Strana 2. Drugi put opet, bilo je to na_ovom istom trgu, usudio se jedan gospodin, i ako je poznavao ovdašnji red, da baci svoje ljuske u bistru vođu u luci, megju lagje koje se gore-dolje Sklizahu. On je, na njegovu sramotu, morao zatim saznati da je jedan običan lučki radenik k njemu pristupio i upozorio ga da to ne smije više učiniti. Kk Jedne subote odosmo na sajam u Trebinje, dakle dublje u unutrašnjost zemlje. Trg, u sjeni velikih sta- bala, bješe dobro posjećen od. stanovnika ove zemlje koji dijelom dogjoše iz daleka sa svojim mazgama, To je bila jedna nadasve zanimljiva slika : ljudi i žene, svi u slikovitim nošnjama svoje domovine! Letušće, voće, zelje, maslo, sir, sve se nugjalo, čak i malih < magarčića bilo je na prodaju. A i ovdje isla slika kao u Dubrovniku ! Kupismo opet neizbježivih, sočunih naranača i opet staiasmo bespomoćno : kuda sa našim ostacima ! Ovoga puta nas spasi jedan prazan sto, koji stajaše po strani. : Uvijek i uvijek smo morali osjetiti kao neki van- redan dogagjaj ovu, skoro neprijatnu, disciplinu. Kako \ 1 \ sha» \ WpoŠkovački LIST je to krasno kada u jednom narodu ima toliko odgoja, toliko dostojanstva. “A naa, iz naše kultivirane zemlje, ne preostaje drugo, već da jedino, sa zavišću, posma- tramo ovaj silni razvitak. : MA 2 4 = U Trebinju nam je uspj kuću u turskom dijelu građa tursko naselje). Prostorije s obložene šarenim čilimovima j i | samo unaokolo, uz sva četiri zida, bio je postavljen minder, takogje prekriven čilimovima ili bijelim platnom, Stanarke, dvije ljubazne djevojke, pozdraviše nas i pokazaše nam svoje velike i male dragocijenosti. = Bili smo i na mjestu gdje se vežu magarci. Pai tu je sve bilo iostalo : očišćeno ! Ne, pa to nije moglo drukčije ni da bude, Tako eto, i nikako drukčije, izgleda u današnjoj Dalmaciji, u onom dijelu koji sam imala čast da upoznam. : One tri nedjelje. pretvorile su se, za nas, u jedan veliki, sjajnim zrakama obasjani dan i to imamo, prije svega, da zahvalimo sadašnjoj čistoći ove zemlje. Anemarie Schoenheinz, Erfurt. sljednjih dana, te su zabilježeni slijedeći tečajevi : > Pšenica 257.50/260.—, kukuruz 170.—/172.50, brašno 9 br, 0/455.—/460.—, mekinje 110.—/113.— franko i le, bile SU gojvodjanska utovarna stanica, isplata uz duplikat amještaja nije bilo, - Naši komunalni problemi. Povodom razgovora g. Dr. M. Škvrce, — Saradnja ili partijska samovlast? — Općina i parlamenat. — Slabost općinske većine i ,pjesme budućnosti“. I* je riješavao ne ,iza zatvorenih vrata“, nego uz sudje- lovanje ulice, dapače i — uz svirku muzike? Pa zar taj način riješavanja i nije baš posljedica negiranja onog stanovišta, da općina nije parlamenat, koje bi imalo sada da posluži kao sresivo da oni, koji su isključeni iz saradnje u općinskoj upravi, uopće i ne prave opozicije. Općinski izbori bili su tek pred par mjeseca, pa se Naš sadanji načelnik, g. Dr. M. Škvrce dugo se je razgovarao sa jednim zagrebačkim novinarom o pro- blemima dubrovačke općine. Ovaj razgovor treba za- bilježiti, jer je u mnogome karakterističan po onome, što se u njemu iznosi. a jd Prelazimo preko manjih lično-partijskih pikantnosti (kao što je