Ba m A PLAĆENA Broj 22. h SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK o i moma ( lg “o (a i: taj zA Lasker x e od K ga HE ze + 4 Ka 150 lis God. 3. Vlasnici izdavači - urednici: za edbor ,Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik 26. juna 1926. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara, — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. Prouf&vanju trgovačkih konjunktura danas se posvećuje n&ročita pažnja u naprednim državama, a osobito u Sjevernim Američkim Državama i u Nje- mačkoj. Amerika je prva započela, a Njemačka je na- dalje razgranila i postavila problem proučavanja trgo- .vačkih konjuktura na široku i znanstvenu bazu. U tu svrhu u Njemačkoj čak je utemeljen specialni institut pod imenom ,Institut fir Konjunkturkunde“. Glavni je cilj ovog instituta, da sakuplja statističke podatke o razvitku pojedinih privrednih grana kod kuće i vani, kao uopšte podatke o svim onim brojnim faktorima, koji stoje u direktnoj ili indirektnoj vezi sa jednim gospodarstvom, te o njihovom uplivu na gospodarstvo. To uistinu iziskuje sakupljanje velikog informativnog materijala, ali jedino tim putem može se izvršiti ana- liza jednog. gospodarstva, jedne privredne grane, bilo u užem ilišširem smislu. Jednako, jedino tim načinom njemačka i može danas da bude ma vrijeme i u dovoljnoj mjeri iniormisana o vjerojatnom kretanju i budućem razvitku konjunkture za dosta brojne pri- vredne grane. Velika vrijednost takovih informacija po- glavito stoji u tome, što se njihovom pomoću povoljne konjunkture dadu najuspješnije iskoristiti, a one ne- povoljne, ako ne potpuno izbjeći, a ono svakako u velikoj mjeri ublažiti. Proučavanje konjunkture nadalje dokazalo je potrebu koncentrisanja privrednih grana, Ispostavilo se, štogod je jedno gospodarsko područje organizovanije, da iskorišćenje povoljne konjunkture može da bude sve to bolje i jače, a isto tako obrana protiv nepovoljnih. Zato u Americi, a još intezivnije u Njemačkoj, provodi se pred našim očima kor centri- sanje istoimenih poduzeća u pojedinačna, kao i mno- gih ostalih, inače megjvsobno povezanih, takogjer u jedno tijelo. Nijemci se čak nadaju, da će čitava Nje- mačka u nedalekoj budućnosti izgledati u glavnom kao jedno ogromno poduzeće megjusobno = pove- zano. Dok se kod drugih naroda sprovedu ovakove 0r- ganizacije na privrednom polju, dotle kod nas u do- maćoj ekonomiji, kao i u polilici, vlada velika diso- rijentacija, Silom prilika, naša privreda ograničena je u glavnom na prosto registrovanje dogogjaja i u tome leži glavna težina njenog današnjeg nepovoljnog po- ložaja, a naročito to vrijedi za poljoprivredu. Kraj manjkavosti dovoljnih i potrebitih iuformacija, ne može ni da ima vlastite inicijative. Uzmimo na pr. dva važna dalmatinska proizvoda za izvoz, buhač i vino. Kad bi se kod nas vodilo računa o razvitku konjuktura, ba- rem približno, kao kod drugih naroda, mi bi znali kakovu konjunkturu možemo očekivati iza ova dva proizvoda ne samo za jednu godinu nego i za koju godinu unaprijed, te prema tome bi udesili svoj rad. Zahvaleć privatnim informacijama donekle je javnost obaviještena, u koliko se tiče buhača, ali glede vina potpuno smo u tmini. To isto moglo bi se kazati i za neke druge proizvode, kao zm. pr. za maslinovo ulje. Ipak ne bi trebalo da je tako. Naša država godišnje troši velike iznose za konsulate na strani, ali njihovi izvještaji u koliko ih uopće ima, nijesu javnosti ni poznati, a kamo li da budu poregjani u neki sistem, okoji bi mogao domaćoj privredi da posluži kao neki putokaz i uputa u radu, Sve je u glavnom prepuštano slučaju, Za Dalmaciju n, Pr. obzirom na nepovoljne konjunkture, koje smo imali zadnjih godina za vino i maslinovo ulje, kao i na loše izglede za u