s Strana 2. pravo da živimo slobodno u svojoj vlastitoj domovini, U toj borbi polomiše se mnoge egzistencije a zemlja osiromaši. Vi ste to uvigjeli i dirnuti pohitili ste da nam pomognete, da pomognete svom rodnom mjestu, a preko njega i cijelom našem narodu. Kako i na koji način da nam pomognete? To Vam se pitanje name- tnulo, ali Vi ste ga brzo i ispravno riješili, jer obila- zeći svijetom uvigjeli ste da semo onaj narod napre- duje koji ima dobre škole, pak ste nam zato odmah i sagradili velebnu školsku zgradu sa kojom možemo punim pravom da se ponosimo jer slične na daleko nema. Pored školske zgrade dobili smo i općinske prostorije, čitaonicu i poštu. Kada ste nam to sa- gradili pobrinuli ste se da nam dadete uslove za eko- nomski razvitak. Za ekonomski razvitak bilo kojeg kraja potrebni su u prvom redu putevi, a kod nas koji smo pri moru potrebna su i pristaništa. Ne žaleći novčanih žrtava Vi ste nam odma sagradili ovo krasno pristanište, a jedan dio puteva. Da udovoljite zahtje- vima higijene podigli ste nam divnu ribarnicu i me- sarnicu, a /nijeste zaboravili ni udobnost pak ste nam u tu. svrhu sagradili lijepu i prostranu čekaonicu. Sa gradnjom ove široke obale koja je danas krasno šeta- lište, doprinijeli ste mnogo da«se Lopud razvije kupališno mjesto I reda, Kolika je Vaša ljubav i ple- menitost vidi se još i po tome da pored svih novačnili žrtava, koje ste doprinijeli za razvitak ovog mjesta, nijeste ni za momenat zaboravili na lopujsku sirotinju, nego ste se je više puta sjećali sa obilatim svotama, Gosparu Ivo! Vaše časno ime poznato je danas ne samo u Jugoslaviji već i izvan njenih granica, jer svi stranci koji dolaze ovdje na oporavak i odmor upoznaju se sa Vašim radom, te oni raznose Vaše časno ime diljem cijelog svijeta i ono se samo sa puno poštovanja spominje. Uvjeren sam da tumačim ispravno ime svih Lopugjana, kada Vam kažem da Vas mi smatramo za našeg prvog, najboljeg i najzaslužnijeg sumješćanina. Vaš kratki boravak koji će te provesti megju nama mi smatramo za jednu veliku svečanost i kroz to vrijeme Vi ćete biti okruženi samo sa sim- “ patijama i zahvalnošću. Neka Vam je hvala gosparu Ivo na svemu što ste do sada za nas učinili, neka Vam je sto put hvala. Neka Vam je hvala i u ime . Lopudske sirotinje koju ste više puta utješili. Mi ne- možemo ništa drugo nego da Vam zaželimo dug i sretan život u krugu Vaše poštene obitelji i u to ime kličem : Živio naš veliki rodoljub gospar Ivo Kuljevan !“ Poslije dobrodošlice sa strane g. Sesana, u ime g. Iva Kuljevana slijedeći odgovor, kojeg g. Ivo uslijed velikog ganuća za ovakav doček nije mogao da izreče, pročita njegov neput i opć. načelnik g. Niko M. Zec. Dragi moji mješćani | »Evo me poslije šestgodišnjeg pohoda opet u dragom Lopudu, kojeg toliko ljubim i kojemu svaku. “dobru sreću želim. Od dana moga odlaska u daleki svijet, želio sam da dogje dan, kad ću moći da se odužim svome zavičaju željom da isti bude jednom. izgledao kao kita uvijek sviježeg cvijeća. Dragi Bog je blagoslovio moj rad, pak su već mojem inicijativom svršene razne radnje. Žao mi je da se nijesam uvijek mogao sporazumjeti sa odborima koji su me zastupali. Megjutim bit ću sretan kad _uvidim da su moje želje ispunjene onako kako sam ja toželio i odredio. Sada draga moja braćo Lopugjani zahvaljujem Vam na ovako lijepom dočeku, pa ovom prigodom neka je Vama hvala, a svima nama nov poticaj na još veća pregnuća za dobro našeg Lopuda“. Nakon ovog ogromna povorka krene ispod impo- zantnog slavoluka na kojem se kočio natpis: ,Dobro nam došao mili rodoljube!