ona o izuzetku, koji čini g. Dr. Katić »prvak davidovićevaca“* te ona primjedba da se za ko- mesarijata g. Koprivice ,nešto jače (\) pregnulo za napredak grada), jer su za samu stvar od sporedne važnosti, a zaustavit ćemo se samo na osnovnim po- gledima o radu u općini te o ,pjesmama budučnosti“, koje je spomenuo g. načelnik“, : »— Dali ste vi za saradnju svih stranaka u u općinskom vijeću ? — Da! To sam već istaknuo u svome nastup- nom govoru, a to govorim uvijek. Od kritike i kontrole ne bježimo, ali mislimo da se svak mora držati načela: Dubrovnik iznad svega! Mi ne riješavamo parlamen- tarna pitanja. Split je m. pr. pitanje zastava riješio iza zatvoreni vrata“, Ovako glasi pitanje i odgovor. Na drugom mjestu još kaže g. načelnik: ,ja mislim da ni stranka ni načelna opozicija u sličnim komunalnim pitanjima nema svoj zdravi raison d' etre“. Kako su ljudi zaboravljivi ili kako se bar takovim prave. Kad je već spomenuto pitanje zastave, izgleda kao da se g. načelnik šali, jer ko je to uopće istaknuo i postavio kao komunalni problem prvog reda, i koga * Ovaj je članak bio napisan za prošli broj, ali ograni- čeni prostor ne dopušta ni da ovaj put izagje u cjelini, nego tek jedan dio. Svršetak izaći će u jednom od dojdućih brojeva. Primili smo takogjer i opširan osvrt na ovaj. interview od jednog člana opozicije. dogogjaji tako brzo ne zaboravljaju. Zar nije baš sadania > općinska većina i to. isključivo iz razloga političkih i partijsko-disciplinskih isključila za se svaku saradnju sa ostalim grupama, pa i onim, koje su joj i politički najbliže? Zar se tim istim načinom nije postupalo i pri izboru načelnika i nove općinske uprave i zar vas rad u novom vijeću nije upućen u pravcu, koji po riječima. samog načelnika nema raison d'etre, a po sudu neprisitrane javnosti od očite je štete za uspješan rad u općini? 1 kako nakon svega toga zamišlja g, načelnik tu saradnju, ,o kojoj on uvijek govori“? Ili možebit misli da je saradnja podjela funkcija: nama sva vlast, a Vama — kritika, kontrola i deklamiranje : Dubrovnik iznad svega | Općenito je notorna slabost sadanje općinske većine, pa je to otvoreno priznao i sam načelnik ape- lirajući na sjednicama vijeća na one izvan te većine, da svojim sposobnostima i iskustvom pomognu općinsku upravu. Ali zar je ovakovi apel dovoljna konsekvencija iz konstatacije one slabosti, koja je od tolike štete za općinu ? Pred izbore se je iz krugova ljudi, koji su imali pred očima isključivo dobro i interes grada, povela akcija za zajednički istup svih najboljih bez razlike partija i bez obzira na partiju. I baš oni, koji su nemoćni .u pozitivnom. radu, uspjeli su da ovu kombinaciju onemoguće i da se dogje do onog što sada imamo. To i oni sami sada vide, pa i priznaju, a ipak — ne rade drugačije. Ali zato trpe one ,pjesme buđućnosti*... O tome drugi put. je pako pušto, ma ga ne upitah, ni koliko ga je drž6, uhvate krivca i da ga prisilno dovedu u grad a vlas- ni kad ga je pušto. Ona se slaže sa opisom, koji je dala Nika _o' Konavljaninu dodajući: Nije ni pretio, fi suh i neima ni kosa ni perčina na glavi. Kaže da je imao crne gaće i fermen na