1 I £ POSTARINA PLAĆENA Broj 10. > i SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK sp BRNA m AC \& "hh Pp, ist God. 3. Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik 27. marta 1926. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. Podizanje poljoprivrede. | U Narodnoj Skupštini, prošle sedmice, g. ministar Poljoprivrede i Voda u svom govoru opširno je izlo- žio dosadanji rad svog Ministarstva. Kako je sam g. ministar izjavio, za kratko vrijeme otkada je preuzeo dužnost u Ministarstvu, velike promjene nijesu se mo- gle ni provesti, a koje su u ostalom neophodno po- irebite za razvitak i napredak naše poljoprivrede. Naj- važnija megju njima imala bi da bude veća praktič. nost od strane države oko podizanja gespodarstva u narodu, nego li je to bio slučaj do sada. U tom po- gledu do sada su bile učinjene brojne pogrješke, i od toga je ne malo trpjela naša poljoprivreda, pa zato nadati se je, da će se u buduće ne samo zapriječiti suvišno ispisivanje i nagomilavanje akata, nego da će se ozbiljno poraditi i na brzoj ispravci već učinjenih pogriješaka, a više pažnje posvetiti praktičnoj strani same stvari. Evo npr. za olakšanje poljoprivredne krize, koja već godinama vlada u Dalmaciji, bilo je preko novin- stva izloženo da se narodu preporučuje gojenje divlje naranče, koja bi u Dalmaciji našla veoma podobnu klimu, a ipak ne čuje se da je od strane Države bilo išta u tom pravcu poduzeto. Takogjer ne čuje se da je Vlada poduzela potrebite korake, da se narod uputi u gojenje maslina, kako se to već prakticira na hiljade farma u Sj. Americi, koje je mnogo praktičnije i bolje nego li ovo kod nas, premda .se maslinovo ulje sma- tra kao jedan od glavnih proizvoda Dalmacije. Za bo- lju kulturu npr. i buhača od strane Vlade do sada jednako nije se ništa učinilo. Glavni uzrok svemu ovome nijesu pojedinci, koliko sam sistem, koji je u glavnom išao za tim da se uspostave brojna nadle. štva, stanice, rasadnici i slično, a za samo njihovo podržavanje potrebni su veliki iznosi, pak je onda jasno, da unije preostajalo daljnjih dovoljnih sredstava, da odnosne ustanove u podizanju poljoprivrede u narodu odgovore u onoj mjeri, koja se od njih očekivala, Nije danas mali broj takovih ustanova u našoj državi, koje jedino vegitiraju za sebe, a u samom narodu ni- jesu dovoljno ni poznate, a kamo li da od njih prima pouku ili neke druge stvarne koristi. Više će bit prak- tične koristi, ako bude manji broj sličnih državnih stanica a da budu obskrbljene sa svim potrebitim, da uzmognu odgovoriti u potpunoj mjeri namijenjenoj zadaći. Jednako .način, koji se do sad slijedio za po- dizanje poljoprivredne industrije npr. u Dalmaciji, nije bio dovoljno praktičan, te prema tome nije mogao ni da donese poželjnog rezultata. Tu nedavno u domaćoj štampi bilo je javljeno, da je npr. jedna zadruga na otoku Braču, koja se bavi proizvodnjom rusmarinovog ulja od strane države pri- mila jedan omanji iznos, kao pripomoć u svom radu. Jednake iznose ili približno, da su u istom cilju pri- mile neke druge zadruge po Dalmaciji, koje se bave proizvodnjom rusmarinovog ulja ili nekim drugim pro- izvodom. Koliko je god istinito da svaka kaplja oganj gasi, toliko ostaje sjegurno, da se sa ovako sitnim iznosima ne može polučiti nešto ozbiljnijeg i stvarni- jeg, što bi moglo da pridonese nekom vidljivom eko- momskom podignuću Dalmacije. Daleko bi bilo praktič- a po tom korisnije, dase npr. jedne godine opredi- jeli jedna dovoljno velika suma, recimo, za podizanje industrije rusmarinovog ulja, a druge godine opeta Samo za neki drugi proizvod, jer se podavanjem neke Pripomoći u omanjim iznosima jedne te iste godine, na deset ili dvadeset raznih mjesta, postizava malo ili čak vrlo malo. S Još je naročito važan onaj dio govora g. min stra _ u kojem se navodi jaka strana konkurencija našim proizvodima na stranim pjacama. Tko želi, da stvarno vidi kako smo u našoj poljoprivredi mnogo zaostali za drugim narodima i da uzmogne predstaviti koja Ozbiljna vremena očekuju domaću poljoprivredu i mar- vogojstvo na vanjskim tržištima, gdje vlada sloboda konkurencije, taj neka pogleda u »Anales de la So- ciedad Rural Argentina«, Buenos Aires, Nr. 19. 