f

i

POSTARINA PLAĆENA



Broj 23 Ž





God. 3. |







SEDMIČNI INFORMATIVNI i PRIVREDNI GLASNIK
sleng s ladhvači Meeiioje za odbot »Dabr. Lista“ 3. iula 1926 Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara.
Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik "4 Z * — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi.





Problemi našeg pomorstva.

Jedno od najdragocjenijih i najvažnijih blaga
naše države i našega naroda bez sumnje je naše more,
morska obala i pomorstvo. Otud pitanja pomorstva
moraju zauzeti u našoj narodnoj i državnoj politici
ono mjesto, koje im pripada, i koje zauzimaju u po-
litici svih pomorskih država.

Duboko ubjegjenje, da će u punoj mjeri pogoditi
dobro shvaćene želje i životne interese i naroda i dr-
ževe, privredne komore naše Kraljevine, na svojoj re-
dovnoj godišnjoj konferenciji održanoj u Ljubljani 24,
i 25. juna 1926. g. bavile su se isključivo glavnim
pitanjima našega pomorstva i pomorske politike, te su
nakon detaljnog i svestranog proučavanja jednoglasno
usvojile slijedeće rezolucije :

I. U pitanju pomorske uprave:

Konferencija drži, da naša pomorska uprava, koja

bi imala da bude središte, u kojem će se koncentri-
sali sva naša nastojanja oko unapregjenja svih grana
pomorstva, uslijed pomanjkanja finansijskih sredstava
i personala, još daleko ne odgovara najprečim potre-
bama. Zato se skreće pažnja kraljevskoj vladi na ovu
upravu, koja je po ujedinjenju silom prilika bila naj-
više zanemarivana,
. Od pomorske uprave očekujemo u prvom redu
valjanu administraciju a potom dobro smišljeni pro-
gram za bolje iskorišćivanje mora, izgragjivanie naših
luka, unapregjenje našeg brodarstva te donašanje po-
irebitih zakona, koji će odgovarati našim potrebama i
stvoriti pretpostavke za uspješan rad.

Preporuča se kraljevskoj vladi, da pri izgradnji
neše pomorske uprave vodi računa o tradicijama i po-
irebama pomorskog pučanstva i pomoraca i da se ni-
kako ne prenesu važne iunkcije ove administracije iz
njezinog priroduog primorskog ambijenta, gdje ona
ima najbolje uslove razvitka,

Reorganizacija ove službe imala bi se u slučaju
potrebe da provede nakon saslušanja primorskih ko-
mora, koje se već po postojećim propisima imađu sa-
slušavati u Svim pitanjima, koja su od važnosti za
pomorstvo i pomorski saobraćaj.

HI. U pitanju subvencija :

Konierencija privrednih komora, uzevši u pretres
Pitanje pomorskih subveneija, uvigja i smatra kao ne-
odgodivu potrebu cjelokupne nacijonalne privređe, a
nacionalnog pomorstva napose, da se zakonskim pu-
iem a po ekonomskim i komeicijalnim kriterijama re-
guliše pitanje subvencioniranja pomorskog brodarstva,
jer se samo na taj način može zajamčiti povoljan raz-
vitak naše trgovačke mornarice u skladu sa narodnim
gospodarskim snagama i potrebama.

Konferencija jednoglasno predlaže kraljevskoj vladi

. i zesornim ministrima, da se čim skorije obrazuje jedna

službena komisija, sastavljena od delegata kraljevske
vlade, privrednih komora, pomorskih interesanata i po-
morskih stručnjaka, kojoj se ima staviti u dužnost, da
što prije sredi sve potrebite podatke iz oblasti našeg
irgovačko-saobraćajno-pomorskog života, fe da na te-
melju tih podataks izradi zakonski predlog o subven-
cioniranju naše trgovačke mornarice.

\ HI. U pitanju brodogradnje :

? Smatrajući da je prijeka potreba, da se i u našoj
Čržavi stvori brodogradilište, koje bi odgovaralo svima

potrebama naše mornarice, konferencija poziva kraljev-

sku vladu, da ovome pitanju pokloni najveću pažnju.

