POSTARINA PLAĆENA Broj 16. Jubrovački SEDMIČNI INFORMATIVNI 1 PRIVREDNI GLASNIK porabe N3 Pojedini broj Din 1.50 God. 3. Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik 8. maja 1926. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. Nezdrave parole i nezdravi rezultati. Preil općinske izbore. Već je gotovo i mi ne stvaramo raspoloženje u stanovitom pravcu, koje ima da posiuži nekoj momen. telnoj kombinaciji. Mt samo hoćemo da konstatujemo neke činjenice, a na to imamo prava tim više što smo vzeli stav otvoren i ispravan, neličan i načelan, još dok je bilo na vrijeme da se i drugim puiem pogje. Zato svakako pristoji nam barem pravo da se osvrnemo i na onaj put, kojim mi nijesmo htjeli i da pogledamo kuda nas to vodi, Vrijednost je samouprave u koliko ona služi svo- joj svrsi za koju i postoji. Inače je jalova i suvišna, “pa tada nije ništa bolja od raznih komesarijata, koji su njena negacija. Konkretno rečeno to znači da je nama do općine ne zbeg toga da imamo nekakvu pra- znu formu niti nekakove 33 figure, koje se zovu op- ćinski vijećnici, već da je nama do onoga zbog čega općina i postoji kao takova, a to je izvogjenje onih poslova, koji su pridržani svakoj zasebnoj jedinici, da ih ona ora izvodi u vlestitom djelokrugu sa vlastitim snagama a prama svojim najboljim interesima. Pa kađa s toga stanovišta bec'mo pogled i na sastav i ma ka- rakter prikazanih sedam lista, koje smo vjerno ispi- sali u prošlom broju, onda moramo više nego da izra- zimo sumnju hoće lii može li odgovarati ovoj jedinoj Svisi onakav način pristupanja izboru onih, koji će imati da izvrše pravi zadatak općine. Sedam lista, 462 kandidata (po prilici !/s izbornika), a ipak — vilo mučan izbor, I to ne zato jer su ona 462 Sragjana bez svoje vrijednosti, već zato jer njihovu vrijednost umanjuje, paralizira način kako su njihova imena povezana keo i uzrok zašto su tako povezana, Prije rata, na posljednjim izborima za općinsko vijeće, bilo se uspjelo da se izagje složno, samo sa jednom listom. Imalo se u vidu opći interes i prama iome se i postupilo, a vodilo se računa o svakoj po- zitivnoj snazi. (Kao primjer spominjemo, da je tada na složnoj listi bilo kandidirano i izabrano šest mla- dih ljudi, pristaša napredne stranka, kojim je taj broj više pristojao zbog njihove lične vrijednosti i radinosti nego zbog faktične brojčane snage njihovih sumišlje. nika.) Zato smo imali općinsku upravu i općinsko vi- jeće, koje je znalo da visoko drži čast i odlučno za- stupa interes ovog grada. Ako je ovaj put trebalo ot- stupiti cd takovog načina istupanja, premda je prokušan kao dobar i korislan, pa sko se nije moglo ili nije htjelo složno, nego podijeljeno istupati, tada je sva- kako za tu podjelu trebalo postaviti kriterij, kojim se ne će, odncesno kojim će se najmanje pogriješiti. A u tome se baš protivno uradilo. Dubrovačka općina ima nekoliko vrlo krupnih i kompliciranih problema, uz koje je vezan cjelokupni normalni život jednog grada. Tu je u prvom pitanje vode i: svijetla, pitanje izmjene zgrada i njihovog is- korišćenja, pitanje izgradnje novih puteva za prošire- nje grada, a s njima je skopčan cio niz manjih ali neodloživih pitanja. Svi ovi problemi skupa neriješivi .su bez jakih financijalnih srestava, pa zato nameću pitanje općinskog zajma a tim i cio niz pitanja skop- čanih sa njegovim sklapanjem, te pitanje općinske šte- dionice i njene organizacije. To su zadatci, pred kojim se nalazi naše općinsko vijeće, pa je zato potpuno razumljivo da kod općinara nastanu podjeljena mišlje- nja o načinu, kako se ta pitanja imaju riješiti kao io većoj ili manjoj podesnosti lica, koja ih imaju riješiti. Grupisanje dakle prama mišljenjima 0 ljudima i pro- dlemima i megjusobna podjela na