sou e ik ee m. “m nisa



. POSTARINA PLAĆENA

Ju h P

Broj 18.





SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK

Pojedini broj Din 1.50

u



God. 3.



Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor »Dubr. Lista“

Đr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik

Druga pogreška.

Stranačka općinska uprava.

Na nedjeljnoj sjednici općinskog vijeća izvršen
je izbor nove općinske uprave. Svi izabranici i načel-
nik i 6 prisjednika članovi su Radićeve Hrvatske Se-
ljačke Stranke, koja je potpuno iskoristila izbornim re-
zultatom pruženu joj apsolutnu većinu vijećnika, pa
iako ovakovim izborom upućuje se i redovni rad u
općini u onom istom znaku, pod kojim je vogjena
izborna borba, t. j. u znaku partijske podjele i par-
fijskog nudglasavanja.

Možebit da se drugačije nije ni moglo sastaviti
općinsku upravu, jer se megju grupama zastupanim u
vijeću ne bi mogao postići sporazum ni u pogledu
razmjera u podjeli i broju članova općinske uprave
Kao takogjer ni u pogledu komunalnog programa, 0-
sobito obzirom na preuzete obaveze sadanje većine
prema žvpskim i gruškim radničkim izbornicima, ali
ipak bilo je za očekivati da se ovo pitanje ne će rije-
šiti a da se bar prvo ne pokuša mogućnost sporazum-
nog rada u općini baš zato jer novo vijeće stoji pred
vrlo teškim i kompliciranim problemima, koje će ire-
bati da riješava.

Rađićevska stranka nije u tom pravcu učinila ni-
kakvog koraka, ona je to pitanje riješila na jednoj
odborskoj sjednici svoje organizacije i isključivo sama
preuzela potpunu upravu općine, a tim i potpunu od-
govornost za sve što se radi u općini.

Hoće li takav postupak biti od koristi za uspje-

šni rad i razvoj orćine, to će nam vrijeme pokazati, .



29. maja 1926.



ali ipak može se u to sumnjati, Dovoljno je ako se u
tom pogledu konstatuje samo činjenica da stranka,
koja je sama obrazovala novu općinsku upravu, i ako
je dobila apsolutnu većinu svih glasova palih u općini,
ipak u samom gradu, dakle megju onim izbornicima.
koji su najviše tangirani radom općine i koji u naj-
jačoj mjeri snose terete općine, ostala je u manjini, jer
prema njezinih 592 glasova (pa ako se k tome zbroji
i 198 glasova »nez. Hrv.«) stoji 815 glasova, koji su
pali za opozicijone grupe i to gotovo isključivo iz re-
dova inteligencije, privrednika i domaćeg radništva,
Na taj način prestavnici faktične većine (i to ne samo
po broju, već i po privrednoj snazi i uticaju) gradskih
izbornika stavljeni su u položaj da samo kontrolišu
što se u njihovoj općini radi, a onoj drugoj većini,
koju su odlučili glasovi župskih izbornika i gruških
radnika, prepušteno je isključivo odlučivanje u svim
općinskim pitanjima.

Kad bi se svi naši komunalni problemi sastojali
u podizanju zastava, (kojem se u stvari niko ne opire
i ako se je to tako htjelo da prikaže), tada bi preu-
zimanje općinske uprave od jedne ili druge partije
bila viša stvar, koju bi trebalo prosugjivati s gledišta
ukusa ili političke zrelosti izborničkih masa, ali ovako
— kad se radi tako rekuć o koži svakog gragjanina
— tad je stvar sasvim drugačija. Po našem mišljenju
bila je pogreška što se je i na izbore pošlo sa par-
tijskim listama, a još je veća pogreška što se ni u
vijeću nije znalo ili nije htielo da se interes grada i
interes općine pretpostavi interesu stranačkom. Od ta-
kovog rada teško je da bude dobra rezultata.



Je li ništetan izbor općinskog upraviteljstva ?
Prigovor g. Dr. Čingrije i dr,

Nakon izvršenog izbora općinske uprave, g. Dr.
Melko Cingrija prijavio je u ime svoje i svojih dru-
gova prigovor, kojeg će pismeno obrazložiti. Pošto se
radi o interesantnom pravnom pitanju u vezi sa inter-
pretacijom zakona pri njegovoj prvoj primjeni, dono-
simo taj pismeni prigovor u cjelini. On glasi:

Prigovaram izboru općinskih prisjednika jer

1.) je bilo birano lice koje po zakonu ne može
biti birano prisjednikom,

2.) jer je izbor bio proveden nezakonito.