U cilju unapregjenja već postojećih brodogradilišta
irebalo bi odrediti stalnu godišnju subvenciju za usa-
vršavanje uregjaja postojećih gradilišta i posebne pre-
mije za novogradnje i opravke a osim toga osloboditi
rod Plaćanja carine brodograditeljski materijal, u koliko
domaća Proizvodnja nije u stanju ni kvantitativno ni
kvalitativno da pokrije odnosnu potrebu, što se ima
najhitnije komisijski utvrditi.

IV. U pitanju izgradnje pristaništa i luka:
a) sa tehničkog gledišta :

Konferencija privrednih komora preporuča najto-
plije kraljevskoj vladi i resornim ministrima, da ubr-
zaju započete popravke pomorskih luka uzduž Jadrana,
da važnije luke što skorije opskrbe sa neophodno po-
trebitim postrojenjima i da hitno nabave potrebne gli-
bodere za pročišćavanje luka te barem jednu lagju za
spasavanje i da se lučki uredi provide svim potrepnim
napravama za sigurnost brodova, luka i plovidbe.

Tom prilikom konferencija konstatuje, da je Ne-
retva uslijed duge zapuštenosti postala ne samo neu-
potrebiva, nego i opasna za plovidbu. Zato je neop-
hodno potrebno, da se što prije izvrši temeljito čišće-
nje čitavog korita plovne Neretve od ušća do luke
Metkoviću. /

b) sa komercialnog gledišta : :

Konferencija polazeći sa stanovišta, da je uregje-

nje slobodnih carinskih zona u našim glavnim lukama
prijeka potreba za razvoj naših luka i naše pomorske
trgovine te emancipovanje naše privrede od stranih
luka, a uzimajući u obzir sadanje stanje naših luka,
traži da sve gradnje koje se izvode i koje se budu
izvodile u našim lukama, budu projektovane i izvedene
tako, da mogu služiti za uregjenje tih slobodnih zona.
Hitno je potrebno za nesmetano obavljanje trgovačkih
operacija i carinskog nadzora, da u našim lukama
bude promet carinskom robom odijeljen od ostalog
robnog prometa, a oba opet od putničkog saobraćaja
te da se u lukama podignu javna skladišta. Konieren-
cija izjavljuje svoje negodovanje, što su neka lučka
skladišta zauzeta od državiih vlasti umjesto da slu-
že trgovini. :
h U općem je interesu naše privrede, da luke ne
budu samo provozne tačke za maš izvoz, već da se u
njima razvije trgovina, pa je u tu svrhu potrebno, da
se trgovcima, koji imadu radnje u lukama, priznadu sve
one polakšice u carinskom i tariiskom pogledu pa i
inače, koje se priznavaju izvoznicima i uvoznicima u
unutrašnjosti države.

Osobitu pažnju treba posvetiti izvozu preko naših
luka te dozvoliti carinske i tariiske pogodnosti za robu
koja dolazi izravno iz mjesta produkcije u našu državu
preko naših luka.

Uvjerena, da pristanišne prislojbe ne mogu uma-
njiti posiet naših luka, ako se drže popriječno one
visine, koja se plaća drugdje, a da niske pristojbine,
koje sada brodovi plaćaju u našim lukama, štete na-
šem brodarstvu, traži konferencija, da pristanišne pri-
stojbine budu revidirane i to u pravcu, da oni bro-
dovi, koji od slučaja do slučaja dogju u naše luke,
plaćaju iste pristojbine koje naši brodovi prosečno
plaćaju u inozemstvu. ,

Konferencija konstatuje, da željezničke tarife, koje
su sada na snazi, ne samo nisu povećale promet preko
naših luka, već da je zbog polakšica dozvoljenih za
prevoz preko inostranih luka, prevoz osobito neke robe
preko naših luka nazadovao, pa očekuje od tariiskog
odbora i od kraljevske vlade, da će ovo pitanje što
prije privesti kraju, imajući pred očima interese naše
privrede i naših luka.

V. U pitanju unapregjenja morske plovidbe.
a) velika obalna i duga plovidba,

Smatrajući potrebnim, da naše luke budu pove-
zane direktnim i redovitim linijama sa inostranstvom,
konferencija komora umoljava kraljevsku vladu, da bez
odvlačno odredi sastav komisije službenih, stručnih
i interesovanih lica, koja će u odregjenom roku i uz
sudjelovanje privrednih komora ispitati potrebe naše
izvozne i uvozne trgovine i prema tome ustanoviti,
koje pruge valja bezuslovno uspostaviti odnosno održati
ikoje su nove pruge potrebrle našoj spoljnoj trgovini.

b) kabotaža.