buduće, trebalo bi posvetiti više pažnje jačoj gojidbi bajama, smokava i trešanja, kod kojih je konjunktura ne samo od duže vremena povoljna, nego takogjer takovom se obećaje i za unaprijed. Glede trešanja mislim na na- čin, kako se godimice izvažaju i iz Italije velike količine u buradima, u salamuri. Ovih dana u skupštini bilo je dosta govora o krizi progje i niskih cijena, kroz koju Trgovačke konjunkture. prolazi naša poljoprivreda, kao i načinu za suzbijanje te krize. Začudn6 je da se nije čula riječ, da koraci, koji bi se imali preuzeti u tu svrhu, moraju se pret- hodno usporediti sa zahtijevima današnje konjunkture i njenih izgleda za nedaleku budućnost. Rad bez ne- kog unaprijed utvrgjenog plana može koji put da svrši beskorisno. Treba bit prije na čistu, gdje, kako i kod kojih proizveda ima da se vrši odregjena pomoć. Da se uzmogne sve to izvršiti potrebno je, da i naša dr- žava, jer za pojedinca to je skoro nemoguće, počne da slijedi primjer drugih država u pogledu proučava- nja problema trgovačkih konjunktura. Ovako, kako da- nas izgleda naša priveda, bez dovoljnog znanja o ko- njukturi oko sebe, u mnogočem sliči brodu bez kcr- mila, za kojeg iskusni mornari obično govore da ga samo velika sreća može da spasi od brodoloma. Čim prije nadležni spoznaju u čemu sastoji velika manj- kavost naše privrede, to tim bolje za općenitost. Stanko Gučić. Put preko Konala. Kolna cesta odi Gruža do Ploča. 2 I Istodobno sa izgradnjom ceste od Pomorske Vojne Akademije do kuće Puljizević, ili odma poslije nego se ova izgradi, moraio bi se pristupiti izgradnji ceste od Kapelice do Ploča, da se omogući pristup na srednji Kono i sa strane grada. — Ovaj put bi bio dug oko 250 m. Ekspropriacija potrebitog zemljišta lako bi se izvela jer bi. dotični vlasnici rado ustupili neki dio svog zemljišta, a bili bi obilato nagragjeni za taj ustup tim što bi kolnim" putem dobili korisnu i ugodnu vezu sa Dubrovnikom. — Polazeći sa Kapelice put Ploča za put bi se oduzelo nešto od' zemljišta £.g. Negrini, Iva Keleza, Maždini;- Beraća; -Jelić-Boža, uprave pra voslavne crkve, Maslaća, Tolentino Salamuna, Kulišić Pava, Baule, te općine dubrovačke. — Radi terenskih poteškoća osobito radi obrambenog zida kod Kapelice i odstranjenja suvišnog materijala, ovaj bi komad ceste stajao razmjerno više nego onaj od Pomorske Vojne Akademije do kuće Puljizević, ali možda da ne bi nadmašio iznos od 500.000 Dinara. Izgradnja spoja ovih dvaju cesta od kuće Pulji- zevića do Kapelice ili konačno izgradnja komunikacije od raskrsnice puteva kod kuće Majstorović u Gružu do Ploča, ima svoje poteškoće. — Ovaj komad ceste dug je oko 600 m., a trasa je vogjena velikom tehvič- kom vještinom, tako da se kroz oni predjel gdje ima dosta sagragjenih kuća bez reda, ipak uspjelo da se malom iznimkom izbjegne rušenju postojećih kuća, Naravno je pak da se je moralo preći preko vrtova, što bi se moglo dobrim dijelom kompenzirati pridružu- jući dotičnim vlasnicima neke komade općinskog puta koji bi se ukinuo. — Drugim bi se možda moralo nešto i platiti, ali smo uvjereni da u spoznanju velike javne i privatne koristi ove ceste, ne bi bili zahtjefi vlasnika pretjerani. — Kuća g. Sikića jedina je koja bi se imala porušiti, ali bi se razmjernim troškom mogla sagraditi nova kuća ma njegovom zemljištu, čemu g. Sikić nije bio protivan. — Ovaj spoj koji sa- činjava istodobno dio trase glavne ceste koja bi se. odvojila od državne ceste kod kuće Križman u Gružu, zahvaća neznatno zemljište g. Bogojevića, ulazi u vrt g. Katića, Pitarevića, Čurlice, Miše Jančića i Vlašića, vodi iza kuće g. Joba Benvenula na kuću g. Šikića, te dalje preko zemljišta g.g. Brbore, Bogdan, Poković, Bajčetić, Babić do Kapelice. — Korisno bi bilo da se ovaj komad