* Strana 2.

mh us RUBROVAČKI LIS Te
mag a T "5

Kongres i Izložba Saveza Jugoslov. Pčelarskih Društava.

Veliki broj učesnika. — Vijećanje i zaključci kongresa. — Zanimiva izložba i njezin uspjeh.

U nedjelju 22. o. mj. u 9 sati otvoren je u
ovome gradu svečano Kongres, a u 11 sati Izložba
Saveza Jug. Pčelarskih društava. I jedno i drugo, jedno
do danas od najuspjelijih priredaba u Dubrovniku,

U oči Kongresa, dne 21. 0. m. u čitaonici ,S0-
kola“ održana je glavna skupština uprave Saveza, koja
je trajala od 15 do 19 ssti, a u glavnoj dvorani, dne
22. i 24, o. mj. Kongres istog Saveza.

Kongtesu je prisustvovalo preko 400 pčelara iz
svih krajeva naše države. Otvorio ga je presjednik Sa-
veza g. Svet. K. Đorgjević. Od službenih lica bili su
gg. Veliki Župan i Sreski Poglavar lično, a bili su
zastupani gg. Ministar Poljoprivrede i Voda, općinski
načeinik Dubrovnika, zatim Savez Čehoslovačkih pče-
lara u Pragu, Austrijsko Pčelarsko Društvo u Wienui
Kemijska postaja iz Splita. Kongres je primio mnogo
usmenih i brzojavnih pozdrava, a osobito je srdačan
Zadružnog Saveza iz Splita. Upravljeni su brzojavni
pozdravi Njeg. Velič. Kralju na Bledu i Niez. Visoč.
Prestol. Petru - koo Zaštitniku Pčel. Saveza u Kaštelima,

Glavna tema Kongresa bila je ustanova ,Glavne
Pčel. Zadruge za prodaju međa“. Kako projekt nije
predmet da bi se u kratko vrijeme kongresa svestrano
mogao uzeti u pretres, odregjeno je da se pravila
dostave svim članovima Saveza na pojedinačno prouča-
vanje, i raspravljanje, pa da se delegati svih društava
saslanu u julu 1927 i nakon referat4 pravila poprime,

Zatim su doneseni zaključci kako bi se stalo na

put trgovini mednih falsifikata, koji konkurišu pravoj -

zdravoj ičistojrobina štetu pravih pčelara i potrošača.
Da bi se falsifikati. onemogućili, Kongres traži da
državne vlasti pri uvozu meda iz vana provodi hemijsku
pregledbu medova po stručnjacima i da se udari vi-
soka carina na melasu i ostale falsifikate. Na svrhu
donesen je zaključak da bi Minis. Saobraćaja snizio
tarifa na transport pčela za iskorišćavanje paše i da bi
se transporti pčela primalina željeznicama i noću i ra
brzim vozovima. i

Budući se se- 1927. održati Sveslavenski Pčel.
Kongres i Izložba u Pragu, odlučeno je da se budu-
ći kongres Saveza održi tek 1928 i to u Bosni.

* x *

Nakon otvora kongresa svi pčelari uz pratnju
vojne muzike prošli su korporativno uz zastavama
okićenu ulicu Kralja Petra preko Pila do Učiteljske
škole, gdje je izložbu, uz prisustvo vlasti svih dubro-
vačkih društava i pčelara, svečano olvorio ravnatelj
Jug. Pčelar. Zadruge u Dubrovniku, g. 1. Antonioli.

Dok je kongres više manje interna stvar naših
pčelara, Izložba, ito prva zemaljska, nešto je, što mora
da privuče pažnju čitave naše javnosti. Ne samo zato
što će se ona kao takva i kako je izvedena kasno u
našem Dubrovniku viditi, već što nas je ona svojom
interesantnošću zadivila i — iznenadila.

Izložbi je sa izložcima sudjelovalo okolo 100
prvih i najboljih naših pčelara, Podijeljena je u 4 odjela.

U prvome su odjelu medovi svih mogućih sorta
u našoj državi, pa vosak, te svešto seiz meda i voska
izraditi dade: likeri, slatkiši, kompoti, konserve svih
vrsta pa ćak i kolonjska voda.