konavosku, opanke na nogama a na glavi cruu kapu. . Bio je ispitan i Pavo Kovačić, čuvar tamnica, i to po svoj prilici u Dvoru u gradu, ali ovo mjesto ispita nije zabilježeno u zapisu. Ispitali su ga Gučetić kao i druge, ali mješte Tudizića drugi malovijećnik bijaše _ Zamanja. Oni su od njega hoćeli doznati, da li je koji kmet Sorgoy u posljednje doba bio utamnici. On od- govori, da se ne spominje, ali kaza, da će pogledati u:popisu koji ima. u-tamnici; te poslat od malovijeć- nika da donese taj popis, kad ga. pomnjivo pregleda pred malovijećnicima, kaže, da je to bio Petar A. iz Lovorna, koji je bio otpušten iz tamnice četiri dana prije (25. oktobra), ponedjeljak, Soldat N kola Ivanov bi ukoren od malovijećnika, zašto nije zapriječio Konavljanima da izvrši ono nedjelo i zašto ga nije uhitio, toliko više što je on vojnik knežev, sad na službi gospodina residenta, On se opravda, da kad je pošao obavijestiti tratra, Konavljanin sigle hitno niz basamake, a On za njim, ali mu umače, jer već bijaše izišao iz kuće i iz vrta“ “Ova istraga bi pročitana istog dana u malome vijeću, koje odluči “da pošalje dvanaest barabanata da telinu Lukši Mišičiriu Sorgu, da se ima odmah povući u svoj stan i da nesmije izaći prije drugog naregjenja. Već sutradan 29, oktobra 1688. u petak, bi do- nesena istraga u seat. Ovaj izreče kaznu protiv Konav. ljanina Petra, strašnu kaznu, t. j, da bude osugjen da doživotno vozi u galiji sa okovima na nogama i da ne može biti pomilovan nego sa 7 osmina glasova a blaži prijedlog kazne od 10 godina robije bi odbašen. Što se tiče njegova gospara Lukše Sorga, bi odlučeno da bude kažnjen domaćim zatvorom pod zapelu kazne od tisuću dukata i da se ima opravdati pred gospodinom residentom ; ali i kad bi resiđenat lično došao u malo vijeće i izjavio da je imao potpunu zadovoljštinu, neće smjeti ipak izaći iz kuće bez novog senatovog naregjenja. Ovu kaznu navijesti podsekretar . Luka Aligreiti Sorgu u njegovoj kući po nalogu maloga vijeća istog dne 29. “oktobra iste godine (u petak). Nesuglasica izmegju residenta i Sorga još je po. | stojala 13. febrara 1689. tako da je ona bila taj dan predmetom vijećanja senatova, koji tada ne pušti još Sorga iz kuće. Napokon obzirom na izjavu učinjenu u ime resiđentovo u malome vijeću da je Sorgo njemu đao potpunu zadovoljštinu, senat odluči da oslobodi Sorga od kućnog zatvora 28. febrara iste godine ato bi nikon nepotpina četiri mjeseca tog zatvora.“ Br. 30. Sa našeg tržišta. Žite i brašno. a i Na Novosadskoj. Burzi popustile su | cijene teretnog lista. Eksportni mlinovi noritaju brašno | br. 0gg/480.—, 02/475.—, 2/435.—, 4/405.—, 5/365.—, 6/295.—, 7/215.—, 734/165.—, 8/140.— mekinje krup- ne 140. sitne 125.— franko vojvogjanska utovarna stanica. Od manjih su mlinova ponude ograničene, a cijene za dvadeset do trideset para jeftinije. Cijene u Dubrovniku. Pšenica —, kukuruz 240,-, brašno burzovne tipe br. 0/530.—, 2/490.—, 5/435.—, 6/330.—, žito mjera kod utovara u Dubrovniku. Kolonijalna roba. : Šećer : Kartel tvornica šećera povisio je cijene za dalujih pet para, te se danas prodaje na manje koli- čine kristalni a Din. 12.95, kockasti a Din. 14.70. Kafa, Rio od Din. 40,.