POSTARINA PLAĆENA Broj 15. Vlasniči - izdavači - urednici: za odbor »Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidcević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik Naši vinogradi. Kalijev hipermangan u vinogradarstvu i voćarstvu. (Svršetak) Kalijev bipermangen u vodenoj otopini vrši znatan uticaj. U ovim slučajevima radi se o tome, đa se uništi mikroskopski sitnu gljivicu, a da se ne ofure ili oštete- ikiva lišća i mladih mekanih grozdića. Imajući taj za- datak u vidu, treba da se i količine kal. hipermangana u vodenoj olopini odregjuju prema dobi upotrebe. Tako n. pr. kod prvog štrcanja (škropljenja, polije- vanja) u mjesecu maju, dovoljno je uzeti 110 grama (11 čeka) kalijeva h'permsngana ra 100 litara (hekto- litar) vođe, Ta je količina potpuno dovoljna, da teme- ljito uništi klice bolesti. Kesnije, t, j. od mjeseca juna unapred, treba pojačati olcpinu. Tada se na 100 litera vode upotrebi 125 grama (12!/2 deka) kalijeva hiper- mangana. Upotrebom označenih količina ili postotaka kal, hipermargana možemo sa sigurnošću očekivati us- pješno pobijanje luga, a da pri tome ostane potpuno neoštećeno pruće, lišće i grožgje. Primjena vođene otopine kalijeva hipermangana ima iu veliku prednost, što se pri štrcanju lako može doći i do ploda (grozda), a da nam pri tom poslu ne smeta brojno lišće, koje moguće pokriva grozdove. Pri šticenju moremo neime uprav nastojeti da sa teku- ćinom dobro polijemo u prvem redu grožgje, a zalim pruće i lišće. , Na temelju uputa koje razabiremo, iz prikazanog rada P. Vermeil-a, potrebno je da svaki vinograđar bude za vremena opskrbljen sa sumporom, koji će mu služiti da sumpori lozu do završene cvatnje, pak sa | kalijevim hipermanganom radi spriječavanja mogućih zaraza luga nžkon cvatnje loze do berbe grožgja. Obzirom na količine neka služi svakom vinogra- daru za ravnenje, da se sa jednim kilogramom kali- jeva hipermargana može dva puta štrcati vincgrad sa površinom od jednog hektara (10.000 m?), dakle za svako štrcanje dostatna je količina od polovicu kilograma, Jedan kilogram kalijeva hipermangana kupljen u ljekami (farmrciji, apcteki) može najviše vrijediti oko Din, 50, a kcd ,Isis“ d. d. u Zagrebu Din. 28 i to vist purissimum i purum (najčišći i čisti), koja vrst mora se isključivo i rabiti, Sumpor se prodava izmegju Din. 2.50—3 po kilogramu. Količina sumpora za jedan hektar vino- grada, upoirebom sumporeče, iznosi 60 kila, a prama položaju i vremenskim prilikama do 80 kg. Kod sum- porenja vrečiccim i paprenicom keličina sumpora dopire do 100 kila i više po hektaru. Ako usporedimo vrijednost potrebite količine sum- pora sa onom kalijeva hipermangana za jedan hektar (1 ha) vinograda, dobijemo ovaj račun: 60 kila sumpora po Din. 2.50 (najniža cijena) — 150 Din. š/a ,, hipermangana po Din. 50 (najviša cijena) -— 25 Din, tad upotrebom hipermangana prištedimo iznos od 125 Din. kod jednog štrcanja. Ova velika razlika u cijeni, uz sigurno bolje dje- lovanje, uvjeriti će svakoga za koliko je korisnija upo- treba kalijeva hipermangana nakon cvatnje do berbe u slučajevima, kada se lug pojavi na lozi. Sto se liče same upotrebe, P. Vermeil preporuča ove dvije formule: 1, Za pobijanje luga (Otdium): Smjesa od 3 kila vapna (klaka, kreča), 125 grama (12!/2 deka) kalijeva hipermangana i 100 litara (hektolitar) vode, . 