Iz voska se ističu dva lijepa medvjeda (ručna
radnja Pčel. Drušivo-Vukovar), Isto društvo, a specijalno
g. učit. J. Rečaj odlikuje se raznim likerima. Veoma su
lijepi voštani izlozi : bista i reliefi. Nj. Vel. Kralja Alek-
sandra i Kraljice Marije te izvrsno medno vino (izlog
gosp. učit. 1. Antonioli), Braća Berać iz Dubrovnika u
svom ukusnom izlogu ističu uz naše medno bilje, fini
med upergamentnim ilašama, koje su kod nas novitet.

Interesantna je piramida g. N. Mileusnića iz Rume,
koji osimi više vrsii međova izlaže najbiranije medne
kompote. Dični obelisk g. F. Stogora iz Bitnje kao da
krili iznad svega. On izlaže med u tubama (veoma
zgodna stvar za putnike i turiste) te planiglob na ko-
jemu zastave naznačuju, kuda je sve taj naš prvi pčel.
industrijalac naše pčele eksportovao.

Veoma je važan i poučan prikaz mednih f.Isifi-
kata (Srp. Pčel. Društvo — Beograd). 2

U drugome odelenju su slike pčelinjaka, nacrti,

slike iz anatomije i biologije pčele i preparati te naša

pčel. literatura, gdje je najviše izložio g. I. Antonioli.

Treće odelenje sadrži čitav pčelarski pribor, stro-
jeve uopće, a ulišta više sistema napose i najviše skroz
mođerne pčelarske industrijske strukture,

U nizu amerikanskih sistema ulišta najviše ih
je »Jugoslovenka« (g. 1. Antonioli) koja su kao naj-
podesnija, najpraktičnija i najjeftinija, veoma obljub-
ljena i koje u zadnje vrijeme otimlju maha kod svih
naših pčelara.

 0gg 480.—,

U trgovini pčel. pribora ističu se firme L. Ritz-
menn — Novi Vrbas, Centralna Pčel. Zadruga u Za-
grebu — A. Mudroch Novi Sad, Srpsko Pčel, Društvo
u Beogradu te M. Takoč iz Iloka sa svojim original-
nim sadrenim presama za pravljenje umjetnog soća.

U odjelu za vrcanje meda isto praktično prika-
zuju gg. Damieni-Hoffman vele-pčelari iz Slanog.
Od centrifuga spec jalna je ona firma Graze iz Eben-
dosta (Stuttgarda) koja je prva“ te vrste i kao novitet
i u Njemačkoj ovih dana kod nas uvedena po g.
Antonioli za Jug. Pčel, Zadrugu u Dubrovniku,

Vrijedno je i umjetno saće industrijalca g. Sij. Fie-
dilera u Osijeku i t. d.

Četvrto odjelenje (u vrtu) sadrži žive pčele, koje
u ulištima izložiše g.g. Pobjegalski i sin, Ambrožić iz
Mojstrane i Strgor iz Bitnje. Tu se: nahode i 2 ulišta
za specijalno promatranje pčelinjeg rada u ulištima.

Čilava izložba čini i u svim potankostima i uku-
pno najljepši i iznenadajući dojam na svakog posjet.
nika, pa je šteta za svakoga, koji propusti ovaku Ti-
jetku prigodu a da izložbu ne posjeli. Neznatna ulaz-
nica od 2 Din. to omogućuje svakome.

Svi se izlagači moraju pohvaliti — izvješteni smo
da su 83 odlikovana bilo zlatnim, srebrnim ili bron-
čanim medaljama, bilo pohvalnicima i darovima — a
napose ide posebna pohvala g. 1. Antonioli, koji je
izložbu aranžirao i koji je morao veliki trud da uloži
da izložba ovakve vrste potpuno uspije.

* * >
g *

U počast Kongresistima treći dan dala je Jug.
Pčel. Zadr. u Dubrovniku bratski sastanak i zakusku
u mo:skoj uvali Lapad kod restauracije »Čika Slavko«,
gdje se je uz svirku vojne orhestre, prošlo u najljep-
šem raspoloženju do kasne noći. :

Drugi i četvrti dan priregjeni su bili izleti za
Boku i Dubrovačku okolicu te kod velepčelarstva g.