toj osnovi bila bi Potpuno shvatljiva, a tada bi i megjusobna borba bila odregjenija i konkretnija obzirom na svrhu te borbe. Izgleda malo čudnovato da ipak ima seđam lista i da je nastala takova pocjepkanost a da se prethodno gotovo nijesu ni dodirnvli svi nabrojeni problemi, te da se i ne izlazi u borbu pozivom na razna gledišta u pitanjima, o kojim se u općini ima donositi zaklju- čke, nego baš pozivom na razne parole, koji sa živo- tom općine nikako ni nemaju prave veze, pa to je baš najveće zlo u ovim izborima. Jer tako su dakle raznovrsne lične i političke Strasti i prohljevi prevladali dobro shvaćeni interes općine, onemogućili su pravilno grvpisanje općinara, osujetili su akciju za složni nastup uz neprisiran i kritičan izbor, a tim su ujedno postavili u pitanje djelatnu sposobnost i u opće mogućnost uspješnog rada budućeg općinskog vijeća. Mi ne ćemo da bude- mo zli prorcci ali ovo što konstatujemo, to svaki gragjanin već danas može da vidi, Jer ovom podijelom a uz one parole, koje su istaknute kao i računajući sa privlačivom snagom tih parola na izborničke ređove, prešlo sene samo preko pravih općinskih problema, nego se i u pitanju ljudi unijelo mjerilo, koje se samo ovim načinom moglo da nametne. Ne ćemo da to ilustrujemo imenima, mali smo grad, pa se hvala Bogu svi poznamo, a zato i vrlo dobro znamo da će samo zbog ovakovog grupisanja mnogi ući u općinsko vijeće, koji po svo- joj vrijednosti i radu ne bi inače nikada ušli, a da i ie govorimo o onim, kojim zbog inkompatibilnosti tu ne bi nikako ni moglo da bude mjesta. Samo na ovaj način leko se može dogoditi da u općinskom vijeću budemo zastupani i od sumnjivih egsistencija, koje nijesu kadre ni da svoje poslove “vode, a ipak će im biti povjerena briga za opće poslove, dok na- protiv, u ovom gradu, čiji je opći razvoj najuže vezan sa privrednim radom i razvojom, bit će najslabije zastupljeni baš oni, koji su praktični nosicci tog pri- vrednog nastojanja. 1 baš zato, jer se najmanje posve- tilo pažnje ovim momentima, koji su bitni, te ih je uprav odgurnula ona tendencija, koja je oprečna us- pješnom komunalnom radu, rezultat izbora ne može preslavljati ono što odgovara pravim i stvarnim po- trebama naše općine. Mi ovime ne ćemo da generališemo i da sve kandidate i sve liste trpamo u jednu torbu, jer mi vrlo dobro znamo da tu ima dapače € vrlo velikih razlika. Možebit da će se kašnje u vijeću preći i pre- ko onih momenata, koje se sada izdiglo nad ostale te po njima udarilo irontove, mi ćemo što više biti prvi koji će to bude li moguće i poduprijeti, ali ipak ostaje fakt, da ono što nam ovi izbori daju kaoi ono kako nam daju ne samo da nije najbolje, nego je vrlo daleko od toga. I uvjereni smo da če dubro- vački općinari ili bar njihov i najveći i najbolji dio još u dogledno vrijeme potpuno cdobriti naše stanoviš- te, koje ovaj put nije prodrlo samo krivnjom sitnih ljudi i radi sitnih interesa. Sušenje buhača na otoku Korčuli. Primamo ovaj dopis: Velecijenjeni gosp. uredniče: Cijeneć Vaš trud i nastojanje, kao i ostale gospode Vaših suradnika, u vezi sa privrednim pitanjima, koja interesuju Dalma- ciju, naročito pogledom na bolju vrst buhača, molim, da bi ste mi dozvolili, da preko ,Dubrovačkog Lista“ upoznam seljake sadioce buhača, poglavito u dubro- vačkom srezu, sa načinom sušenja buhača na otoku Korčuli, koji daje najbolje rezultate, Kod nas, čist cvijet buhača, kad se pobere raza- stre se čim prije na poveću vreću (sakun) i ostavi tako da se suši na suncu čitav dan. Drugog dana, o podne kad je sunce najjače, zgrće se buhač sa sva četiri kraja na sredinu sakuna, a zatim se krajevi skupe i svežu u grop na samoj sredini, Tako buhač, saku- | pljen na hrpi i pokriven, ostavlja se i dalje