Ki Koe POSTARINA PLAĆENA Broj 12. rraike: gesass: čki Uje 24 Irovač SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK "> Pojedini broj Diu. 1:50 | List God. 3. Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“ Dr.-Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik 10. aprila 1926. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. Pred općinske izbore. & Isključimo partijsko-političke račune i obzire! Dveansest godina kočio jekomesarijst živct naših općina. Dvaneest gcdina u cpćinskim peslovima nije mogla da se izrazi volja, shvatanje i vrijednest gra- gjana. Dvanaest godina traizo je opći zastoj u razvoju i napretku naših općina, Period cd dvansest godina u ovom slučaju i previše je dug, e ća bi smio ostati bez uticaja na izgradnju svijesti bar većine gregjana o posljedicama takovog zastoja, te o pravilnom načinu uklanjanja tih posljedica. Jer ako se u normalnim prilikama nije mogla da osjeli sva važnost i opsežnost rada u općinama, to se je bar sada moglo da vidi po onomu što nijesmo imali i što smo moreli da gubimo samo zato što nijesmo imali redovne cpćinske uprave. Primjer Du- brovnika u tom pogledu upravo je karakterističan : ne samo što se kroz cijeli jedan decenij nije učinilo ni jednog koraka napred, nego takcgjer i stari općinski problemi, koji su ujedno vitalni za svakog gragjanina, kao ni. pr. voda i svijetlo, toliko su se zamrsili, da ih uz znatno viši napor samo vješte i, odlučne ruke mogu pravilno da razmrse. Komessrijat je dakle značio bolest, tešku bolest, koja je zaskočila općinski organizam, a koja je ujedno «dugim trajanjem taj organizam iscrpila i oslabila tako da će mu irebati dugog i razumnog liječenja do pot- punog ozdravljenja. O tom ozdravljenju nije moglo biti govora bez povraćanja normalnih prilika u općine, bez uspostavljanja redovite općinske uprave, ali to uspostavljanje samo za sebe ne znači još i ozdrav- ljenje. To je samo preduvjet liječenju, a tek u koliko to liječenje bude pravilno i solidno, u toliko će nastu- piti i željeno ozdravljenje. Vogjenje jedne općine kao što je dubrovačka i u ncimalnim prilikama postavljalo je teške zahtjeve, koje Su mogli savladaveti samo spremni i iskusni ljudi, Jasno je da današnje stanje traži to isto i još u poja- čanoj mjeri. Prvi je uslov pravilnog liječenja — dobar liječnik. Općinsko vijeće moći će da cbavlja plodan i koristan rad jedino ako bude sastavljeno od spremnih, nesebičnih i ispravnih ljudi, koji imaju volje za rad i ljubavi za grad. Mi treba da biremo ljude, koji su ne samo voljni, nego koji su i &kadri da svojim zna- njem, radom, imenom, vezama i uticajem korisno upravljaju ovim gradom. I pri tome ireba da se izdi- gnemo nad lične i partijske cbzire, koji mogu da budu diktirani i molivima ličnih ambicija ili sitnih špekula- cija. A baš zato potrebno je da se iz izbcrnih pri- «prema i izborne borbe po mogućncsti isključe svi oni momenti, koji niiesu u direktnoj vezi sa životom općine i radom u općini. To je u prvom redu grupi- sanje i nastupanje na partijskoj bazi, Naše političke partije nijesu više garde pojedinih ljudi, niti su izražaj raspoloženja stanovitih wžih sku- pina, gradova ili pokrajina. Najveći dio nas vistamo se u partije, koje se protežu preko cijelog terito- tija državnog, i u tim partijama nalazimo se zbog po- litičkih principa, koji su nam zajednički, pa je naravno da pri tom re mogu da igraju nikakvu ulogu razna lokalna pitanja, koja sa općim, skupnim pitanjima ni- jesu nerazdvojno vezana. Zato je takogjer naravno da se u istoj partiji megu naći ljudi, koji u lokalnim Pitanjima imaju sasvim oprečna mišljenja, kao iako- gjer da se u oprečnim pastijema nalaze ljudi istog miš- ljenja u takovim pitanjima. Zbog svega toga nastupa- nje sa političkom partijom ili preko partije, ie uvlačenje