glavne ceste počne graditi istodobno sa cestom Kapelica-Ploče, jer bi se mogao korisno upo- trebiti materijal koji bi se dobio iz rada oko Kapelice, Društvu »Dub«, čigovim zauzimanjem i troškom izradio se je projekat, bilo je još nazad godina najavljeno da će za ovu cestu g. inž. Musladin izraditi bolji projekat, ali do danas do toga nije došlo. Trošak za izradu kolne ceste od raskrsnice kod kuće Majstorovič u Lapadu do Ploča nebi ukupno nadmašio svotu od 2,000000:— Din. što je svojedobno Ministarstvo Gragjevina obećalo za tu izradu, a uvje- reni smo da bi se ta svota mogla i dobiti kada bi se općina zeložila za tu važnu komunikaciju, koja bi Dubrovniku i državi donijela veliku korist, pa zato \ općini preporučujemo da bi se uputili potrebiti koraci kako bi se omogućilo da Gragjevinska Direkcija počme čim prije izgradnjom ove važne komunikacije uz pomoć same općine i Društva »Duba«. Prije nego se pristupi izgradnji glavne ceste od Magaza Pomorske Vojne Uprave u Gružu (kuća Križ- man) do kuće Puljizević na srednjem Konalu, treba da se izvedu posebne predradnje, i treba stvoriti pre- duvjete. — Ovo je trasa duga oko 2 kilometra; dakle mnogo dulja nego cijela cesta od Pomorske Vojne Akađemije do Ploča, koja nije dulja od 1.450 m. — Tehničkih poteškoća za izgradnju spomenute ceste nema, a i vlasnici zemalja. što dolaze u obžir ne bi pravili < poteškoća radi eksproprijacije. — Naravno je da se svake godine pogoršavaju prilike, jer općina pri doz- voli gradnje ne pazi dobro na projekat izgradnje komu- nikacije izmegju Gruža i Dubrovnika preko Konala. Potreba je da općina usvoji prikazani projekat kako se nebi dogodilo da nastanu nove zapreke. U prvom redu treba da općina preuzme magaze Pomorske Vojne Uprave u Gružu. | u tom pogledu bilo se je pri pro- jektiranju godine 1920. uputilo pregovore, a Pomorska Vojna Uprava nije činila poteškoća ustupu uz kompen- saciju. Ovi bi se pregovori morali nastaviti, te bi općina mogla kušati da nabavi posjed kneginje Lobkovitz ako Pomorska Vojna Uprava bude sklona, kako je prije bila, da ovaj posjed pridruži posjedu Pomorske Vojne Akade- mije i da ga preuzme na kompensaciju za spomenute magazine. Za izvedenje željezničkog projekta u Gružu, potreba je da se te magaze većim dijelom poraše u pročelju, a za izvedenje cesta put Konala treba da se poruši magaza prema zapadu, te da se ista ujedno sa neogragjenim prostorom do nje inkorporira cesti. Tako bi se dobio potrebiti prostor za cestu uz prostor za staciju teretnih kola. Drugog izlaza nema jer je isklju- čena mogućnost da se cesta spoji sa državnom cestom na drugom mjestu Gruža. Potrebito zemljišie za ovaj dio glavne ceste ustupili bi vlasnici rado u koliko im se ne nanosi bitne štete. Kada bude u izgragjivanju ovaj dio ceste, može ga se spojiti uzgrednom kolnom cestom sa državnom cestom kod kuće Kuničića u Gružu, koja bi bila oko 250 m. duga, a ne bi je bilo teško izgraditi. Spoj projektiranih kolnih cesta sa gornjim Ko- nalom može se izvesti na više mjesia, generalni pro- jekat je i zato učinjen, ali se ne može pristupiti ostva- renju prije nego se izgradi barem cesta od kuće Maj- storović do Ploča i prije nego se uzduž cijelog Konala uredi cesta. Pošto općina mora u dogledno vrijeme da uredi vodovod od Nuncijate do reservoara povrh Posata, to je najpodesnije da se u toj prigodi izgradi i prvoklasna cesta na Konalu. Ovim se je izložio u glavnom projekat za izgrad- nju potrebitih komunikacija sa Konalom. Glavnu za- misao ovog projekta dao je g. Luko Bona, a za nje- govu izvedbu dosada se je najviše zauzimalo društvo »Dub«, koje u tom pogledi ima veliku zaslugu. Sađa je na općini i na cjelokupnom gragjanstvu, da ovaj projekat postane djelom, iz kojeg će nastati — veliki Dubrovnik. dA. o a