11. Za pobijanje plamenjače (peronospore): 125 grama kalijeva hipermangana pridodati u sto litara rastopine modre galice (plavog kamena) i vapna, Postupak kod priredbe otopine kalijeva hiper- mangana za pobijanje luga (1.) je slijedeći: Rastopiti 3 kg. vapna u sto litsra vođe. U posebnu posudu uliti deset litara rastopine vapna, U posudu sa 10 litara rastopine vapna usuti 125 grama kal, hipermangana i sa štapom (kolcem) dobro miješati ovu smjesu, Konačno SEDMIČNI INFORMATIV Po sed LR E š Kani ska briši OSA € pa ME ss nm; emazs eo sr - 2 iza šk 1. naja 1926. dobivenu smjesu izliti iz posude sa 10 litara u veliku posudu sa otopinom vapna u vodi i sve dobro pro- miješati, pak sa dobivenom smjesom šircati lozu. Kod druge (li.) fcrmule postupa se ovako: Kao obično napose ofopiti modru galicu u vodi, a napose vepno, Otopinu vapna postepeno lijevati u otopinu modre galice i pri tomu uvijek miješati. Sa komađićem crvenog lakmusovog pepira osvjedočiti se, da li jE rastopina mcdre galice i vapna dobro priregjena. Ako je u redu, tađa oduzeti 10 litara u posebnu posudu i dodati 125 grama kal. hipermangana i dobro miješati. Zatim smjesu od 10litara izliti u otopinu gelice i vapna (u većoj posudi) i sve dobro promješati štapom, a zatim štrcati. Pri liječenju prasaka, šljiva i kajsija uzeti prije nego pr povi otvore 250—300 grama, a kesnije 100—115 grama ke]. hipermangana u 100 litara vode. Proti lugu na ružama uzeli samo 100—110 grama, a isto tako i kod lječenja luga na «rtičekama jeseni. U iznimnim slučajevima može se uzeti do 130 grema kal. hiper: mangena na svakih 100 litara otopine vapna u vodi i time liječiti pomenute biljke netom se opazi bjelkasto- sivu prevlaku na istima, kao karakteristično obilježje zaraze luga. Prepcručam g.g. kclegama pcljoprivrednim struč. njacima, a tako i vinogradarima, da bi barem po koji pokus u toku ove godine preduzeli na vinogradima i voćkama primjenom gcre ožnačenih količina kalijeva hipes;mangana u smjesi-su vulalim srestvima, a prama opisanom postupku. Tomislav Miadinov. sida Mor Branje i vrst buhača. Mjestimice manje a mjestimice više, po brijegu ili u dolini, skoro sve primorska Dalmacija izgleda nam ovih dana kao da se pokriva sa velikim bijelim sa- gom, ukrašenim od bezbrojnog broja buhučevog cvi- jeta. Ta bijelina odaje najčišći čar prirode kraju, gdje buhač raste. Lom sunčancg svijetla, nad vjetrom uz- talasanim cvijetovima, prelijeva se u razne boje izme- gju žute do jako bijele, godeć tako blago i ugodno našem oku. U Jepanu najveće narodne svečanosti spadaju baš u doka, kad cvate buhač. To cdgovsra duhu nji. kove religije, koja Japance tako usko vezuje uz pri- rodu. Za njih je priroda najljepša i vjera u mcćibla- godat prirode najača kad se zemlja zaodjene buhače- vim i buhaču srodnim cvijetom. Ali to slavlje ne traje dugo, jer sama priroda tako hoće. Ako njezin plod ljudska ruka ne pobere, ona sama to učini na svoj način i u svoje vrijeme, koje je stalno i vječito. Kad već jedan takav plod može da zadovclji ljudske potrebe, ljudi su od vajkada instinktivno nastojali da pri tom postignu maksimum koristi. Kako je već u više navrata preko »Dubrovač- kog Lista« bilo opširnije iznešeno, danas u trgovačkom svijetu smatra se, kao konačno utvrgjeno, da način branja buhača u Japanu daje maksimum koristi. Taj način u glavnom sastoji se u tome, što Japanci beru buhač kad je cvijet zatvoren poluzatvoren, jer tim se postizava vrlo dobra vrst čistog cvijeta bez šteke. Po koji put čuju se primjedbe od naših seljaka kao da nije moguće, da se svaki cvijet bere kad je zatvoren poluzatvoren.. To se i ne traži, jer se ni svi cvijetovi ne otvaraju istoga dana. Ali ipak sa svim tim, svaki naš seljak sadilacbuhača može i sam da prosudi, kad je u glavnomu cvijet na njegovoj livadi ili lazini pretežno zatvoren-poluzatvoren. Da je to vrlo lako moguće, najbolji dokaz daju seljaci otočani, koji čine vrlo.dobru vrst buhača. Ovi posljednji obično poberu svoj buhač u prvoj polovini maja, i ranije, prema raz- ' vitku vremena, i ne puštaju da se cvijet sasvim otvori i tako prezri na stabljici, kako je to slučaj u dubrovač- kom srezu, naročito u Konavlima i na otoku Mljetu, gdje se buhač bere istom koncem maja, što je na štetu vrsti, #9 NI | PRIVREDNI GLASNIK God. 3. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. Jednako po koji put čuju se primjedbe, da se ne isplati činit bolju vrst robe, pozivajuć se na prošla vremena i u nadi, da će se poncvno plaćat i za otvo- reni nekadašnje visoke cijene. Takovi, na nevjerojatan način, zaboravljaju da dan, koji je prošao, više se ne vraća, te izbjegavaju da računaju sa današnjim zahjevima glede vrsti buhača, jer nalaze da im je udobnije da tako sami sebe obmanjuju. Neka seljaci iz dubrovačkog sreza ne očekuju, da će Amerika kupovat njihovu otvorenu robu, kad pod istim cijenam mogu potpuno da zadovolje svoje potrebe sa zatvorenom-poluzatvorenom robom iz Ja- | pana. Oni, kojih se ova činjenica najviše tiče, neka ne gube to iz vida, Posjednici otvorene robe mogu se nadati zado- voljavajućoj prodji i cijenama, samo u slučaju, ako u velikom opsegu podbaci žetva u Japenu. To su rijetki slučajevi i nije pametno da se svoj uspjeh gradi na iznimnim slučajevima, Mnogo pametnije rađe oni, koji idu za tim da u svakom slučaju budu baren ravni svom konkureutu. Takovim, u dobroj mjeri, odgovarali bi naši otočani. Ovi. su uspjeli da skoro svu robu rasprodadu, po najboljim iržnim cijenama, dočim računa se. da u dubrovačkoj oblssti još ima neras- prodane robe preko 150 T., jer nema kupca za olvo- renu vrst ni kod današnjih veoma niskih cijena. To su neminovne posljedice borbe bolje robe za lošijom, jačeg konkurenta sa slabijim. do Japanska vrst predstavlja znak napretka, čemu je je konačni cilj svakog ljudskog rada. Tko od naših seljaka sadilaca buhača neće to na vrijeme da razu- mije, taj će da snosi posljedice svoje tvrdoglavosti na svoju vlastitu i jedinu štetu. : Stanko Gučić,. Ribarska udruženja i državna potpora. Primamo ovaj dopis: Ovih dana je Direkcija Pomorskog Saobraćaja u Splitu udijelila lijepu pripo- moć, od 26.000 Din., ribarskom društvu ,Ribar-Split“, za podizanje ribnjaka na ušću rijeke Cetine kod Omiša. Za istu svrhu društvo je dobilo, besplatno, potrebito zemljište i dotični morski predjel u prostoru od kojih 50-70.000 m?. što ima daleko višu vrijednost od novčane potpore. Društvu ,Ribar“ je cilj provagjenja ribarskog i ribogojstvenog obrta u korist članova društva, a ima namjeru iskorišćavati sve ribnjake uz našu obalu, koji bi za to bili podesni. Do sada je društvo dobilo koncesije za ribnjak u Jadrtovcu kod Šibenika i za ovaj kod Omiša. Nek se u ovo ugledaju naše ribarske zadruge, i naši ribari koji neće da shvate važnost udruženja i zadrugarstva, kako se može kad se hcće staviti na aktivnu bazu poslovanje jedne zadruge ribara, i koliko bi više koristi imali ribari, kad bi oni u svojem selu imali ove pogodnosti preko jedne mjesne ribarske zadruge. S druge strane je preporučiti dotičnim Vlaslima, gdje je stvar provedljiva, da potaknu naše ribare na zadružno iskorišćavanje ovakovih objekata i da takove zadruge obilato potpomognu i osiguraju nji- hovu egsistenciju. D. R. Svilene bube. Jedna od korisnijih grana naše privrede bez sumnje bila bi i gojidba svilene bube. Nažalost ta je grana baš danas na veoma niskom stepenu; malo je onih, koji se njome bave. Možda nije sva krivnja ni u na- rodu; bit će jedan postotak i na onima, koji su po- zvani da taj dio privrede propagiraju megju narodom. Slučajno sam ovih dana: u privatnor hodio učitelja u Blacima g. Antuna AN ća, pe sam kod njega našao ono, što bimogao da vidim ko svakog težaka. Tu su racionalno napravljene | sprave za gojidbu svilenih buba, a školska djeca za vrijeme odmora veselo beru dudovo lišće i goje male bube. Ali što me najviše obradovalo, to naj interes se ljana. Samo par sati, što sam bio ko prestano je netko dolazio, da vidi št učitelj im marno tumači. Taj dan je bila je u spavanju, pak je to istakao seljacima. Pozitivni uvjeren, da će ovim učitelj silno zainteresova koji će sami poslije gojiti bube. i Iznašam ovo kao jedan primjer za sve 'se škole, koje bi mogle da slijede ovaj lijepi rad g. Bartulovića, koji je iu školi, u polju i na svakom mjestu uzor-primjer svojim seljanima, pa ga s pravom zato nazivlju ,naš učitelj“, nb, . .