—do 42.— brašno eksportnih mlinova br. 0/550.—, — 2/500.—, 5/460.—, 6/860.— franko obala Dubrovnik, | Riža talijanska glasirana od Din. 6.90 do ga sve ove cijene razumiju se franko obala ili vagon Dubrovnik. Demaći zxredukti. Bukač. Ima potražnje za bolju robu. Plaća se za otvoreni Din. 5 - 5.50; poluzatvoreni Din. 6.90 - 7; zatvoreni Diu. 19 - 10.50. : Maslinovo ulje. Ima potražnje za bolju robu. Din. 17-18. Slabije ulje za industrijalne svrhe Din, 12 - 12.50. Ljekovito bilje. Ima pitanja, interesenti mogu se obratiti na ovdašnje izvoznike. : Razne vijesti. Kongres i prva zemaljska pčelarska : izložba u Dubrovniku. U nedjelju 22. o. m. zasjeda u dvorani Sokola Kongres Saveza Jugosl. Pčelarskih Društava, a isti dan u 11 sati u vrtu i prizemnim prostorijama Učiteljske Škole otvara se svečano Prva Zemaljska Pčelarska Izložba pomenutog Saveza, koji broji okolo 6000 čla- .nova i u koji su učlanjena sva pčel. udruženja u dr-. žavi i to iz Beograda, Dubrovnika, Ljubljane, Osijeka, R me, Sarajeva, Vukovara, i Zagreba, svako sa više svojih podružnica, Izložbeni i Kongresni Odbor Saveza (Jugosli. Pčel. Zadruge u Dubrovniku) vodi već više mjeseca pripreme pod upravom agilnog i spremnog g. I. Anto- nioli, pa prema informacijama, izložba će biti veoma zanimiva, poučna i korisna. Prijavilo se okolo 300 učesnika _i učesnica, a prostorije su već ispunjene sa mnoštvom izložaka, medova, voskova, specijalnih slat- kiša mednih, likera, medice, mednih vina, raznih sprava, literature pčel. i t. d. Izložba je dnevno oivorena. od 8—12 i 17—18 sati a ulaznina od Din. 2 svakome omogućuje da se okoristi rijetkom prigodom, koja će se već kasno viditi. Na izložbi će se osim drugih stvari moći dobiti meda na malo i na veliko. Rumunjski novinari, Ove sedmice posjetit će naš grad jedna grupa od 15 rumunjskih novinara, koji putuju po našoj državi radi upoznavanja naše zemlje i prilika. Z io Dva predavanja prof. Šišića. pat Doznajemo, da je prof. Dr. Ferdo Šišić, kad je ovdje boravio na povratku iz Crne Gore i Albanije, bio zamoljen da ođrži u Dubrovniku dva naučna pre- davanja. On je obećao da će to učiniti ove jeseni. Prof, Kolendić u Dubrovniku, Naš odlični sugragjanin, g. Dr. Pero Kolendić, prof. univerziteta u Skoplju, proveo je cijele praznike u našem gradu baveći se naučnim radom. Otvor školske godine u Drž, Trgovaš« | koj Akademiji. | Školska godina 1926-1927, počet će 15. sep- ; tembra t. g. Upisivanje će se vršiti: za [. razred 14. i 15. septembra od 9 do 12 sati, za ostale razrede 16. 017. #18. septembra od 9 do 12 sati. — Prijamni, - popravni i naknadni ispiti održat će se 16. 17. i 18. septembra. — Redovno poučavanje počet će 20. sep- tembra. Za upisivanje svi su učenici dužni da se lično prikažu s prijavnicom (Nationale), snabdjevenom takse- nom markom od Din. 5 i godišnjom svjedodžbom prethodnog razreda. Za 1. razred treba donijeti osim | spomenute prijavnice krsni list i zadnju školsku svje- dodžbu. U I. razred primat će se prvenstveno učenici, | koji su svršili IV. razred koje sredrije škole s odličnim, vrlo dobrim i dobrim <uspjehom, A iznimno, u koliko |