POSTARINA PLAĆENA SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK Pojedini broj Din 1.50 Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik 10. jula 1926. Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. Dubrovnik kao uvozna i izvozna luka. Predavanje g. Dr. Melini. Tajnik. Trgovačko-Obrtničke Komore u Dubrov- niku g. Dr. Milorad Medini prikazao je na predavanju, održanom u subotu pred izabranim skupom dubro- večkih privrednika, problem razvoja Dubrovnika kao izvozne i uvozne luke u vezi 1 odnošaju prama aktu- elnim problemima željezničkih tarila i irgovačkih ugo- vora. Pošto je izneseno gledište ujedno i stanovište naših privrednih krugova, to ie ovo stručno obragjeno predavanje od važnosti i za mašu širu javnost, pa je zato od općeg interesa da prikažemo opširnije i nje- gov sadržaj. Razvoj naših luka i naše pomorske trgovine po mišljenju g. predavača u najužoj je vezi sa trgovačkim ugovorom sa Italijom. Ovaj ugovor konačno je bio redigiran tek svrhom prošle godine, ali okvir mu nala- zimo već u mirovnom ugovoru sklopljenu u Senžer- menu, ito baš u € 15 megjunarodnog ugovora o zaštiti manjina. Po toj ustanovi mirovnog ugovora naša je država obvezana bila dati saveznim državama na našim željeznicama i u našim teritorijalnim vodama iste uvjete za prevoz pošte, putnika i robe, vagona i brodova, a tranšito prometu, koji vrijede za unutrašnji promet. Tim kao što i često spominjanim jadranskim tariiama pod izlikom. obzira na države, koje nemađu obale, stvorilo se za Trst i Rijeku izuzetan položaj na očitu štetu naših luka, koje nam je Austrija i Ugarska osta- vila bez prirodnih željezničkih veza. - Sva težina ovoga megjunarodnog utanačenja u prvi čas nije se osjetila, a to s jedne strane zbog toga, što je megjunarodni promet kroz prve godine poslije rata bio u opće poremećen, a zatim što pitanje Rijeke nije bilo riješeno, napokon što naša država, izuzmeli se Gruž, nije ni imala drugih vlastitih izvoznih luka te obzirom na ogromnu znamenitost izvoza nije ni mogla posvetiti pažnju, kuda će taj izvoz ići. Sporno je bilo takogjer, da li se ovo utanačenje u opće od- nosi na Rijeku, koja je po rapalskom ugovoru bila proglašena slobodnom državom. No kad je kasnijim ugovorom Rijeka pripala Italiji, a uspostavile se željez- ničke sveze izmegju nje i naše države, koje je bila prekinula D' Anunzieva ekspedicija, Rijeka je odmah počela da privlači k sebi znatan dio prometa, koji je željeznicom Zagreb-Sušak išao k moru, i za koji po pomenutom utanačenju senžermenskog ugovora naša država nije mogla činiti poteškoća u tariiskom pogledu. Pomoći nije bilo. No kada se je dovršila gradnja željezničke pruge Ogulin-Knin te naša država u Splitu dobila uz Sušak još jedan izlaz u Jadranu na more, prva je briga željezničke uprave bila da zgodnim že- ljezničkim tarifama osigura Splitu barem jedan dio onoga izvoza, koji je silom prilika do tada išao u pravcu Sušak-Rijeka. <“ To je bila svrha nove tarife željezničke, koja je siupila na snagu u oktobru prošle godine. Proti toj tarifi Sušak je dakako odmah prosvjedovao, jer tim što je Split dobio povoljniju tarifu nego Sušak, umanjen je doista izvoz robe, koja je išla na Rijeku željeznicom Zagreb-Sušak, ali prirodno je bilo da spadne i izvoz preko Sušaka. Povoljne izvozne tarife, koje su bile uvedene za stanicu željezničku ,Sušak pristanište“, to nijesu mogle zapriječiti. . Zle strane novih tarila opazile su se još više, kad je naša država u zamjenu za znatne popuste, koje je Kraljevina Italija priznala na željeznicama poljo- privrednim produktima naše države, dozvolila neke popuste na svojim. željeznicama za robu, koja se iz- vozi iz naše države za Trst, dotično