“ put crkve. U crkvi neput Svečarev Dn. Gjuro Kuljevan otpjevao je ,Tebe Boga“ uz asistenciju Dn. N. kan, Zlovečere i O. Urbana Talije. Iz crkve ista masa svijeta isprati svečara do njegove rodne kuće, u kojoj mu živu još dvije sestre. Cio put bio je posut cvijećem. Poslije toga glazba je svirala razne komađe do u večer, a kad se je uhvatio debeli mrak tačno u 8'/2 cijeli Lopud i malo i veliko, kao i kupališni gosti, nagjoše se pred općinom, odakle na čelu glazbe krenuše na bakladu pred stan našeg gospara Iva, da ga isprate na općinsku tarasu, odakle će motriti rasvjetu, naročito za ovu prigodu spremljenu uz bacanje umjetnih vatra. Cijeli Lopud plivao je u moru svijetla, tako da kupališni gosti, kojih ima iz svih krajeva naše države i iz drugih država, govorahu da takove lijepe i veličanstvene rasvjete ne vidješe ni u velikim modernim kupalištima. Mili rodoljub zadržao se na tarasi skoro 2 sata sa svojom kćerkom i neća. kinjom koje su mu pratilice cijelog putovanja, p;roma- trajući igranku narodnih kola, koje je igrala mlagjarija. Pri njegovom odlasku kući ponovno je slijedio ispraćaj uz svirku i pjesmu. Mladost razdragana i ushićena slijedila je igrankom do u kasnu noć. Današnji dan ostat će svakom Lopugjaninu neizbrisivi spomen, 1. VIII, 1926. Lopugjani. MAGGIJEVA začimba pomaže u kuhinji štediti. u g % 5 DUBROVAČKI LIST“ Panova irula. Utisci sa zabave ,Duba* 1. VIII. 0. g. u Dubrovniku. Svakoga dana tužno u pučinu gledali su Srgi, Ivanica i Žarkovica. I svakoga dana, onako goli i na- kazno ošišani, puštahu da vjetar vije malene čuperke, ostavljene na vršcima njihovih glava. Da li ste ikada stali, pa nastojali da razumijete taj čudni šapat, taj šum, koji vjetar nosi sa Srgja, Iva- nice i Žarkovice, i koji silazi kad u laganom nježaom šaputu, kad u strahovitom fijuku, da takne maslinove grane na njihovom: podnožju, a tada, preko golih Danača i Montovjerne, pomilovavši pitomu Hladnicu jurnu kroz lapadski gaj i penjući se uz Petku, da joj cjelune vrh, da se onda neuiješen izgubi u nedogled- noj pučini, nekad da je jedva dodirnu, a nekad bje- sneći, da se sve pjeni i dimi? Jeste li ikada sretni stanovnici pitome Dubrave čuli taj šum i taj fijuk ? Da! U mirima gradskim je tišina. Gospari spu. Snijevaju o negdašnjoj slavi, veličini i moći jedne ma- lene hridi na podnožju Srgja. Ne vole da ih tko budi. A iza mira gradskih život je normalan i pun; i dok gospari spu, okrenuti k pučini, amo se sa zano- som gleda u dva pravca: za sjever i — more. Du- brovnik 2 nije nikakav rebus ni kapric. Satir na Brsaljama, okružen žogorom i vrevom, kod nogu Dubravke, zadovoljno se smješka i čeka Pana, I 1. augusta sišao je Pan. Njegova čarobna frula oživjela je ono nekoliko čuperaka na vrhovima Srgja, Ivanice i Žarkovice, Ion je danas nadaren. Njegova frula ozvanja i zvucima Jazz-banda. Dubrava je oživjela. Pod zvucima čarobne frule drma se stara Hrid. Razigralo se more. Pjesma nove budućnosti izbija iz frule Pana neodoljivom snagom i dočarava moru pomlagjenu