POSTARINA PLAĆENA

br

Broj 21.



3



has “VULE
3 bje oj ; 1
+ \ A a >
s ; o
= A A
2 Nu 6/y;

SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK





Pojedini broj Din 1.50

t

God. 3.







Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“

Dr. Matija Vidoev-: i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik

19. juna 1926.





Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara.
— Piativo i utuživo u Dubrovniku.

Oglasi po tarifi.





Pa

Oceznografski Institut na Jadranu.

Igi



U novije vri'“me počelo se je mnogo da govori
a do malo i da piše o izgradnji ,Oceanograiskog: in-
stituta na Jadranu“. Tako u članku »Jadranske Straže«,
br. 6. od ove godine, strana 132, zastupa se mišljenje,
da bi taj institut 'rebalo podignuti u Splitu, dok mnogi
drugi a megju njija i ja zastupamo sasvim protivno
mišljenje o toj stvari naime, da se mora isti osnovati
u Dubrovniku, je: to zapravo zahtjeva sama znanost,

Da bi cijer.*na javnost bila što bolje obavije-
štena, moram da sosegnem malo u natrag pa istom
onda da iznesem moje mišljenje, naime ono, koje
sam zastupao i iznio na sjednici Srpske Kraljevske.
Akademije u Beogradu na dan 14. maja ove godine,
na kojoj su bili prisutni i zastupnici Akademija iz
Zagreba i Ljubljane.

Još lanjske godine (od 14. do 28. oktobra) bila je
odaslata na Jadran, prema zaključku Akađemija Pri-
zodnih nauka od 22. juna 1925., komisija da nagje
najpodesnije mjesto na Jadranu za biološko-oceano-
grafsku stanicu. "U tu komisiju ušli su gg. Živojin
Gjorgjević, profesor Univerziteta u Beogradu, Dr. B.
Zarnik, profesor Univerziteta u Zagrebu i ja. Ta ko-
misija je na prvom svom sastanku pretresla uslove za
podizanje jedne takve stanice a ti uslovi bili su slijedeći :

1. Biološko-oceanografsko-hidrogralski : 1) Čista
voda (ne prljava lučka); 2) normalna slatina i dovoljna
udaljenost slatke vođe, kanalizacije i dr. 3) raznolikost
obale ; 4) blizina dubokog mora; 9) blizina podmor-
skih pličina (seka); 6) tokovi struja iz dubine ka po-
vršini ; 7) prisutnost glavnih predstavnika što većeg
broja životinjskih i biljnih grupa ; 8) izloženost i mo-
gućnost posmatranja vazdušnih struja radi oceano-
graiskih ispitivanja.

II. Ribarski uslovi: 9) Bogatstvo raznih vrsta pro-
dajne ribe, rakova i dr. kulturnih proizvoda mora ;
10) blizina mrijestišta bar nekojih prodajnih riba ;
11) mogućnost uregjenja vivarija i dr. postroja za
vještačko odgajanje riba u cilju bonitiranja siromaš=
mijih voda. si

Ili. Uslovi praktične prirode: 12) Centralni po-
ložaj megju bogatijim ribarskim naseljima ; 13) ugodna
pristupačnost sa*kopna i mora; 14) blizina povećih
ribarskih pijaca ; 15) zaštićena obala i dovoljno pro-
sirana površina, da se može ribariti, loviti plankton i
vršiti sva ostala: ispitivanja i za vrijeme najjačih bura
ili dugotrajne jugovine ; 16) blizina kulturnijeg sređi-
šta radi svakovrstnog snabdjevanja, kao i življe inte-
resovanje okolnog stanovništva ; 17) mogućnost. uvo-
gjenja vodovoda, elektriciteta i svjetlećeg plina.

Rukovogjena komisija ovim idejama, nije mogla
unaprijed primiti nijedno mjesto, koje su ranije pre-
dlagali drugi, nego je odlučila, da pregleda sama ci-
jelu obalu od Boke Kotorske do Sušaka i izabere
najpodesnije mjesto na Jadranu. Uzev u obzir sve gore
pobrojane uslove našlo se je, da odgovaraju najviše

samo dva mjesta i to Split i Dubrovnik. S moje strane
napominjem, da je došao Split u obzir, ne radi same
znanosti, koliko radi ponuda i predusretljivosti sanre
općine i samih gragjana, dok je Dubrovnik došao u
obzir jedino radi svog položaja i što je najviše od-
 govarao gornjim uslovima.

14. maja ove godine pretresano je ponovo ovo
pitanje i bilo mi je slobodno iznijeti moje mišljenje.
Zastupao sam Dubrovnik, a da bi opravdao moju tvrd-
nju, pretresao sam pojedine gore navedene tačke, kao
što ću to i ovdje u kratko da učinim i istakao sam
svaku prednost jednog i drugog mjesta naime Splita
i Dubrovnika. Tako će imati prilike i sama šira jav
nost da prosudi, koje je od ova dva mjesta podesnije.

