Strana 2. danas stvari stoje, vrijednost njenu odregjuju Japanci. Koja je to šteta za Dalmaciju mora bit svakome više nego jasuo, jer bi inače značilo, da netko ne razumije što znači kad drugi raspolaže sa iugjim žepom. Do samih je interesenata u Dalmaciji i jedino do njih da se to promjeni, barem u toliko, da budemo ravni Ja- pancima, To bi zapravo bila dužnost, da svaki od nas poradi, prema svojim silama, da se ne dozvoli, da drugi odnesu prvensivo proizvodu, kojemu je kolijevka Dalmacija. Ta opća dužnost tim je prešnija, što se uspjeh da postignuti sa malo dobre volje. U prvom redu trebali bi naši seljaci, koji goje buhač,' od nove žetve pak i za unaprijed, praviti samu jednu vrst u čitavoj Dalmaciji, i to pretežno poluzatvorenu, čisti, osušeni cvijet bez šteke. Neka ne dopuste, da cvijet prezri i otvori se, o neka se ubere ranije, dok je još zatvoren - poluzatvoren. Tako rade njihovi drugovi seljaci u Japanu. Da je rad ovih nagjen kao vrlo is- pravan i uspješan najbolji nam je dokaz, što je japan- ska roba uzeta u svijetu kao ,standard vrst“ ft. j. konačno mjerilo u procjenivanju vrsti robe buhača. Danas u Americi -za buhač traži se, da bude vrsti kao japanski, i tko od naših seljaka neće da razumije važ- nost toga zahtjeva, taj hoće da i nadalje ostane u ne- znanju, na štetu vlastitog džepa. Uz ovaj neophodno potrebiti korak, potreban je drugi, koncetracija sila, u jednom udruženju, za postignuće neposrednog pristupa k potrošačima na vanjskim pjacama, što takogjer kod naših konkurenata već postoji. Pocijepani, kako do sada, biće domaći trgovci prisiljeni da se i unaprijed obraćaju jedino na tršćanske posrednike. Za vrijeme inflacije novčanica, kad su se pare ludo zaragjivale, to je već nekako išlo, ali danas, kad se opće prilike u svijetu sregjuju, kad megjunarodna konkurencija, u svojoj snazi, slobodno izbija na svjetskom tržištu, znači mnogo, i često puta više nego mnogo, da li se roba nudi iz prve ruke ili preko posrednika, koji za taj svoj rad hoće i stanovitu nagradu. Japanci zahvaleć svojoj organizaciji, ne samo, da su se oslobodili po- srednika, nego su u stanju da kontrolišu tržne potrebe i cijene, dočim dalmatinski trgovci moraju istom da se zadovolje mrvicama tršćanskih posrednika. Buduć je društvu glavni cilj opća korist, to se očekuje da će i sama Vlada istom izaći u susret, u pogledu magazina u Gružu i pripomoći za jednu ili dvije hidraulične Prese. Samo u jednoj općoj, srdačnoj saradnji moglo bi se uspjeti, da se Dalmacija dostojno manifestira uz Japan na svjetskom tržištu i da od toga izravno crpi sve one koristi, koje takav istup sa sobom donosi, U protivnom slučaju teško se možemo nadati nekom stvarnom boljitku i današnje cijene, koje su, uporedivši ih sa cijenam za drugu robu za 100% i više niže od predratnih, obzirom na snagu naših konkorenata, mogu da potraju duže, nego li što se inače misli. Kako se u Japanu čak i na sitne detalje najstrože pazi, može da nam pokaže način pakovanja buhača u Japanu. Buhač se najprije presira na jakim hidrauličnim pre- sama, u sturama, koje se kasnije ušiju u platno od jute. Tako dobivene bale, vežu se preko širine sa pet gvoz- denih obruča, a preko dužine sa dva. Zatim na sva četiri okrajka postavlja se drvo niz čitavu dužinu, u dimensijama od 9 cm. za 20 cm. kao brana, da se bala ne podere na putu. Bale istih dimenzija, kod nas u Dalmaciji teže manje i nemaju više od tri gvoz- dena obruča preko širine, nijednog preko dužine. Pre- sovanje slijedi samo u platnu od jute, a to sve skupa, kod nas se smatralo kao prvoklasno presovanje. Nije rijedak slučaj, da naši trgovci čuju žalbe od stranih trgovaca po primitku robe, da su bale prispjele pode- rane ti rgjavom stanju, dočim, kako je pisac ovih re- daka primio od strane jedne amerikanske kuće, to se nije njima nikada dogodilo u dugogodišnjoj praksi sa uvozom buhača iz Japana. Ovo je takogjer jedan od važnih