uvozi preko Trsta za našu državu. U isto doba dozvolila je Kraljevina Jialija na željeznici, koja ide u Trst, opći popust od 800/0, a na željeznici koja ide u Rijeku popust od 90%, iako da je tim privukla ma Rijeku glavni dio izvoza : i : iz Slovenije. Posljedica je svega ovoga bila, da nove tarife nijesu pokazale za izvozi uvoz preko naših luka one koristi, koje je i'javnost i državna uprava očekivala. Revizija ovih taria bila je dakle potrebna, a Ona se obavlja u znaku natjecanja izmegju Sušaka i Splita. Dubrovnik je u toj borbi u toliko interesiran, što u povođu polakšica datih od naše države za izvoz iz naše države i uvoz u našu državu preko Trsta, on nije više bio u stanju da konkurira Trstu u mnogim kra- jevima, gdje je prije mogao i to baš najviše u uvozu: one robe, za koju je Dubrovnik u našoj državi naj- prikladnija luka (južno veće, kava“ sumpor). Predavač spominje ma to sastanak gragjansiva god. 1922. u općinskoj: vijećnici na poziv općine i Trgovačko Obrtničke Komore. .Resolucija prihvaćena na tomu sastanku upozorila je već onda na potrebu izgradnje željeznica na Split kroz unsku dolinu a na Dubrovnik preo Foče. Da su te željeznice već izgra- gjene, pitanje izvoza i uvoza preko naših luka bilo bi u glavnom po sebi riješeno. Sada može se riješiti citre proizvodnje to je kao neminovna posljedica sli- jedio veliki pad cijena. Bez sumnje da je kraj ovako niskih 'cijena konsumpcija znatno rapredovala, osobito u Sj. Americi, gdje se buhač danas najviše troši, kemijski rastvoren, kao tekućina. Kolikogod će ova pojava s vre- menom uplivati na porast cijena, to su ipak ponaj- bolje nađe, da će u iom pravcu najviše poradit, kako stigli izvještaji pretskazuju, činjenica da se i u Japanu kraj današnjih cijena bolje isplati gojidba drugih pro- izvoda, kao pirinča ili duhana, nego li buhača, Odnosni preokret nije za očekivat da bi mogao uslijediti tako reći preko noći. Kako šio su postepeno poslije debelih godina u cijenama buhaču nastupile mršave, tako istim tempom može nastupiti poboljšanje. Potrebno je, da oni naši seljaci u Dalmaciji, sađioci buhača, drže u prvom redu ovo na pameti i da ne zapuste gojidbu buhača. Ono je istina, da se to- danas mršavo ispla- ćuje, ali uslijed pomanjkanja drugih proizvođa, koji bi se našem seljaku bolje isplaćivali, na slabijem ierenu, | gdje ipak buhač može da uspijeva, ie obzirom na bolja vremena, koja će u svoje doba sjegurno nadoći, gojidbu buhača treba uzdržati. Korist odatle može da bude brža i veća, ako naši seljaci, naročito u dubro- vačkom srezu, poglavito u Konavlima i na otoku Mljetu, dobro uoče nove zahijeve i sve one promjene samo sa tarifalnom politikom, koja umjetnim načinom, koje su u novije vrijeme nastupile u trgovini buhačem. ima da nadoknadi ono, što našoj željezničkoj mreži < fali. To je pak moguće bez prevelikih žrtava, ako se svakoj luci opredijeli uvozno i izvozno područje. Luke “ južne Dalmacije Metković, Gruž i Zelenika vezane -si uskotračnim željeznicama za državu, te one po sa: momu svomu položaju i po željezničkim vezama imađu svoje posebno područje. Utakmica izmegju njih i luka na sjevernom i srednjem Jadranu ne može da bude. Predavač upozoruje na to, da je trgovačkim ugo- vorom kabotaža zabranjena, ali dozvoljen pristup tali- janskim lagjama izravno s mora i bez prekrcavanja u Metković. U zamjenu dozvoljeno ije i našim lagjama pristup u talijanske riječne luke Ravena, Fana i Pe- saro, ali te luke nemađu ni iz daleka za talijansku trgovinu one znamenitosti koju Metković ima za našu. Metković je na ušću Neretve, a dolina Neretve vodi u srce naše države. Osim toga do Metkovića ne. mogu stići velike lagje drugih naroda. Ne. može se unaprijed