1.) Čista voda... Geološke formacije, koje čine
primorski pojas kod Dubrovnika (kreda, mlagje jurske
naslage u vidu tamnih vapnenaca i dolomita) jesu kud

š

i kamo otporniji i čvršći materijal proti mlatanja te
hemijskog djejsiva mora, nego li obalni pojas kod
Splita (pjeskovite vapnenaste naslage zvane ,iliš“ nad
numulitnim vapnencom, te pjeskovito laporaste naslage).
Prema tome ne možemo oko Dubrovnika da nagjemo
ni za najuzburkanijeg mora znatno pomućenje morske
vode, pa ni same velike kiše ne mogu isto da pro-
izvedu. Kod Splita naprotiv poradi veoma slabo ot-
porne gragje same obale mora da nastupi pomućenje
morske vode i to u velikoj mjeri čemu doprinosi još
i jaka akumulacija vode na samoj obali. O tome se je
uvjerila i sama komisija, da je bilo more kod Firula
za vrijeme veoma slabe j&govine toliko zamućeno, da
se nije moglo vidjeti dno na 10 centimetara dubine a
sem toga su plivali po moru razni komadi lišća, gran-
čica i morske trave. Ostali dio mora oko: Splita bio je
toga dana takogjer jako mutan.

Dubrovačka je luka malena i poradi toga neire-
kventirana te nema ni mogućnosti, da se ikada proširi,
dok je Splitska luka uvijek puna parobrođa, koji svo-
jim ulaženjem i izlaženjem uzvitlaju mulj sa dna a
raznim mazivima, koja brodovi ispuštaju, povećavaju
nečistoću, koju obalna struja onda odnosi put Marjana
gdje bi se imao postaviti institut. Predstojeća izgradnja
Splitske luke i sam trgovački razvitak Splita u indu-
strijskom pogledu stalno će pogoršavati ovo stanje.

Gruška luka u ovom pogledu ne može doći u obzir, -

jer leži s legja poluotoka Lapada, otvorena je put
sjevera, a cijelu njenu vodu odnosi rijeka Ombla i
redovna obalna struja kroz kanal Koločepa put sjevera.

2.) Normalna slatina... Poznato je da slanost
u Jadranu raste u glavnom sa dubinom i u pravcu
od sjevero-zapada prema jugo-istoku. Ispod Dubrov-
nika nema u blizini rijeka ni slatkovodnih izvora.
Rijeka Ombla nad Gružem ne dolazi ovde iz gore
navedenih razloga u obzir, jer teče zajedno sa obal-
nom strujom prema sjevero-zapadu. Ali može veoma
zgodno da posluži za razna biološka posmatranja u
bočatnoj vodi u kojoj je morska voda razno stepeno-
vana sve do izvora, gdje prevlagjuje potpuno slatka
vođa 'sa svojim biljnim životom. Kod Splita je tu
rijeka Cetina, koja izvire iz dva jaka vrela na Dinar-
skim alpama u 380 m. visine i koja nakon 103 km.
dugog toka utiče u Jadransko more kod Omiša. Sama
Cetina poradi svojih nanosa nije plovna a ti nanosi
svakako mute na daleko more. Pa i rijeka Jadro, koja
izvire 8 km. sjevero-istočno od grada Splita pod Mosor-
planinom utiče kod Solina u more. I ona za vrijeme
jakih kiša ne ostaje bez uticaja na svoju okolinu kao
što neće ostati bez uticaja i blizina same Neretve, bar
za jakih kiša. Poradi toga ne može more da ima u
Splitskoj okolini osim slanosti bilo to sa juga ili sje-
vera ujedno onu bistrinu i providnost, koju ima more
oko Dubrovnika. Osim toga što raslavljuju rijeke more
oko Splita, nalaze se u pravcu Promoniore-Vis još
“k tome slatkovodni podmorski izvori.

3.) Raznolikost obale je kod Dubrovnika veća
no kod Splita. Tu se kod Dubrovnika mjenjaju obale,
tu su put sjevera školjevi, grebeni, zalivi, zatoke, dra-
žice it. di a što je glavno, gleda sama obala na ši-
roku pučinu, koja je kod Splita zaklonjena predloženim
otocima.

| 4.) Blizina dubokog mora...
brovnika može da nagje dubina od 1000 metara već
u razdaljini od 10 morskih milja od obale, oko Splita
imamo tek kod Žirja 224 metra a najveća dubina je
kod Jabuke, daleko na otvorenom moru 243 metra.
Trebaju li za ma koje proučavanje pličine to ih daje
blizina obala Lopuda te zaliv Tiha u neposrednoj bli-
zini Dubrovnika jednako kao i blizina Splita.

