f i POSTARINA PLAĆENA Broj 23 Ž God. 3. | SEDMIČNI INFORMATIVNI i PRIVREDNI GLASNIK sleng s ladhvači Meeiioje za odbot »Dabr. Lista“ 3. iula 1926 Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara. Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik "4 Z * — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. Problemi našeg pomorstva. Jedno od najdragocjenijih i najvažnijih blaga naše države i našega naroda bez sumnje je naše more, morska obala i pomorstvo. Otud pitanja pomorstva moraju zauzeti u našoj narodnoj i državnoj politici ono mjesto, koje im pripada, i koje zauzimaju u po- litici svih pomorskih država. Duboko ubjegjenje, da će u punoj mjeri pogoditi dobro shvaćene želje i životne interese i naroda i dr- ževe, privredne komore naše Kraljevine, na svojoj re- dovnoj godišnjoj konferenciji održanoj u Ljubljani 24, i 25. juna 1926. g. bavile su se isključivo glavnim pitanjima našega pomorstva i pomorske politike, te su nakon detaljnog i svestranog proučavanja jednoglasno usvojile slijedeće rezolucije : I. U pitanju pomorske uprave: Konferencija drži, da naša pomorska uprava, koja bi imala da bude središte, u kojem će se koncentri- sali sva naša nastojanja oko unapregjenja svih grana pomorstva, uslijed pomanjkanja finansijskih sredstava i personala, još daleko ne odgovara najprečim potre- bama. Zato se skreće pažnja kraljevskoj vladi na ovu upravu, koja je po ujedinjenju silom prilika bila naj- više zanemarivana, . Od pomorske uprave očekujemo u prvom redu valjanu administraciju a potom dobro smišljeni pro- gram za bolje iskorišćivanje mora, izgragjivanie naših luka, unapregjenje našeg brodarstva te donašanje po- irebitih zakona, koji će odgovarati našim potrebama i stvoriti pretpostavke za uspješan rad. Preporuča se kraljevskoj vladi, da pri izgradnji neše pomorske uprave vodi računa o tradicijama i po- irebama pomorskog pučanstva i pomoraca i da se ni- kako ne prenesu važne iunkcije ove administracije iz njezinog priroduog primorskog ambijenta, gdje ona ima najbolje uslove razvitka, Reorganizacija ove službe imala bi se u slučaju potrebe da provede nakon saslušanja primorskih ko- mora, koje se već po postojećim propisima imađu sa- slušavati u Svim pitanjima, koja su od važnosti za pomorstvo i pomorski saobraćaj. HI. U pitanju subvencija : Konierencija privrednih komora, uzevši u pretres Pitanje pomorskih subveneija, uvigja i smatra kao ne- odgodivu potrebu cjelokupne nacijonalne privređe, a nacionalnog pomorstva napose, da se zakonskim pu- iem a po ekonomskim i komeicijalnim kriterijama re- guliše pitanje subvencioniranja pomorskog brodarstva, jer se samo na taj način može zajamčiti povoljan raz- vitak naše trgovačke mornarice u skladu sa narodnim gospodarskim snagama i potrebama. Konferencija jednoglasno predlaže kraljevskoj vladi . i zesornim ministrima, da se čim skorije obrazuje jedna službena komisija, sastavljena od delegata kraljevske vlade, privrednih komora, pomorskih interesanata i po- morskih stručnjaka, kojoj se ima staviti u dužnost, da što prije sredi sve potrebite podatke iz oblasti našeg irgovačko-saobraćajno-pomorskog života, fe da na te- melju tih podataks izradi zakonski predlog o subven- cioniranju naše trgovačke mornarice. \ HI. U pitanju brodogradnje : ? Smatrajući da je prijeka potreba, da se i u našoj Čržavi stvori brodogradilište, koje bi odgovaralo svima potrebama naše mornarice, konferencija poziva kraljev- sku vladu, da ovome pitanju pokloni najveću pažnju. U cilju unapregjenja već postojećih brodogradilišta irebalo bi odrediti stalnu godišnju subvenciju za usa- vršavanje uregjaja postojećih