Ferro u Komolcu. Četvrti dan u večer, 25. o. m. veći

dio gostiju (najbrojnije su bili zastupani Hrv. Slavon,
Pčel. Društvo u Osijeku) otputoveo je svojim kućama,

Izložba ovakve vrste. vrijedna je svake moralne
i malerijalne pažnje. Na želju mnogih gragiana pro-
duljena je za jedan dan, dakle do negjelje večer pa
je vrijedno da posjeta iste nikome ne izbjegne.

Na izložbi sć zaključilo već nekoliko većih pro-
daja, a inače gotovo svi su predmeti i za prodaju na
malo. Cijene među na malo variraju od 20—30 Din.

. kg. pa su primorski specijalni medovi najskuplji. M.



. Sa našeg tržišta.
Zito i brašno.

Valida uslijed poslova s inozemstvom promet je
sa pšenicom bio posljednjih. dama nešto življi. Dne
26. ov. mj. zabilježeni su na Novosadskoj burzi slije-
deći tečajevi: Pšenica 261.—, kukuruz 159.—/170.—,
brašno: br. 5/850/860.—, mekinje 102.50/105 franko
vojvodjanska utovarna stanica, isplata uz duplikat te-
retnog lista. Eksporini mlinovi nctiraju brašno br.
0g/475.—, 2/435.—, 4/405.—, 5/365.—,
6/295.—, 7/215.—, 7%41165.—, 8/140.—, mekinje krup-
ne 140.—, sitne 125.— franko vojvodjanska utovarna
stanica. Proizvod manjih mlinova je jeitiniji za dva-
deset do trideset para po kg.

Cijene u Dubrovniku. Pšenica —, kukuruz
239.—/240.—, brašno burzovne tipe br. 0/530.-/535.-,
2/485.—, 5/435.—, 6/840.—; brašno eksportnih mlino-
va br. 0/550.—, 2/500,.—, 5/460.—, 6/860.— franko
obala Dubrovnik, žito mjera kod utovara u Dubrovniku.
Kolonijalna roba,

ećer se prodaje na manje količine kristalni a
Din. 12.95, kockasti 4 Din. 14.70.

Kafa Rio od Din. 40.— do 42.—

Pirinač talijanski glasirani od Din. 6.90 do 8.40
Sve ove cijene razumiju se franko obala ili vagon
Dubrovnik.
Demaći predukti.

Buhač. Nema potražnje niti promjene na tržištu.
Plaća se za otvoreni Din. 5,50—5.75, poluzatvoreni
Din. 6.50--6.75, zatvoreni Din. 8.50—9,

Maslinovo ulje. [ma nešio potražnje, pogotovo
za dobru robu bez mane. Plaća se Din. 17.—17.50.
Ulje za industrijalnu uporabu plaća se Din. 12—18.

Ljekovito bilje. Ima potražnje, interesanti mogu
se obratiti na ovdašnje izvoznike.



UZ BIJELU ODJEĆU,
kupite bijelu obuću
Muške 99". Ženske 65"- Dječije 49"-









Br. 31

o

Razne vijesti.

Ministar saobraćaja u Dubrovniku.

G. Dr, Vasa Jovanović, ministar saobraćaja nag.
svom ispekcijonom putovanju uz našu obalu, stigao
je u četvrtak u naš grad. Dočekali su ga prestavnici
vlasti i općine, te osoblje saobraćajnih ureda. U pratnji
g. ministra bio je i njegov še! kabineta g. Gj. Janković,

“te nekoliko viših činovnika saobraćajne struke.

Odmah po dolasku pregledao j2 g. ministar luku
i interesirao se za pitanja u vezi sa saobraćajnim raz.



vojem, a zatim je primio i prestavnike naše Trg. Obrt. a :
Komore, presjednika 2. Dr. Melka Čiungriju i tajnika 2

g. Dr. Milorada Medini, koji su ga izvijestili o radu
i stanovištu naše Komore u ovim pitanjima, te su mu

napomeneli zaključke ankete o uregjenju gruške luke |



a ujedno su mu preporučili i povezivanje uskotračnih
željezničkih veza, koje izlaze u grušku luku. G. mi-
nistar je sa mnogo razumijevanja saslušao ova izla-

ganja, te je obećao da će sa svoje strane učiniti sve
što bud moguće za ostvarenje ovih potreba Dubrov-

nika, a ujedno je izjavio, da je on i dosada tomu
posvećivao najveću pažnju, pa se je već pobrinuo da

nagje srestava za omogučenje nekih potrebitih radova
u gruškoj luci iza proširenje gruške obale. Ove kon-.