5.) Pokraj Dubrovnika prolazi normalna obalna
struja, širine jedno 20 morskih milja, nesmetano put

Dok se oko Du- >

sjevero-zapada. Kod Splita grana se ona uslijed otoka
te je tu izvrgnuta jakom uticaju vjetrova i morskih
dobi tako, da tu ne dolazi jako do izražaja nego se
uslijed toga pretvara u periodičnu, promjenljivu struju.
Struje iz dubine put gore nisu još u tolikoj mjeri
istražene, da bi se dalo o njima što pozitivna reći.

6.) Prema istraživanjima Najade, današnjeg škol-
skog broda, izlazi da sadržaj planktona u Jadranu
opada po množini konstantno prema jugu ali po Vir-
hofu raznovrsnost.planktona raste prema jugu. Pošto
se kod proučavanja planktona radi o vrstama a ne o
količini to je i u tom pogledu južni dio Jadrana po-
voljniji od srednjeg ili sjevernog. ;

7.) Dubrovnik ima potpuno otvoreno more, slo-
bodan horizonat (152 stepena) te je podesan za osma-
tranje svih vazdušnih struja, koje dolaze nesmetano
smora, dok iste moduliraju kod Splita sami otoci.
Slobodan horizonat Dubrovnika dozvoljava nadalje
sva posmatranja bilo čisto astronomska kao i ona,
koja spadaju u meteorološku optiku. Za posmatrauje
talasa, njihovog razvijanja, napredovanja i t. d. podesna
je jedino okolina Dubrovnika ne samo poradi svoje
otvorenosti, nego i poradi bliskih velikih dubina. To isto
vrijedi i za posmatranje valometa te morskih dobi.
Naprotiv Split se nalazi i suviše blizu poznatoj liniji
meteorološke “podvojenosti (Wetterscheide) Jadrana,
koja iđe preko Rta Ploča. Tu se dakle ne može da
dobije potpuno čist tok meteoroloških elemenata. Sama
blizina otoka Visa je takogjer od uticaja, jer se tu
nalazi centar jakog magnetskog poremećenja tako, da
Splitske vođe ne mogu doći u obzir za ma kakva pra-
vilna magnetska mjerenja.

8.) Bogatstvo raznih vrsta riba opaža se i na
jednom i na drugom mjestu. Tvrditi da okolina Du-
brovnika nema ribe značilo bi nepoznavanje okoline.
U samoj «okolini Dubrovnika ima i koralja, spuževa
u Ombli, školjaka (osobito oko Mljeta) samo ih treba
znati naći i loviti.

9.) Što se tiče. mriještenja riba dolazi u tom po-
gledu osobito Ombla i njena okolica u obzir kao i
ostala okolica Dubrovnika jednako skoro kao i oko-
lica Splita. :

10.) Uvala Sumratina, te uvala ispod vile Čin-
grije kod Dubrovnika daju kud i kamo veću moguč-
nost uregjenja vivarija, jer je tu potreban samo jedan
zid, koji bi fungirao kao brana, dok u Splitu nema
tako zgodnih i zaštićenih uvala nego bi se morao
vivarij zaštititi sa tri strane ako bi to naime uspjelo.

11.) Dubrovnik kao i Split leže dobro megju
bogatijim ribarskim naseljima. Split ima jednu, van-
redno lijepo uregjenu riblju pijacu na koju se donosi
sva riba iz cijele okolice. 1 Dubrovnik ima svoju riblju
pijacu a do njega i Gruž na koje dolazi ne samo riba
iz posredne i neposredne okoline nego: se tu nalazi
i slatkovodna riba iz unutrašnjosti te riba iz Skadar-
skog jezera dosta često. Koliko se ribe proda po raz-
nim hotelima za što općina uopće ni ne zna može đa
potvrdi svako ko boravi duže vremena u Dubrovniku.

12.) 1 jedan i drugi grad ima ugodnu pristupač-
nost skopna i mora.

13.) Osim navedenog u tački 11. eksportiralse |

morska riba željeznicom u Mostar i Sarajevo osobito
plovuća kao tune, trupači, palamide i luci.

14.) Kao.kod Splita tako i u kanalu Koločepa
može se ribariti i loviti plankton te vršiti sva ostala
ispitivanja za vrijeme najjačih bura i dugotrajne jugovine.

15.) Dok je Split trgovačko središte, Dubrovnik
je kulturno središte a blizina Mostara i Sarajeva kao
i dobra veza sa Beogradom i Zagrebom dozvoljava
svakovrsno snabdjevanje. Dubrovnik ima Pomorsku
Vojnu Akademiju, Trgovačku Pomorsku Akademiju,
koje bi od ovake ustanove crpili neosporno veliku
korist. Split nema ni jedne slične ustanove, koja bi
se direktno time mogla koristiti. Cio plovni park,
kojim se služi Pomorska Vojna Akademija stajao bi
zasigurno Oceanograiskom institutu na raspoloženje,