gradilišta i posebne pre- mije za novogradnje i opravke a osim toga osloboditi rod Plaćanja carine brodograditeljski materijal, u koliko domaća Proizvodnja nije u stanju ni kvantitativno ni kvalitativno da pokrije odnosnu potrebu, što se ima najhitnije komisijski utvrditi. IV. U pitanju izgradnje pristaništa i luka: a) sa tehničkog gledišta : Konferencija privrednih komora preporuča najto- plije kraljevskoj vladi i resornim ministrima, da ubr- zaju započete popravke pomorskih luka uzduž Jadrana, da važnije luke što skorije opskrbe sa neophodno po- trebitim postrojenjima i da hitno nabave potrebne gli- bodere za pročišćavanje luka te barem jednu lagju za spasavanje i da se lučki uredi provide svim potrepnim napravama za sigurnost brodova, luka i plovidbe. Tom prilikom konferencija konstatuje, da je Ne- retva uslijed duge zapuštenosti postala ne samo neu- potrebiva, nego i opasna za plovidbu. Zato je neop- hodno potrebno, da se što prije izvrši temeljito čišće- nje čitavog korita plovne Neretve od ušća do luke Metkoviću. / b) sa komercialnog gledišta : : Konferencija polazeći sa stanovišta, da je uregje- nje slobodnih carinskih zona u našim glavnim lukama prijeka potreba za razvoj naših luka i naše pomorske trgovine te emancipovanje naše privrede od stranih luka, a uzimajući u obzir sadanje stanje naših luka, traži da sve gradnje koje se izvode i koje se budu izvodile u našim lukama, budu projektovane i izvedene tako, da mogu služiti za uregjenje tih slobodnih zona. Hitno je potrebno za nesmetano obavljanje trgovačkih operacija i carinskog nadzora, da u našim lukama bude promet carinskom robom odijeljen od ostalog robnog prometa, a oba opet od putničkog saobraćaja te da se u lukama podignu javna skladišta. Konieren- cija izjavljuje svoje negodovanje, što su neka lučka skladišta zauzeta od državiih vlasti umjesto da slu- že trgovini. : h U općem je interesu naše privrede, da luke ne budu samo provozne tačke za maš izvoz, već da se u njima razvije trgovina, pa je u tu svrhu potrebno, da se trgovcima, koji imadu radnje u lukama, priznadu sve one polakšice u carinskom i tariiskom pogledu pa i inače, koje se priznavaju izvoznicima i uvoznicima u unutrašnjosti države. Osobitu pažnju treba posvetiti izvozu preko naših luka te dozvoliti carinske i tariiske pogodnosti za robu koja dolazi izravno iz mjesta produkcije u našu državu preko naših luka. Uvjerena, da pristanišne prislojbe ne mogu uma- njiti posiet naših luka, ako se drže popriječno one visine, koja se plaća drugdje, a da niske pristojbine, koje sada brodovi plaćaju u našim lukama, štete na- šem brodarstvu, traži konferencija, da pristanišne pri- stojbine budu revidirane i to u pravcu, da oni bro- dovi, koji od slučaja do slučaja dogju u naše luke, plaćaju iste pristojbine koje naši brodovi prosečno plaćaju u inozemstvu. , Konferencija konstatuje, da željezničke tarife, koje su sada na snazi, ne samo nisu povećale promet preko naših luka, već da je zbog polakšica dozvoljenih za prevoz preko inostranih luka, prevoz osobito neke robe preko naših luka nazadovao, pa očekuje od tariiskog odbora i od kraljevske vlade, da će ovo pitanje što prije privesti kraju, imajući pred očima interese naše privrede i naših luka. V. U pitanju unapregjenja morske plovidbe. a) velika obalna i duga plovidba, Smatrajući potrebnim, da naše luke budu pove- zane direktnim i redovitim linijama sa inostranstvom, konferencija komora umoljava kraljevsku vladu, da bez odvlačno odredi sastav komisije službenih, stručnih i interesovanih lica, koja će u odregjenom roku i uz sudjelovanje privrednih komora ispitati