političkih računa u pitanje, koja nemaju veze sa op- ćom politikom, znači u najmanju ruku otežavanje i i kompliciranje riješavenja tih posebnih; lokalnih pi- tanja, što više to može da znači i potpuno onemo- gućavanje svakog pravilnog i uspješnog rada. I mi se baš bojimo, dogje li do pertijskog istupanja u -općin- ske izbore, da će se to pcsljednje vrlo lako dogoditi u Dubrovniku. Uz podjelu na 5—6 političkih grupa, vilo je vjerojalno da nijedna ne postigne apsolutnu većinu, a to znači da će tada u nepcitičkim pitanjima trebati raditi sa političkim kompromisima, koje će dik- tirati ne samo lokalne lične kembinacije, nego i opća politička situecija. Uz takove okolnosti ko bi se mo- gao nadali uspješnom radu ? Zbeg tega treba da se nastoji isključiti ne samo partijsko istupanje, nego i megjupartijsko sporazumi- jevanje, jer gdje pclitičke partije nemaju što đa traže, tu nemaju ni da se sporazumijevaju. Dakako, da ovo ne znači da se ima potpuno isključiti političke ljuđe, već to znači da se kod svakog pojedinca nema pitati za njegovo političko opredijeljenje i njegovu političku ulogu, nego jedino koliko: on odgovara onoj ulozi koja mu se namijenjuje u općinskom životu. I pogje li sa ovcg stanovišta i primjeni li se ovaj kriterij, mora se doći do pravilnih zaključaka a tim i do dobrih rezultata. Ove dane morali će se o tome donijeli konačni zaključci. Mi razumijemo da. će se naći ljudi, kojim ne konvenira da se radi u pravcu, koji smo goreizložili, ali cpćinari treba da budu. svijesni da nj rad takovih ne konvenira njihovoj općini. Mi smo u ovom listu cd početka njegova izlaženja mnogo pisali uvijek u ovom istom pravcu, ne držeći pred očima samo sta- novite ličnosti ili stanovite partije, nego uvijek opći interes. Tražili smo uklanjanje komesarijata, pa se zato radujemo da je do toga došlo. Zagovarali smo kon- sekventno, da za općinske probleme bude mjerodavna komunelna politika, a da se isključi partijska politika, pa to i sada u odlučnom času još jednom naglašujemo. Dogje li do toga, moći ćemo slobodno da mnogo imir- nije gledamo na budući razvoj naše općine. Taj prvi simptem czdravljenja naše općine bit će opći naš uspjeh, a s tim uspjehom bit će ponosan i ovaj list, jer je od svog prvog broja na tome radio. A pogje li se protivnim putem, duboko smo uvjereni da jeto sa- mo odgagjanje oncg što neminovno mora da dogje, ako ne želimo rasulo naše općine. Izborne pripreme. Partijsko kretanje. — Prvi dogovori. — Konibinacije. Za gragjansku listu. U prošlu subotu pred večer izašli su oglasi sreskog poglavarstva, kojim se objavljuje raspis izbora za cpćinu. Nešto blagdani, a nešto kriza vlade okupljeli su paž- nju javnosti, pa zalo u pivi čas nije ovaj raspis izazvao jači utisak, već je primljen prilično ravnodušno. Ipak odmah drugi dan u jutro, na sam Uskrs, uranilo je nekoliko jačih strančara i prošetalo še do Župe da onako nesivžbeno opipaju puls ŽupljanA. Čujemo da su svi oni u Župi primljeni lijepo i da se svaki vratio sa najljepšim izgledima da će baš on lično biti naj- življe poduprt, a megjutim uzgred im je saopćeno da Župljeni misle izeći sa svojom posebnom nepolitičkom listom. — U utorak su pečeli izborni se stanci, koji su se redali sve ove dane. Kako će se istupiti u izbornu borbu, sa kojim . listama i kojim parolama, još nije konačno utvrgjeno. Do s«da pestoje slijedeće kc mbinacije : Radićevci su u prvi meh zeključili da idu sami na izbore sa vlastitem kandidatskom listom. To nije bilo sasvim pravo federalistima, republikancima grupe g. Buća i grvpi oko »Hrv. Riječi«, pa je zato došlo do predloga za postavljanje listine ,s/ožnih Hrvata“, koju bi istakli svi ovi skupa sa Radićevcima. Inicijativu u tom pravcu dao je g, D. A. L'epopili, na čigov po- ziv održana su dva sastanka, ali do sada još nije