1925. U ovoj ozbiljnoj krizi, kroz koju prolazi naša poljoprivreda, može se zabilježit kao utješljiva pojava, što za njeno odstranjenje gospodin ministar predlaže ispravan put veće praktičnosti u onom radu od strane države, koji je u glavnom upravljen na podizanje po- ljoprivrede. Sada je na samoj Narodnoj Skupštini, da ga u tome stvarno i srdačno podupre, Stanko Gučić. Ako komisija povisi iznos dohotka, naznačen u faslji, treba da navede okolnosti, na kojim osniva Svoj sud. — Presuda upravnog suda. Pred upravnim sudom u Dubrovniku bio je ovog mjeseca raspravljen i presugjen ovaj slučaj : N. Z. podnio je fasiju za odmjerenje dohodarine za 1921. god. sa iznosom cjelokupnih godišnjih pri- hoda u veličini od 3000 Din. Megjutim komisija pro- cjene na osnovu $ 214 zak. od 24. I. 1914. L. D. Z. Br. 13 našla je, da je ovaj dohodak, koji je poreznik naveo odveć malen, te je ustanovila da njegov prihod iznosi 9.000.— Din. i prema toj sumi odmjerila mu porez na dohodarinu. — Protivu ovakvog oporezo- vanja N. Z. se žalio prizivnoj Komisiji u Splitu tra- žeći da se odluka poništi a odobri njegova fasija, pošto mu je porez na dohodak od 9.000.— Din. udaren bez ikakvog obrazloženja, Protivu ove odluke N. Z. je podnio tužbu Uprav- nom sudu u Dubrovniku tražeći da se poništi odluka jer je zakon pogrešno primijenjen i što je postupak manjkav. — Upravni sud po razmotrenju spisa, a ne upustivši se u ispitivanje meritorne strane spora, našao je, da poništi napadnutu odluku radi manjkovosti postupka. Komisija precjene donijela je zaključak, koji jei prizivna komisija odobrila, po kojemu je prihod tuži- očev bio utvrgjen na 9.000. Din. Prema tome komisija je našla, da je prihod, koji je poreznik naveo u svojoj tasiji i suviše bio malen, te-je na osnovu $ 214 i. z. našla da njegov prihod poveća od 3.000 na 9.000 din. ne navodeći nikakve razloge koji su je naveli da _do- nese takav zaključak. Megjutim, da bi se komisija mogla koristiti propisima $ 214, potrebno je da usta- novi izvjesne činjenice na osnovu kojih treba da usta- novi prihod jednog poreznika, pa da te okolnosti navede u svojoj odluci, kako bi poreznik imao mo- gučnosti da ih pobija u svome pravnom lijeku. U $ 214 izrično stoji, da je komisija dužna da u svo- joj odluci navede sva ona obeležja na osnovu kojih je sivoren sud o veličini dohodaka jednog poreznika, ako nema srestava da dokaže iznos dohotka koji se ima ucjeniti. Pošto Komisija nije uzela u obzir navode, koje je tužitelj bio istakao u svome odgovoru na kontes- tativnu odluku od 15. IX. 1925. za dohodarinu, kao ni one što je u svome utoku na Prizivnu Komisiju bio iznio to je Komisija dužna bila, pošto je primi- jenila € 214 i našla da je njegov prihod mnogo veći na osnovu istog $.a da u odlući navede i sve one okolnosti, koje su stvorile sud kod Komisije, da tu- žitelj doista ima mnogo veči prihod od onoga, koji je naveo u svojoj Fasiji. Pošto upravna vlast u evom slučaju nije ispunila iormalnost $ 214 i z., što je dužna bila da uradi to je Upravni sud u tome našao bitnu manjkavost u upravnom postupku, pa je na osnovu čl. 26. z. o Državnom Savjetu i Upravnim Sudovima poništio na- padnutu odluku. : Naše ribarstvo. Ribarska društva u Splitu. Na kongresu ribarskih zadruga održanom, na poziv Zadružnog Saveza, u Splitu dana 21—22. kolo- voza prošle godine, bilo je