kretne izjave izazvale su najbolji utisak, pa nam je 2

milo što ih možemo objaviti našim čitaocima.
Svojem prijateljskom raspoloženju i shvaćanju
potreba cvog kraja dao je g. ministar izražaja i u

.svom srđačnom govoru, kojeg je održao na banketu

iste večeri, priregjenom za uži krug pozvanika u »Hotel
Imperizlu«. G. ministru odvratio je pozdravnim i za-
hvalnim govorom načelnik g. Dr. Škvrce,

G. Dr. Vaso Jovanović proslijedio je iz Dubrov-
nika sa svojom pratnjom u Boku Kotorsku,

Ličšne vijesti. . .

G. Dr. Viado
boravi već nekoliko dana u našem gradu i bavi se
proučavanjem u našem arhivu,

Rumunjski novinari.

Na putu kroz našu otadžbinu stigla je u četvrtak
večer grupa rumunjskih novinara i u naš grad. Doče-
kali su ih prestavnici općine i u ime putničkog ureda

g. bar, Letis. Ima ih 12 na broju, a Ovo su prestavnici -



Čorović, univ. profesor iz Beograda,

najuplivnijih listova u Rumunjskoj. Svrha je ovom
putovanju da se upoznavanjem ojačaju veze susjednih |
naroda, pa mu je zato poklonjena najveća pažnja svih —

mjerođavnih krugova. U pratnji se izletnika nalazi i
g. Dr. Zižek, biv. šef odsjeka za turizam kod Min.
Trg. i g. Miodrag Lazarević od Min, Spoljuih Poslova.
Rumunjski novinari bili su svukud vrlo pažljivo pri-
mljeni i oni se općenito najljepše izražuju o svojim

* ntiscima. U D Imaciji a specijalno u Dubrovniku, bili

su najprijatnije iznenagjeni prirodnim ljepotama naših
krajeva. U Dubrovniku su razgledali grad, priredili
izlete u okolicu, te su proslijedili i do Boke Kotorske,
Ovdje im je priregjen i svečani banket,

Pozdravljamo ugledne goste i želimo im najugod+
niji boravak u našoj sredini. Dobro nam došli !
Kongres jugoslovenskih novinara u
Dubrovniku.

Prama odluci Centralne Uprave J. N. U. odlu:

čeno je da se prihvati poziv dubrovačke općine, pa će Ž
se ovaj kongres održati u našem gradu od 27.29.11
septembra. Računa se da će doći stotinjak novinara.

Za vrijeme zasjedanja kongresa bit će u počast gosti
priregjeno nekoliko zabava ijizleta po okolini, a općina
će održati banket.

Ženska poludržavna zanatska škola.



U pripravni razred škole za uarodno vezivo, čipke |

i bijelo vezivo, može biti primljena učenica koja u:

d

godini 1926. navršava 12 godina životai dokaže otpus- |

nom svjedodžbom da je svršila osnovnu školu,

U I. razred škole za šivanje rubenine, priznat će
se prvenstvene učenice koje su dobrim uspjehom svršile
pripravni razred narodnog veziva, čipaka i bijelog ve-
ziva, te prema raspoloživom mjestu one učenice koje
su navršile osnovnu školu, a imaju 14. godina života.
Pred ovim dati će se prvenstvo učenicama koje su.

navišile IV, razred realne gimnazije ili gragjanske škole .
Učenica koja ima da polaže popravni ispit ima

da podastire pismenu molbu do 31. augusta ove go:
dine na Upravu škole. Molba mora biti taksirana sa
9 Din:—; a osim toga za svaki predmet popravnog
ispita sa Din. 10.

Upisivanje za sve učenice sviju razreda obavit
će se daeva 6, 7 i 8. septembra od 9—12 sati u
Upraviteljstvu škole, Svaka učenika dužna je prikazati
svjedodžbu minule škol. godine i 2. redovito ispunjena
nacijonala. Nacionale će dobiti u Upravi škole istoga
dana kad bude upisivanje. Naknadno upisivanje biti
će dozvoljeno jedino odobrenjem više nadležne vlasti.
Popravni ispit održat će so _16. i 17. septembra,
redovita pouka počinje 18. septembra.

3
t
Ž
:

Ž

Ž







i