razloga, zašto Amerikanci više traže japansku robu nego li dalmatinsku. Istodobno ovo može da po- služi uz gori navedeno, kao jedan dokaz više, kolika je hitna potreba, da se pristupi k ostvarenju jednog društva, koje bi moglo najbolje i najbrže, da u do- Voljnoj mjeri odgovori zahtjevima svjetskog tržišta a tako istodobno, da izvede iz velike krize u koja je Zapao buhač, jedan od glavnih proizvoda Dalmacije. A svakako je prvi preduvjet svakog pothvata da seljaci, sadioci buhača, prave dobru poluzatvorenu vrst. Stanko Gučić. KAVANA DUBRAVKA KONCERAT VOJNOG ORHESTRA svakog Utorka, Četvrtka i Nedjelje * id RBR oeo LIST“ Dalmatinski produkti. (Posebni izvještaj »Dubr. Lista«). : Split, 14. IV. Vino. : U posljednje vrijeme nastao je zastoj u trgovini dalmatinskim vinom, a to je zbog popuštanja cijena vina iz unutrašnjosti, osobito iz Banata. Ta su vina po snazi mnogo slabija, ali zato se nabavljaju uz ci- jenu od Din. 260—320 po hektolitru. Naše se vino kupuje tek toliko, koliko je potreba da se ta vina po- prave i osnaže. Cijene : Bijelo vino sa naših otoka plaća se od 9:10% po Din. 32:50-33:, od 11-11!/2% po D. 33:50-34:50, od 12-12:/2% po Din. 37:50 stepen. Opolo svijetlo od 9//2-12%% po Din. 27:50-30, od 12%-:131/2% po D. 30-37:50,. pa i po D. 40 stepen. Opolo tamno (Dunkelschiller) manje se traži. “Crna vina za rezanje od 11//2-121/2%_ po Din, 39 37:90 stepen, Do sada se u srednjoj Dalmaciji najviše prodalo vina u Šibeniku i okolici, Kaštelima i okolici, dakle u onim mjestima, gdje postoji željeznički spoj. Otoci su megjutim zanemareni, pa su neki jedva prodali 25 30% ukupne produkcije. Na ovu činjenicu uticala je i okol- nost, što isključiv iznimke (najbolja vina, viško, diugač, dio bračkog i kaštelanskog) vrst ne odgovara sasvim, pa se zato grosiste ne usugjuju na špekulaciju, već kupuju tek toliko, koliko mogu da brzo rasprodaju. Vinogradi. Loza se razvija sa malim zakašnjenjem, ali ipak normalno. Vinogradari već sada hoće da se opskrbe sumporom, radi neugodnih iskustava iz prošle godine. Masline. Ne može se još ništa govoriti o izgledima. Me- gjutim diže se cijena ulju, a već se počelo i sa uva- žanjem iz inostranstva. Bajami. Rod je bio nejednak, prama položajima. Računa se da iznosi 60-70% osrednjeg roda. Višnje. U primorju već su rascvjetale i očistile se, na visinama još cvjetaju. — Trgovina višnjama bila je ove . godine vrlo slaba. Isprva su se prodavale Din. 12-13 po kg., a sada se ne može da nagje kupca ni po D. 7-7:50. Ostalo je još nerasprodano oko 10-11 vagona. Buhač. : Ne može se govoriti o dobrim izgledima buduće žetve. U sjevernoj i srednjoj Dalmaciji rod će bili sva- kako znatno manji, nego prošle godine. U trgovini se prošlih sedmica prodalo nekoliko partija, a plaćalo se za zatvoreni cvijet po D. 16-17, poluzatvoreni (tip trogirski) po D. 14:50-14:75, hvarski Din. 11:50-12. Obzirom na ovaj pad cijena nastalo je razočaranje kod poljoprivrednika, pa se buhač sve to_ manje goji. Srgjele. Ima više partija nerasprodanih iz 1925 g. Bile su bačene na tržište, ali bez uspjeha. Neke strane firme interesirale su se, ali nijesu pristale na cijenu Din. 7-7:25 po kg. bruito per netto, Ribolov. E Na nekim predjelima ribalo se je priličnim rezul- tatom. Fabrike srgjela plaćale su svježu ribu D. 4 po kg. Suhe smokve. Ima dosta potražnje, pa se i inostranstvo intere- suje, makar i za vrst, koja nije najbolja. U gornjoj Dalmaciji sve se rasprodalo što je bilo za prodaju. Tko je našao bilo kakovu po- grešku u ocbichtovome sapunu ? Tko je ikada oštetio rublje 3 upotrebom Sehichtovoga sapuna ? Niiko nikada! Sebichtov sapun bio bi jeftiniji, kad bi se pravio sa manje pažnje i iz jeftinih sirovina, Iz najboljih sirovina i uz najveću pažnju. pravi se najbolji sapun na svijelu : * Schichtov sapun. Pazite na znak Jelen! Br. 13. Sa našeg tržišta. Žito i brašno. Kroz čitavu sedmicu bijaše nepromjenjeno čvrsto tržište. Dne 19. ov. mj. zabilježeni su na Novosadskoj Burzi slijedeći tečajevi: Psenica 305/307.50, kukuruz 125.