potrebe naše izvozne i uvozne trgovine i prema tome ustanoviti, koje pruge valja bezuslovno uspostaviti odnosno održati ikoje su nove pruge potrebrle našoj spoljnoj trgovini. b) kabotaža. Istoj komisiji ima se staviti u dužnost, da prouči pitanje saobraćajne službe uz našu obalu te veze naših luka sa drugim lukama na jadranskom moru. . Nagrada, koju daje država parobrodarskim podu- zećima za uzdržavanje redovitih služba, ima biti u razmjeru sa preuzetim obavezama i u tolikoj mjeri, da omogući parobrodarskim poduzećima ođižati se u tom radu i«da im se dade mogućnost brinuti se tako- gjer za obnovu i usavršavanje za tu službu: potrebnili plovnih jedinica. i : s U tu svrhu je potrebno, da ugovori koje bude država sklapala sa parobrodarskim poduzećima za uz- državanje redovitih služba, budu sklopljeni na dugo- trajni (višegodišnji) rok bez obzira na vrstu plovidbe i oblik preduzeća. €) slobodna plovidba. U svrhu unapregjenja slobodne plovidbe, konie- rencija komora preporuča kraljevskoj vladi, da po- sveti svu pažnju obnovi uzdržavanju i povećanju to« naže, koja služi toj plovidbi pružajući joj premije za novogradnje a eventualno i za pristajanje u domaće luke. d) poreske i ine olakšice pomorskoj plovidbi. Parobrodarskim preduzećima imađe država osi- gurati na više godina oprost od plaćanja svih državnih i samoupravnih dažbina, pristojba i taksa, bilo na sve- ukupno poslovanje, bilo na pojedinačne brodarske poslove. Isto tako imađe izaći ususret sa oprostom od carine na uvoz brodskih potrebština i na uvoz lagja nabavljenih u inostranstvu, u koliko domaća proiz- vodnja nije u stanju ni kvantitativno ni kvalitativno đa podmiri potrebu, što mora najhitnije da se komi- sijski unapred utvrdi. VI. U pitanju nastave u pomorsivu. Kako je dobra pomorska nastava temelj uspješnoj izobrazbi pomorskog naraštaja, tog stupa našeg po- morstva, konferencija komora drži, da bi kraljevska vlada trebala da posveti naročitu pažnju daljnoj prak- tičnoj naobrazbi apsolvenata naših nautičkih akade. «mija, osiguravajući im ukrcavanje u svojstvu kadeta uz / / izdašnju pomoć sa strane države. Pri izobrazbi aka- demičara trebalo bi polagati veću važnost nego dosada na predmete moderne nautične tehnike i predmete komercijalne prirode kao i na pomorsko pravo. VII. U pitanju pomorskog sudovanja.. Uvigjajući potrebu, da pomorsko sudovanje bude što bolje i stručnije, konferencija komora moli minis- tarstvo pravde, da prigodom skore kodilikacije, sud- benog postupnika odnosno organizacije sudova izvoli uznastojati, da se nadležnost za pomorsko trgovačko | sudovanje podijeli po mogućnosti samo dvjema trgo- vačkim sudovitna na Jadranu, kod kojih će postojati posebni pomorski semati. VIII. U pitanju saobraćaja preko Soluna. «U ovoj rezoluciji navedeno je što je potrebno za stvaranje uslova za normalni, saobraćaj preko Soluna. Oceanografski institut i Jadr. Straža. Poštovani gospodine Uredniče ! U br. 22. Vašeg cijenjenog lista, od 26, juna o. g. štampan je odgovor ili neka vrsta ispravke Jadranske Straže, na moj članak ,Oceanografski institut na Ja- dranu“. Na ovo slobodan sam da kažem slijedeće : U pomenutom članku iznio sam moje lične po- glede, kao što ih je iznio i pisac u Jadranskoj Straži. Ko je čitao moj članak, mogao je vidjeti, da ja nisam »pobijao druga stanovišta“ kao što to tvrđi Jadr. Straža, nego su ta stanovišta pobijala sama fakta, koja su u članku iznesena. Istina je, da pred člankom u Jadr. Straži stoji primjedba u kojoj se želi, da pozvani iznesu svoja eventualna protivna mišljenja ali — kako sam, se mogao lično uvjeriti, io stoji samo napisano a u istinu