Dubravu. Pjesma je sva zadahnuta: šumom čempresa i borova; mirisom oleandre; dahom kadulje, lovora i rusmarina ; šustajem paoma; šarama vrijesa, slikovi- tošću kaktusa, agava, limuna i naranača. . U njoj je vas čar ovoga kraja, sva prirodna raskoš ove hridi, i sva rasipnost ljepota Providnosti. Ona dopire daleko na sjever, jug, istok i zapad i ljudi hrle da je iz bliza čuju i da joj se dive. Ali u toj veličanstvenoj pjesmi Pana ima i jedna. tužna melodija u kojoj se zrcali sva indolentnost i sav nemar sretnitr stanovnika, a zatim tako živo i tako izrazito crta svu pustoš onih golih krša, i svu neodo- ljivu čežnju da svoju golotinju pokriju tamno-zelenim sagovima. I ta je melodija taknula u ponos sve što je mlado u Dubravi. Ponovo je frula oduhovila srca. Bog šume sišao je u Dubravu da je obnovi. A nakon tužnih akorada, jeknuli su novi radosni i harmonični zvuci, puni vedrine i nade u budućnost. Nije tu bilo riječi o Dubrovniku, koji umire, već o Dubravi, koja oživljujei koja u naše doba ima jedan smisao i jednu veliku zadaću. Tamo je veliki Dubrovnik, koji umire, a ovdje je, i po samom imenu i po svojoj prirodnoj lje- poti, Dubrovnik, koji se budi. Lokrum, 3. augusta 1926. MATO ZANINOVIĆ. Šporiske utakmice u Dubrovniku. Dobro nam došli! Dubrovnik se okitio u svečano ruho da po prvi put srdačno i bratski pozdravi megju drevnim mirima pobornika našeg športskog naraštaja. Sjatili su se knama na ove, gorde klisure, na valove sinjeg nam mora, sa svih strana prostrane nam domovine, da se bratski i junački ogledaju, te složni i krepki kliknu pri susretu gromko i trokratno: ,Zdravo !“ Po prvi put sada dolazimo u prigodu, da pozdra- vimo divnu kitu naše mladosti, koja se sročila k nama, da ubere nove lovore na polju našeg mladog športa. U kratko vrijeme praćena simpatijama našeg gra- gjanstva stvorena su u Dubrovniku četiri športska udruženja: »Gošk«, »Gragjanski«, »Jug« i Neptun«, Imali smo prilike da se u više navrata osvjedočimo o njihovom vrijednom napretku. Eto, naš »Jug« već u drugoj godini svog opstanka osvaja nakon zamjerne byiDe državno prvenstvo u water-polu. Uspješno se natječe u istoj sezoni i na plivačkoj utakmici u Be. ogradu, gdje mu uspjeva da dobiva krasan pehar. Polučio je i u više drugih prijateljskih utakmica dobre rezultate, tako da je suma njegovih zadanih golova 98 naprama 6 primljenih. , Ništa slabije razvija se u nogometu naš »Gošk«, koji mas je svojom poznutom požrtvovnošću u više navrata dostojno raprezentirao. Br. 28. Simpatična momčad veslačkog kluba »Neptun« ide u susret najljepšim uspjesima. Jednako se sve više razvija i »Gragjanski« a 0so- bito njegova water-polo sekcija. Spominjemo prestavnike našeg mjesnog športa da im i ovim putem bude dano priznanje u marljivom radu, koji je najviše doprinio, da ćemo imati priliku da vidimo danas i sutra na utakmicama momčadi naših najboljih klubova u državi i to: Sušačku »Viktoriju«, Somborsko Športsko Udruženje, Karlovačko Športsko Udruženje, Beogradskog »Brgjanina«, Splitske »Firule« i Ljubljansku »/liriju«. Milim gostima želimo u našoj sredini što ugod- niji boravak uvjereni da ih Dubrovnik prima u svoju sredina svojom tradicijonalnom gostoljubivošću, bratski i srdačno. . Zdravo! Dobro nam došli ! Pregram velikih natjecanja za državno prvenstvo u plivanju, skakanju i Water-polu dne 7. i 8. augusta ov. god, u gradskoj luci. Program: U subotu dne 7 augusta u 3 sata poslije podne 1.) 