ČI. 45 Zak. 12 maja 1922. odredjuje ko ne može
biti biran u opć. upraviteljstvo, i to baš u prvom di-
jelu navodi ko u opće ne može biti biran u upravi-
teljstvo (ko nije vijećnik a od vijećnika aktivni državni
i javni zakladni činovnici, podčinovnici i služitelji te
svećenici), dakle: apsolutni razlozi isključenja, a u
drugom dijelu oni, koji ne mogu biti birani zbog me-
djusobnog odnosa biva-srodstva, dakle: relativni raz-
lozi isključenja.

Podnačelnika kao posebnu općinsku čast naš Op-
ćinski Pravilnik ne pozna. On ne postoji ni po zakonu
g. 1922, jer se po $S 46 bira najprvo načelnik, a onda
po čl. 47 prisjednici, prama tomu ako se u čl. 45
spominje podnačelnik to nije kao kakva posebna op-
ćinska čast, već se po tom riječi ima razumjeti onaj
koji je po zakonu pozvan da zamjeni načelnika. A to

su po $ 15 Općinskog Pravilnika svi prisjednici * po:

redu zadobivenu pri izboru. Jer prisjednici usporedjuju
se po redu zadobivenu pri izboru; po ovom redu za-
mjenjuju načelnika kad je zapriječen.

Da se pod riječi »podnačelnik« u čl. 45 imadu
razumjeti prisjednici proizlazi u ostalem jasno iz veze,
jer kad bi se pod riječi podnačelnik imao razumjeti
ko drugi, n.pr. samo prvi prisjednik, onda na ostale pri-
sjednike nebi se odnosila odredba da moraju biti općin-
ski vijećnici, a isključeno je da je to zakonodavalac htio.

Napokon iz same stilizacije jasno proizlazi da se
apsolutne zapreke odnose na sve prisjednike, jer je
prvi dio člana povezan sa drugim sa riječju »nadalje«
što nebl nikad moglo biti kad prvi razlozi isključenja
nebi vrijedili za sve članove upraviteljstva.

Ovakovo tumačenje članka 45 nužno je i obzi-
rom na propis članka 56, po kojem se sve odredbe
općinskog Pravilnika, koje se kose s ovim zakonom,
stavljaju izvan snage. Ili je dakle članak 15 O. P. u
skladu sa čl. 49 ili se njim kosi; ako se pod riječi
podnačelnik ima razumjeti što drugo, nego je predvi-
djeno u čl. 15, onda se jedan čl. kosi s drugim te je
čl. 15 O. P. izgubio svoju snagu.

No tim bi nestalo temelja za redovno funkcioni-
sanje općinske uprave, jer se nebi znalo, ko ima da
zakonito zamjeni načelnika.

Iz nužnog sklađa izmedju Izbornog Reda i Iz-
bornog Pravilnika proizlazi dakle očito da se pod ri-
ječi podnačelnik upotrebljene u čl. 45 imaju razumjć-
vati svi prisjednici, te da oni razlozi s kojih ne može
biti biran »podnačelnik« vrijede za sve prisjednike.

Ti isključni razlozi postoje za vijećnika gosp.
Kolumbića, jer je on nastavnik na mjesnoj Kr. Trgo-
vačkoj Akademiji, a budući da čl. 48 predvidja nado-
knadni izbor za pojedina mjesta prisjednika samo u
slučaju srodstva mora se zaključiti da ako se s drugog
uzroka ima poništiti izbor jednog prisjednika, mora
se onda ponoviti izbor svih prisjednika, jer je izbor
općinskih prisjednika po čl. 47 izbornog zakona jedan
čin, koji se ne može dijeliti van jedino u slučaju iz-
ričito predvidjenom u zakonu.

Izbor upraviteljstva ništetan je i zbog načina ko-
jim se vodio. Predsjedatelj je pozvao vijećnike da uz
imena kandidata napišu za kojega prisjednika po redu
predlažu kandidata. Tako se je glasovalo. No takav je
izbor protivan zakonu, jer »svaki birač napiše toliko
imena koliko se bira prisjednika« (čl. 47 1.Z.), a »pri-
sjednici usporedjuju se po redu zadobivenu pri izaoru»
($ 15 O. P.) Prama tomu red izlazi iz izbora: prvi je
onaj koji je dobio najviše glasova, a ne onaj koji je
na cedulji birača označen kao prvi prisjednik. Jedino
ako ima više njih koji su dobili jednako glasova a
nijesu prikazane nego liste koje sadrže imena istim
redom oni se rede kako su u listi, inače ako ima lista
raznog reda po analogiji treba pristupiti kocki, za

Uputa dakle dana od presjednika ipo kojoj je
opoziciji bilo dignuto pravo da svojim glasovima u-
lječe na red prisjednika, protivna je zakomu te se 1
stoga uzroka traži poništenje izbora i ponovan izbor.

Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara.
— Plativo i utuživo u Dubrovniku.

— Oglasi po tarifi.

Zupa i općinski izbori.

Gospodine Uredniče: Vaš list se ne bavi politi-
kom, ali općinska administracija duboko zasjeca u
našu privredu, pak se nadam da će te dati uwjesta u
Vašem cij, listu ovome članku.

Župa je vazda igrala znatnu ulogu u općinskim
izborima. pak i ovaj put. Rezultat izbora donio je Župi
9 vijećnika u općinsko vijeće, dok do sada imala je Župa
tek 3—4 vijećnika, dakle izgleda da je uspjela. Ali
nama se čini da nije, jer da je bila istupila samo-
stalno na izbore bila bi dobila 8 vijećnika, jer bi bio
glasovao veći broj birača nego je glasovao za partijske
liste ibio bi donio vijeću druge ljude sa svojim komu-
nalnim programom. Ti slobodni ljudi bili bi tražili
jamstvo za svoj program od one stranke, kojoj bi se
priključili, dok sadašnji vijećnici to ne mogu da učine
jer ih veže stranačka dišiplina.

Do župskog bloka nije došlo radi nekih, koji su
htjeli biti na prvom mjestu u listi i ako nijesu ničim
dokazali da su tome dorasli. Ali ti umišljenici i ako
su kandidirali na partijskim listam, nijesu bili birani
vijećnicima. :

Partijske liste donijele su vijećnike, koji su Žu-
pljani, ali Župa imade 18 odlomaka što znači 18 općinica,
jer svaki odlomak imađe svoju kasu, s kojom bi imao
da sam raspolaže i da u vijeću bude zastupan. Ali to
nije moguće. Ali morali bi biti zastupani barem bolji
odlomci što nijesu. Odlomak Brašina, koji imade veći
prihod nego sva Župa, nema zastupnika u vijeću, dok
neki mali siromašni odlomci imadu po 2 vijećnika.

Odlomak Brašina prima od samih taksa na strance
preko 100.000 dinara na godinu, a ipak nema svoga
vijećnika. To su posljedice partijskih izbora. Vijećnike
su predlagali i sastavljali liste nekolicina a ne pučan-
stvo na javnim zborovima, dočim blok je bio biran
od pučanstva. Naime svaki odlomak (13 u sve) pre-
dložio je po -5 kandidata. Od ovih 66 kandidata što
su bili predloženi, birani su u sadašnje vijeće samo
3 osobe, dok ostali 6 birani su na predlog ,organi-
zacija“. Možda će sadašnji vijećnici biti bolji u sva-
kom pogledu nego oni koje bi blok bio donio, ali se
nezna koje odlomke oni zastupaju, jer ih odlomci ni-
jesu predložili i to daje povoda prigovorima.

Mi stariji župljani imadđemo dosta iskustva i ra-
zočaranja pak se nijesmo mogli oduševljati za ove
partijske izbore, a s druge strane željeli smo mlagje
na djelu. Kontrole se nijesmo odrekli, pak nani je oso-
bito inilo što će ,Dubrovački List“ pratiti rad općin-
skog vijeća i biti ćemo zahvalni ako i naše opaske
bude donositi. Stariji župljanin.

Okružni ured za osig. radnika i
specijaliteti uredovne korespodencije.

Komu služi ovakov postupak ?

Kad čovjek pogleda neke akte našeg Okružnog
Ureda za osiguranje radnika mora da se uprav zgrane.
N. pr. imali smo prilike da na sudu vidimo kako se
zbog izbora termina u službenoj korespodenciji ovog
ureda i kazneno odgovara na privatne tužbe...

Izgleda u opće da u glavi onog, koji vodi ovaj
ured, vladaju čudnovati pojmovi o onom što spada u
djelokrug i što se može, a što se ne smije u ime
ureda da radi.

Slučaj, koji ćemo iznijeti, u tom pogledu uprav
je karakterističan.

Okružni Ured uredovnim aktom atakira na jedan
javni glasnik i to ne samo bez ikakvog stvarnog po-
voda, nego dapače služeći se neistinitim tvrdnjama,
pa pri tome tako daleko ide da i slobodnim korpo«
racijama dijeli lekcije o njihovim zaključcima, te šta >



“više hoće da prosugjuje odgovaraju li ili ne odgova«

raju njihovim interesima,
Uredovnim pismom pod br, 3568/1926 Okr. Ureda,
upućenim  Zadruzi Gostioničarsko-kavanarskih obrta,