predvigjeti, kako će se stvari razvijati, ali isključeno nije, da tu dogje do sukoba interesa, osobito kad se uzmu u obzir povlastice date talijanskim državljanima ugovorom o nastanjivanju. Po mišljenju govornika Dubrovnik ide u susret vremenima, gdje treba da dokaže da je svijestan svojih trgovačkih tradicija 1 dorastao zadaći, koju mu je sretan položaj ma Jadranskom moru dosudio. On valja da uzima pred očima to, da je om u prvomu redu trgovački grad, te da može se kazati živi od trgovine. God. 1925. uvezlo se i izvezlo preko Dubrovnika po podacima Direkcije Pomorskog Saobraćaja u Splitu 912260 tona robe. Računajuć da je za samo iskrca- vanje, prekrcavanje i dalju. otpremu te robe utrošeno po toni 40 Din, dolazimo do toga, da je ne računajuć eventualnu trgovačku dobit samo od toga posla ostalo u Dubrovniku oko 8.5000.000 Dinara, Što to znači za naš grad, vidi se, ako se ovaj prihod uporedi sa pri- hedom od jedne druge za Dubrovnik vrlo znatne pri- vredne grane, od prometa stranaca. Računajuć da stranac poprijeko potroši dnevno 100 Dinara u Dubrovniku, da dogjemo do iznosa od 8.500.000: Dinara, ireba 85.000 dana boravka, tf. j. da u Dubrovniku bude svaki dan kroz godinu poprijeko 230 stranaca. Tržište buhača. Uzroci današnjim niskim cijenama. — Izgledi u budućnost. . Ovogodišnja obilna žetva buhača u Japanu, koja se računa na 9000 T. više 3000 T. stare nerasprođane robe, kojim količinama ima se nadodat ovogodišnja žetva u Dalmaciji; koja se procjenjuje na 1500 T. više 300 T. stare robe, glavni su razlozi sadanjim veoma niskim cijenama ovom proizvodu. Visoke cijene od prošlih godina, kako se vidi, dale su podstreka da se naročito u Japanu gojidba buhača vilo bujno razvije. Budući da svjetska potrošnja još daleko izostaje ispod u Dalmatinski buhač dobio je na svjeiskom tržištu opasnog konkurenia u Japanu. Ozbiljnost te opasnosti i u čemu se ona sastoji, bilo je ranije u-više navrata obširnije ireiirana preko »Dubrovačkog Lisia«. Premda su naši seljaci na vrijeme bili upozoreni, da obzirom na jaku konkurenciju od strane Japana oivorena. vrst buhača ima veoma slabe izglede na prodaju, to ipak na više mjesia u dubrovačkoj županiji većina seljaka nije poka- zala dužnu pažnju toj opomeni. Istina je, da je mjesec maj, u vrijeme branje, bio dosta. kišovit, ali jednako odgovara istini, da su ipak sa svim tim, seljaci po otocima, kao n. pr. na Braču, Visu, Solti i Korčuli, uspjeli svojom pažnjom i marljivosti da učine daleko bolju vrst, nego n. pr. u Konavlima ili na Mljetu. Neka bi se i oni, koji tu griješku sada plaćaju na vlastitom iskustvu, barem za u buduće opametili. Izim bolje vrsti, potrebna je nadalje organizacija i ostalog rada u vanjskoj trgovini sa buhačem. Dalma- cija unaprijed ne smije se ograničiti samo na izvoz buhača kao cvijet, nego treba razviti jednako izvoz buhačevog praška i buhačeve tekućine. Tu je zadaću na sebe preuzelo novo osnovano društvo »Buhač« ali ono očekuje takogjer dužnog odaziva od strane pri- vrednika, naročito iz Dalmacije. Jedino ujedinjujuć svoje sile, Dalmacija biće u stanju, da se s uspjehom bori protiv jake japanske konkurencije. Bude li utom pravcu dovoljnog shvaćanja od strane svih interesanata, poboljšanje konjunkture moglo bi da nastupi prije, nege bi se moglo nadati. Stanko Gučić. Moćete li biti sigurni, $ da ste zbilja dovsi | MAGGIE | či ki to pazite tačno na ime MAGGI i na zaštitnu marku (zvijezda sa. križem) | kod naknadnog punjenja tražite izričito MAGGIJev_ začin, i to iz velike. MAGGIjeve originalne boce, pošto se u njoj po zakonu ne osim prodavati ništa drugo Bia MAGGI začin. dn , x J God. 3. Gođišnja pretplata 60 Dfnara. — Za inozemstvo 200 Dinara. . s