ko- načno ništa zaključeno. Ova kombinscija nailazi na razne poteškoće lične i principijelne naravi. Jer ova lista ,složnih Hrvata“ imala bi da bude političkog ka- rakiera, a bila bi sastavljena od politički najheteroge- nijih elemenata: Redićevaca-pristalica ustava i fede. | ralista-revizijonista, monarhista i republikanaca, liberala i klerikalaca itd. pa se ne zna što bi ih imalo sve skupa da veže. Uz to, kako god se pošlo na izbore, unaprijed je jasno da će više od 4/5 vijećnika biti Hr- vati, pa zato ne može da bude govora o nekoj obrani ili afirmisariju Hrvatstva, koje u ovoj općini nije ničim ugroženo. — Radićevci sutra drže širi sastanak svojih pristaša, na kojem će vjerojatno pasti konačna odluka, U radikalskim redovima prevlađava mišliečje da Se u ove izbore ne unose politički momenti, ali za. svaki slučaj poduzeli su sve potrebite pripreme,“ ako bi morali da samostalno nastupe. U demokratskoj organizaciji održan je sastanak | na kojem se vijećalo o izbornoj akciji. Najveći dio od- | bornika i članova mišljenja su da bi trebalo ući u izbornu borbu sa nepartijskom gragjanskom listinom a na čisto komunalnom programu, Neki su pak bili | za samostalan istup, pa je zato ovo pitanje ostalo bez | konačnog zaključka. Megjutim za sinoć je demokratski | odbor pozvao na dogovor sve političke organizacije | u građu, da se ispita situacija u pravcu stvaranja gra. gjanske liste. Ovaj sastanak ostao je bez rezultata, U redovima samostalnih demokrata takogjer pre- | vladava raspoložerije za gragjansku listu, ali ne dogje li do toga istupit će i oni samostalno. z Ovo je raspoloženje koje vlada u krugu istaknu- tijeh strančara, dok u širim slojevima, navlastito megju | inteligencijom i privrednicima, ne gleda se ni malo simpatično na unošenje partijskih parola u komunalnu izbornu borbu, već bi se željelo da dogje do obrazo- | vanja jedne gragjanske listine, bez obzira na partije, a sa izrazitim komunalnim programom. Megjutimi do danas još je inicijativa: u rukama - partijskih prestav« nika, a takova akcija još nije poduzeta i ako seo njoj općenito mnogo govori. Prama vijestima iz Splita i Šibenika tamo je već postignut sporazum za gragjansku : nepolitičku listu, pa je vjerojatno da će se kroz nastajne dane poduzeti i u Dubrovniku koraci u tom pravcu. Naše stanovište u ovoj izbornoj borbi iznosimo u «uvodnom članku današnjeg broja. Velesajam u Ljubljani. Ovih dana primiti će naši industrijalci, zanatlije i trgovci prijavne formulare za učestvovanje na VI. : Ljubljanskom velesajmu uzoraka, što će se održati od “| 26. juna do 5. jula 1926. god. Danas je svaki uspjeh ponajviše posljedica živog natjecaja i ostentacije onoga, što pojedina zemlja pro- izvodi, kao što i živog, sistematskog reklamnog i pro- pagandističkog nastojanja. Velesajmovi su najpođesniji | iorum za reklamu, za reklamu baš u velikom stilu i obsegu, za reklamu, koja baš tu, na tim izložbama, može da računa na ćfektivni odaziv, Ljubljanski vele- sajam spada megju one priredbe, koje vuku na sebe | pažnju najšire javnosti te inostranstva pa koga evdje ne bude, preko njega će preći svi oni, koji se za ovu priredbu zanimaju. Življenje je svegj teže, prilike su svegj tegobnije, borba za opstanak i napredak svegj oštrija i mučnija. Ako se u toj borbi prepusiimo onom kobnom fetalizmu, koji nama je već dosta štete naneo i ako budemo samo pjevali himne našem prirodnom bogastvu, mi ćemo i kraj njega ostati zbilja uvijek siromasi. Zato je dužnost svakog pojedinca, da stupi sa svojim proizvodima pred javnost. Cijene prostori- jama ove su godine tako snižene, da znači žacati se troškova već biti melodušan, Malcdušnost pak je naj- teže zlo našeg vremena, zato je moramo sa sebe od- | baciti. Svatko neka se dakle bez oklijevanja pozivu Ljubljanskog velesajma odazove.