbijanje konkurencije. Maslinovo ulje. Uije čisto i bistro bez mane može se prodati i ovo se plaća Din. 16.50 — 17. Smokve. Srednja Potražnja. Cijena 4,25, E. 678/25. JAVNA DRAŽBA. Dne 24. marta 1926. u 3 sata poslije podne prodavati će se u Gružu 2 vagona bijelog graha uz najnižu cijenu od 1.75 Din. PO kg. Kr. Kotarski Sud, odio II. | Dubrovnik, 18. III: 1926. Mladi par potreban oporavka traži za višemjesečni boravak stan Sopskrbom u pen- zionu ili kod bolje obitelji. — Opširne ponude na Iuž. Fried, Zagreb Gajeva ulica 36, vila. - oduševljeni rodoljub. Razne vijesti. P.n. g. članovima Gostioničarsko - Kavanarske Zadruge, Kako Vam je poznato, Trgovačko-Privredničko Udruženje u Dubrovniku preporučilo je svojemu član. stvu da podupre »Dubrovački List« u svakom pogledu, u prvom redu pretplatom i oglašivanjem, a to obzirom na njegovo uspješno zauzimanje i zastupanje privrednih interesa našeg kraja. Prateći pisanje »Dubrovačkog Lista« od početka izlaženja do danas ustanovili smo njegovo nastojanje oko podizanja našeg staleža u vezi sa razvojem indus. i trije stranaca i napretkom dubrovačke rivijere, čemu je »Dubrovački List« mnogo doprinio svojim redovitim i izvanrednim izdanjima, te svojom propagandističkom akcijom, koje je imala i lijepih stvarnih rezultata. Zbog svega toga uprava našeg udruženja sma. trala je potrebitim da se obrati gg. izdavačima »Du- brovačkog Lista« za užu suradnju u pitanjima oko kojih je uporedo upravljeno naše nastojanje, pa nam je milo što Vam možemo javiti da smo u tom po- gledu postigli potpuni sporazum, Izdavači »Dubrovačkog Lista« vrlo susretljivo ponudili su nem svoje stupce za naše obavijesti, a i inače izjavili su se spremnim da podupiru svaku našu akciju od općeg interesa. Stavljajući Vam ovo do znanja, pozivljemo Vas da i Vi sa vaše strane pokažete polrebito shvatanje prama ovoj susretljivosti, te da u svakoj zgodi podu- prete »Dabrovački List«, Dubrovnik, 1. Marta 1926. Uprava ,Gost. K. Zadruge“ Presjednik : Dragutin Polaček, Potpredsjednik : Adolf Rakić, Tajnik: Vlatko Iveković, Blagajnik: Vojvodić, Odbornici: Janko Grabušić, Novaković G ildo, S. Miličić. Prva hrvatska štedionica ; održala je dne 13. ožujka 0. g. pod predsjeda- njem gospodina Miroslava grofa Kulmera svoju 79. redovita glavnu skupštinu, Iz izvještaja ravnateljstva, koji je pročitao g. pot- predsjednik i glavni ravnstelj Milivoj Crnadak iz bilance proizlazi, da je poslovanje zavoda i u prošloj godini znatno poraslo tako, da je promet iznosio 93 miljarde 99 milijuna Dinara te je za 24 miljarde i 959 milijuna Dinara veći od onog u pretprošloj godini, Glavne stavke aktiva sastoje iz: gotovine u blagajni i kod novčanih zavoda Din. 105,000.000.—-, vrijednosnih papira Din. 148,000.000.—, predujmova na vrijednosne papire Din. 46,000.000.—, mjenične lisnice Din. 137,000.000.—, dužnika Dinara 1.227,000.000.—, zajmova Dinara 11,000.000.—, vl«stitih nekretnina Din. 67,400.000.—, ukupno aktiva 1 miljarda i 765 mili'una Din., a pasiva iz: dioničke glavnice Din. 75,000.000.—, pričuva Din. 54,300.000.—, mirovinske zaklade Din. 16,000.000.—,, uložaka Dinara 1.063,000.000.—, vjerovnika Dinara 909,400.000.—. Čisti dobitak iznosi Din. 21,108.620,64. Od tog čistog dobiika zaključeno je dlotirati pričuvnu i miro- viusku zakladu svaku sa Din. 1,628.000,—, zakladu M. grofa Kulmera za gradnju internata za djecu činov- nika podružnica Din. 600.000.—, u ime 20% dividende za godinu 1925, votirano je Din. 15,000.000.—, a višak od Din. 571.179.58 koji preostane po odbitku štatutom zajamčenih tantijema ravnateljstvu i upravnom vijeću, prenešen je ma račun gubitka i dobitka u godini 1926. | Dividenda isplaćivati će se počam od 15. ožujka 1926. sa Din. 1000.— po jednoj desetici dionice, sa Din. 100.— po jednoj cijeloj dionici, sa Din. 25.— po jednoj četvrtini dionice, a sa Din. 10.— po desetini dionice. Odlikovanje. Naš veliki pjesnik, g. Ivo Vojnović, odlikovan je od čehoslovačke republike orđenom Bijel;g Lava za njegove zasluge na književnom polju. Preminuli. Ugl. veleposjednik Niko Giivanović preminuo je u nedjelju, a u ponedjeljak mu je bio lijep sprovod, Imao je 73 god. Pokojnik se je u mladosti posvetio sudskoj struci, te je služio u Bosni, ali skoro nasli- jedio je veliki imetak iz Amerike, te došao u Dabrov- nik, gdje je proveo cijeli život. Bio je dobar i plemenit. Jučer je preminuia Ane ud, Kulišić, a danas će joj biti sprovod. Jučer je nakon kratke bolesti preminuo Ivo Ku- Ivo Kuneš, posjednik. Bio je još u najbolji n godinama, pa se je zato njegova nagla smrt općenito tužno doj- mila, tim više jer je poznat kao dobar prijatelj i Političko kretanje. U nedjelju je nar, posl. min. n. r. g. Dr. P. Gri- sogono održao pred brojnom publikom političku kon- ferenciju, u kojoj se najviše zadržao na principijelnim Pitanjima našeg političkog Života, a uzgred se dota- kao i momentalne političke situacije, U utorak je održan sastanak gragjanskog kluba Hrv. Pučke Stranke,