50 m. juniori izlučno natjecanje (dosadanji rekord 29 sek.) 2.) 100 m. legja dame Športaš. finale (rekord. 1.47) 3.) 400 m. sib. stil izlučno natj. | (rek, 5.45) 4.) Skokovi juniori 5.) 100 m. slb. stil (rekord 1.4.7.) 6.) 200 m. prsno dame 7.) 100 m. over (rek. 1.188) 8.) 100 m. prsno juniori izlučno natj. (rek. 1.26,5( 9.) Skokovi juniorke 10.) 4x100 m: mješovita štafeta (rek. 5.37.6.) Water-polo: I. kolo Viktorija : Karlovac, Il. kolo Gošk : Sombor, III. kolo Gragjanski: Jug. — U nedjelju 9 sati prije podne ; 1.) 200 m. prsno (rekord 3.4.7) Il. 1500. m. sib. stil finale (rek. 24.9.2) INI. 100 m. sib. stil seniori 400 m. legja finale 400 m. sib. stil dame finale 100 m. over finale. Skokovi sa 3 m. finale 400 m, prsno finale seniori 100 m. juniorke filnale 4x200 m. sib. stil finale Water-polo: pobjednik Ii ll[ kola. Program nedjelja 3 sata po podne: 50 m. juniori finale 50 m. juniorke finale 100 m. slb. stil finale 100 m. seniorke finale 100 m. prsno finale juniori 100 m. legja finale 200 .m. prsa finale. Skokovi sa tornja 5 i 10 m. 400 m. slb.-stil finale. Skokovi seniorke 4x100 m. mje- šovita štafeta finale 4x 100 m. slb. stil seniorke finale Waterpolo finale. Sudjeluju klubovi: Jugoslavenski Šport Klub — Sušak, K.Š. U Karlovac, Sombor, Beo-_, grad, Ljubljana, Firule-Split, Jug - Gragjanski - Gošk. Na večer dijeljenje pokala i koljajna pobjednicima. Nogomet. Danas i sutra igra na Goškovom stadionu no-. gometnu utakmicu Hajdukova I momčad sa Goškom. Suvišne trzavice, Megju športašima se oštro diskutuje što su u isto vrijeme zakazane današnje i sutrašnje “plivačke i no- gometne utakmice, a to je neprijatno primljeno i u široj publici. Mi ne ćemo da raspirujemo i tako zao- štrene strasti, ali svakako mislimo da bi bilo baš u interesu športa, ako bi se eliminirali slični sporovi. Sa našeg tržišta. Žito i brašno. Dne 5. tek. mj. zabilježeni su na Novosadskoj Burzi slijedeći tečajevi: Pšenica nova 267.50/270.—, za oktobar 275.—, kukuruz 185.—, brašno br. 0/455.—, mekinje 122.50 franko vojvogjanska utvvarna stanica, isplata uz duplikat tovarnog lista. Tendencija mirna. Eksportni mlinovi traže za novo brašno za isporuku svršetkom augusta-septembar br. 0gg/482.50, 0g/477.50, 21437.50, 4/407.50, 5/367.50, 6/297.50, 7/197.50 irauko vojvodjanska utovarna stanica. Dijene u Dubrovniku. Pšenica —, kukuruz žuti 260.—, brašno burzovne tipe iz stare pšenice br. 0/570.—, 2/520.— do 580.—, 5/489.— do 485.—, 6/380.— franko obala Dubrovnik, žito mjera kod uto- vara u Dubrovniku, | Kolonijalna roba. ećer_ prodaje se na manje količine kristalni. po Din. 12.85, kockasti po Din. 14.60. Lava Rio od Din. 40.50 do 43.—, Riža \alijanska glasirana_od Din. 6.90 do 8.— Sve ove cijene razumiju se franko obala ili vagon Dubrovnik. Demaći produkti. Buhač. U zadnje vrijeme je bilo pitanje za po- luzatvorenu i zatvorenu robu, a sad ima nešto pitanja i za otvorenu, Plaća se za otvoreni Din. 6.—, polu- zatvoreni 7.50, zatvoreni Din. 10.—. Maslinovo ulje. U ovom artiklu ima pitanja, osobito za robu bez mana kao i za slabiju robu. Plaća se za dobru robu Din. 17.50 — 18, za slabiju robu M =''15. | | | | zaištet; i / Prag