—, za maj 130.—, za juni 135.—, srijemski ku. kuruz za april 130.—, brašno br. 0/470.— franko voj- vodjanska utovarna stanica, mjera kod utovara. Ponuda malena, dovozi dalje veoma slabi, jer su seljaci zapo- sleni poljskim radom, naprotiv je potražnja vrlo velika i to osobito za kukuruz, koji se tovari poglavito na šlepove za inozemstvo. Eksportni mlinovi notiraju brašno br. 0gg/525, 0/520, 2/485, 5/415, 6/310. Mauji mlinovi su za deset . do pelnaest para po kg. jeftiniji. Cijene u Dubrovniku. Pšenica 370.—, kukuruz 190.—, bijeli pasulj 220.—, mješani 200.—, mjera u Dubrovniku. Brašno eksporinih mlinova br. Ogg 585, 0g589, 21529, 5/469, Brašno burzovne tipe notira br. 9/450, 6/350, 7/300. Kolonijalna reka. Šećer nepromjenjeno, prodaje se |mna manje koli- čine kristalni Din. 12.60, kockasti Din. 14.10. Kafa nepromjenjeno. — Rio od Din. 39.— do Dinara 41.— Pirinač nepromjenjeno. Talijanski glasirani Din. 7.25 do Din. 8.10, Bassein Din. 6.10, Aracan Din, 6.60, Sumpor. Tvornice u Italiji povisile su znatno ci- jene sumporu, dopp. raff, u vrećama od 50 kg. a Di- nara 8.10, dopp. raff. u vrećama od 25 kg. a D.n. 3.20. Galica prava engleska u bačvama po Din. 8.70, u vrećama po Din._8.50. Bemaći produkti. Buhač. Cijena na ovdješnjem tržištu za otvoreni Din. 10:10:25, poluzatvoreni 12, zatvoreni 16-17. Maslinovo ulje za bistro i zdravo ima potražnje. Plaća se Din. 17-17:50. Za slabije ulje 12-13. Burzovni izvještaj. Zagrebačka burza: New-York 56.80, Italija 2.285, Prag 1.686, Paris 196.—, London 276.50, Berlin 13.52. Dinar u ziirichu 9.125. 0/590, 2/ 50), Razne vijesti. Koncerat za školsku omladinu u Du- brovniku. Prof. Jeraj, II. koncertni majstor ljubljanske opere, priregjuje uz sudjelovanje prvih sila te opere koncerat u Bondinu Kazalištu u nedjelju 25. 0. m. u 11 sati prije podne. Na programu su vokalne i instrumentalne kom - pozicije savremenih slovenskih kompozitora. Program je uz cijenu od 6 Din. ujedno i ulaznica. Prije kon- certa drži kratko predavanje o savremenoj slovenskoj muzici direktor opere g. Polić. Omladinske je koncerte ili Muzička predavanja s velikim uspjehom uveo prof. Jeraj u Liubljani. Svrha im je, da odgoje postepeno omladinu k shvatanju i uživanju muzičkih produkcija. Pri izvogjenju 25 takovih koncerata u Ljubljani učestvovali su priznati umjetnici. — Toplo preporu- čamo našoj školskoj omladini ovu izvedbu. Strani naučenjaci u Dubrovniku. Saznali smo od uprave gradskog muzeja, da su profesori g. Dr, Ginzberger, vicedirektor botaničkog instituta i profesor bilinske geografije na bečkom Uni- versitetu i Dr. Schiller profesor iste visoke škole pri- godom pregledavanja jedne zbirke Alga i resina, koja se čuva u muzeju a koja je rijetkost jer sadrži sve biljke našeg jadranskog mora — našli dvije, za koje se mislilo da ih nema u našem moru. Tekstovi ih navode u toplijim morima. Iste su nagjene uz obalu Lokruma — te su gospoda profesori zamolili naše kustose muzeja, da im po mogućnosti nabave kakav eksemplar, Hvale floru našega južnoga kraja i ističu predio Gospe od Milosrgja kao lijep i romantičan. Odlučili su da ponovo posjete naš kraj. Prošlih dana posjetili su maš muzej učenjaci svjetskoga glasa kao na pr. g. prof. R, Hertwig, sijedi naučnik, koji je izdao mnoge zoološke radnje i po- znate tekstove sa visoke škole po kojima uči čitav svijet, Došao je amo da se malo progje u starijim danima i da osvježuje uspomene iz vremena od prije trideset godina. Sa zanosom priča o našemu gradu i svijetu. Služio je kao dugogodišnji redoviti profesor zoologije i uporedne anatomije na universi- tetu u Minhenu ; on je brat Oskara Hertwiga, pozna- tog biologa. z U gradu boravi od nekog vremena i prof, Frisch, poznati učenjak i pisac znamenitog djela ,O govoru pčela“. Bavi se istraživanjima našeg kraja.