poprimljeno da se osnuje jedno ribarsko društvo, po primjeru drugih stranih pri- morskih država, u kojem bi se morale okupiti intelek- tualne i financijalno jače sile, pa isami ribari, u svrhu napredka našeg ribarstva i ekonomskog podignuća ri- bara. Radi navedenog Zadružni je Savez sazvao u Splitu 16. ov. mj. skupštinu, na kojoj se je konsti- tuisalo ,Jadransko društvo za unapregjenje pomor- skog ribarstva. e Jugoslavenska Ribarska Zadruga u Splitu, imala je dana 10. ov. mj. svoju godišnju glavnu skupštinu, na kojoj je, izmegju ostalih tačaka dnevnog reda, bila i ta da se donese zaključak o osnutku jednog ribar- skog društva pod naslovom ,Zajednica Judranskih Ribara“. Skupština je ovaj predlog poprimila i oda. brala promicateljni odbor, kojemu je postavila zadaću da čim prije osnuje napomenuto društvo. Pošto oba društva imaju isti Cilj, uprava ,Jadran- skog Društva za unapregjenje pomorskog ribarstva“, uvidjevši potrebu da u interesu razvitka našeg ribar- stva i ekonomskog podignuća ribara, nesmiju se sile odvajati, već rame uz rame, da zajednički rade za bo- ljitak naše ribarije, poduzela je shodne korake kod promicateljnog odbora ,Zajednica Jadranskih Ribara“ da se u ovom hvalevrijednom podhvatu složno istupi. Ovaj stav je bio u načelu već prihvaćen, stoga, svaki ljubitelj ribarstva mora pohvaliti ovo sjedinjenje sila, jer ovo već kao takovo zajamčuje uspjeh. Sa našeg tržišta. Žito i brašno. Situacija je na tržištu bila prošle sedmice u glav- nom nepromjenjena. Dne 24. tek. mj. zabilježeni su na Novosadskoj Berzi slijedeći tečajevi: Pšenica 280.—, kukuruz srijemski sušeni 130.—/135.—, novi za od- mah 112.—/117.50, podunavski za mart 120.—, za april 125.— franko vojvogjanska utovarna stanica, mjera kod utovara, plaćanje po duplikatima. Posao brašnom : Cijene nepromjenjene, veća po- tražnja u bijelom brašnu. Eksportni mlinovi notiraju danas brašno br. 0gg/480, 0g/475, 2/425, 5/365, 6/265, 7/220, franko vojvodjanska utovarna stanica. Manji mlinovi su za cca 15 para po kg. jeftiniji. Cijene u Dubrovniku. Pšenica 340.—, kukuruz sušeni 185.—, povremeno suhi 175.—, franko obala Dubrovnik, mjera kod utovara. Brašno eksportnih mlinova br. 0/540, 2/480, 5/420. Brašno manjih mlinova, berzovna tipa, br. 0/520, 2/470, 5/420, 6/330. Kolonijalna roba. Šećer kristalni po Din. 12.60, kockasti po Di- nara 14.10. Kafa Rio od Din. 40.— do Din. 43.25. Riža talijanska od 8.10 do Din. 7.30, Bassein do Din. 6.15, Aracan do Din. 6.65 frauko Dubrovnik. Demači produkti. Buhkač. Poslije zadnjeg izvješća uslijedile su neke prodaje otvorene robe, uz nešto niže cijene. Uslijed ovih prodaja na ovdašnjem tržištu vlada viši interes za kupnju. Plaća se za otvoreni Din. 10, polužatvoreni Din. 12, zatvoreni Din. 16-17. Maslinovo ulje. U ovom artiklu je srednja po- tražnja i to samo za ulje bistro. Plaća se 16:75-17:25. Smokve. Zadnjih dana uslijedile su neke prodaje za unutrašnjost. Plaća se Din. 44:25. Burzovni izvještaj. Zagrebačka burza : New-York 56.80, Italija 2.287, Prag 168, London 276.50, Berlin 13.51. Dinar u ziirichu 9.14. Razne vijesti. U četvrtak je bio blagdan, pa smo zato morali ograničiti materijal za ovaj broj. Molimo gg. sarađd- nike da to uvaže. Prvi broj izaći će sa prilogom. Dubrovačka oblast kroz vjekove. Dubrov. Učeno Društvo »sv. Vlaho«, koje je već do sad dalo našem gragjanstvu nekoliko poučnih i korisnih, a potpuno besplatnih predavanja, održalo je i u nedjelju, 21. o. mj., u općinskoj vijećnici, novo predavanje : ,Dubrovačka oblast kroz vjekove do sje- dinjenja“. Predavač je bio g. prof. Antun Vučetić, upravnik dubrov. arhiva. On je na vrlo zanimljiv načini i poznatom svojom učenošću i vještinom, uz istorijski pregled glavnijih zgoda svih djelova dubrov. oblasti, “= Pojedini broj Din. 1:50“ \