Istoj komisiji ima se staviti u dužnost, da prouči
pitanje saobraćajne službe uz našu obalu te veze naših
luka sa drugim lukama na jadranskom moru.

. Nagrada, koju daje država parobrodarskim podu-
zećima za uzdržavanje redovitih služba, ima biti u
razmjeru sa preuzetim obavezama i u tolikoj mjeri,
da omogući parobrodarskim poduzećima ođižati se u
tom radu i«da im se dade mogućnost brinuti se tako-
gjer za obnovu i usavršavanje za tu službu: potrebnili
plovnih jedinica. i : s

U tu svrhu je potrebno, da ugovori koje bude
država sklapala sa parobrodarskim poduzećima za uz-
državanje redovitih služba, budu sklopljeni na dugo-
trajni (višegodišnji) rok bez obzira na vrstu plovidbe
i oblik preduzeća.

€) slobodna plovidba.

U svrhu unapregjenja slobodne plovidbe, konie-
rencija komora preporuča kraljevskoj vladi, da po-
sveti svu pažnju obnovi uzdržavanju i povećanju to«
naže, koja služi toj plovidbi pružajući joj premije za
novogradnje a eventualno i za pristajanje u domaće luke.

d) poreske i ine olakšice pomorskoj plovidbi.

Parobrodarskim preduzećima imađe država osi-
gurati na više godina oprost od plaćanja svih državnih
i samoupravnih dažbina, pristojba i taksa, bilo na sve-
ukupno poslovanje, bilo na pojedinačne brodarske
poslove. Isto tako imađe izaći ususret sa oprostom od
carine na uvoz brodskih potrebština i na uvoz lagja
nabavljenih u inostranstvu, u koliko domaća proiz-
vodnja nije u stanju ni kvantitativno ni kvalitativno
đa podmiri potrebu, što mora najhitnije da se komi-
sijski unapred utvrdi.

VI. U pitanju nastave u pomorsivu.

Kako je dobra pomorska nastava temelj uspješnoj
izobrazbi pomorskog naraštaja, tog stupa našeg po-
morstva, konferencija komora drži, da bi kraljevska
vlada trebala da posveti naročitu pažnju daljnoj prak-
tičnoj naobrazbi apsolvenata naših nautičkih akade.

«mija, osiguravajući im ukrcavanje u svojstvu kadeta uz

/
/

izdašnju pomoć sa strane države. Pri izobrazbi aka-
demičara trebalo bi polagati veću važnost nego dosada
na predmete moderne nautične tehnike i predmete
komercijalne prirode kao i na pomorsko pravo.
VII. U pitanju pomorskog sudovanja..
Uvigjajući potrebu, da pomorsko sudovanje bude
što bolje i stručnije, konferencija komora moli minis-
tarstvo pravde, da prigodom skore kodilikacije, sud-
benog postupnika odnosno organizacije sudova izvoli
uznastojati, da se nadležnost za pomorsko trgovačko |
sudovanje podijeli po mogućnosti samo dvjema trgo-
vačkim sudovitna na Jadranu, kod kojih će postojati
posebni pomorski semati.
VIII. U pitanju saobraćaja preko Soluna.
«U ovoj rezoluciji navedeno je što je potrebno za
stvaranje uslova za normalni, saobraćaj preko Soluna.

Oceanografski institut i Jadr. Straža.

Poštovani gospodine Uredniče !

U br. 22. Vašeg cijenjenog lista, od 26, juna o. g.
štampan je odgovor ili neka vrsta ispravke Jadranske
Straže, na moj članak ,Oceanografski institut na Ja-
dranu“. Na ovo slobodan sam da kažem slijedeće :

U pomenutom članku iznio sam moje lične po-
glede, kao što ih je iznio i pisac u Jadranskoj Straži.
Ko je čitao moj članak, mogao je vidjeti, da ja nisam
»pobijao druga stanovišta“ kao što to tvrđi Jadr.
Straža, nego su ta stanovišta pobijala sama fakta, koja
su u članku iznesena.

Istina je, da pred člankom u Jadr. Straži stoji
primjedba u kojoj se želi, da pozvani iznesu svoja
eventualna protivna mišljenja ali — kako sam, se
mogao lično uvjeriti, io stoji samo napisano a u istinu