na suncu do 2 sata poslije podne. Kad progje to vrijeme, onda se ponovo grop razriješi, sakun razastre za cijelu du- žinu, a po istome se ponovno na tanko buhač prostre za dalnje sušenje. Trećeg dana opetuje se isti postu- pak i tako slijedi do dana, kad se smatra, da je buhač potpuno osušen. Dakle svakog dana, izim prvoga, kad se pusti, da se buhač suši na sakunu preko cijele ši- rine. Ako prvoga dana nije bilo jako sunce ili drugoga, onda se preporučuje, da se istom trećega dana, za- počne sa zgrčanjem na sredinu od podne do 2 sata, Postignuti rezultat je taj, da se na ovaj način dobije dosta bolja vrst, nego kad se buhač suši čitavo vri- jeme, preko cijele širine sakuna. Za ono vrijeme, kad je buhač, preko podne, pokriven, cvijet se stisne i tako kasnije, kad se potpuno osuši, dobije se lijepa zatvo- rena ili poluzatvorena vrst. Koja od ovih dvaju pre- vlagjiva, ovisi o tome, kad je buhač bio bran. Ako se pusti, da cvijet prezri na stabljici i potpuno rasivori, onda razumije se, da se ne može očekivat zadovolja- vajućeg uspjeha. Treba cvijet pobrat s ranijeg. Budu li i seljaci u dubrovačkom srezu slijedili ranije branje i naćin sušenja ovdašnjih seljaka, pridonjeće ne samo dobrom glasu i boljoj vrsti dalmatinskog buhača, nego će i od toga imati i stvarne koristi,-jer će polučit veće cijene za svoju robu, nego do sada, Da je pravljenje boljih vrsti u istinu najkorisnije za seljaka, najbolji je dokaz taj, što skoro sva Dalmacija, izim dubrovačkog sreza s otokom Mljetom, pravi takovu vrst. Bilo je slučajeva, poslije rata, da su se i za otvorenu vrst postizale visoke cijene, ali tad je svijet trkao za ro- bom, a danas roba trči za trgovcem, a to znači, da se roba bira, a potom ona slabu dolazi na posljednje mjesto. Neka bi se jednog dana i ovo stanje promje- nilo, ipak će uvijek bolja roba bit pretpostavljena sla- bijoj, a to je ono, što je najglavnije u trgovini. % Velelučanin. Sa našeg tržišta. Žito i brašno. Tržište je mirno sa malo poslova radi blagđana. Dne 5. ov. mj. zabilježeni su na Novosadskoj Burzi stijedeći tečajevi : pšenica 290/300, kukuruz 131, za maj 133, za juni 135/137.50, bijeli pasulj 140, brašno br. 0/480, 2/430 franko vojvodjanska utovarna stanica, mjera kod utovara. Eksportni mlinovi bilježe brašno br. 0/500, 2/455, 4/430, 5/400, 6/320, 7/230, 8/150, mekinje 125 franko voj. vodjanska utovarna stanica. Manji mlinovi su za cca 15 para po kg. jeftiniji. Veća je potražnja za krušno bra- šno br. 5 i 6. Cijene u Dubrovniku. Pšenica 365.—, kukuruz 192./195. mjera u Dubrovnika kod utovara. — Brašno eksportnih mlinova notira'br.:0/580. 2/540, 5/475, 6/379, 7/310. Brašno burzovne tipe br. 0/545, 2/495, 5/445 6/360, 7/290, 7:/2/240, 8/210. Kolonijalna roba. ' Šečer nepromjenjen. Prodaje se na manje koli- čine kristalni po Din. 12.70, a kockasti po Din. 14.20 Kafa. Rio od Din. 39 do 41.— Pirinač. Talijanski glasirani Din. 7 do 8.—, Bas- sein Din. 6.10, Aaracan Din. 6.60. Sumpor. dopp. rait. u vrećama od 25 kg. pc Din. 3.10. U vrećama od 50 kg. po Din. 3.— Modra galica prava engleska po Din. 7.90 sve iranko obala ili vagon Dubrovnik, Demači produkti. Buhač. Poslije zadnjeg izvješća nijesu ustijedile prodaje, te na ovdješnjem tržištu nema osobitog inte- resa za kupnju. Nešto interesa bylo bi za zatvorenu robu. Plaća se za otvorenu Din. 10-10.25; poluzatvo- renu Din. 12: zatvorenu Din. 16-17. Maslinovo ulje. U ovom artiklu nema potražnje. Plaća se za bistro i zdravo Din. 16-17. Za slabo ulje koje se upotrebljava za industrijalne svrhe plaća se Din. 12.— . Srdjele. Srednja potražnja. Za veliku ribu plaća se Din. 12. i Burzovni izvještaj. New-York 56:60; Italija 2:275; Prag 168.20; London 275.30; Berlin 183.50 ; Paiis 1.80. Dinar u Ziirichu 9:10.