Strana 2. ž Jer, kao što ribari u gruškoj luci bacaju mreže i iza teškoga rada posmatraju čežnjom žetvu svoju, te broje i sregjuju plijen, tako ću i ja u predvečerje ži- vota iza putovanja po neizmjerno lijepom svijetu mje- riti i brojiti svoju žetvu, pa ću izmegju svih mojih zrna bisera tebe Dubrovniče naći kao najljepše. I ia ću opet doći i pristupiti na tvoja vrata, jer uspomena ne umire nikada i nikada, uspomena na tebe, Dubrovniče. : I gle, Dubrovniče, ja sam opet došao. Moje je srce bilo ispunjeno čežnjom za lijepim, dakle i za to- bom. Sa bolom proživio sam hladnu zimu maglovitega sjevera i bila je samo misao na tvoje ugodno nebo i na sliku tvoga kraljevskoga lica, koja mi je dala snagu. Ali ipak pošto se na sjeveru uzalud očekivalo lieto, zavapio sam iz čežnje i otišao k moru sunčanog Juga, I gle, Dubrovniče, ja sam opet došao kao vjeran sluga, Ali nijesam sam došao. Prijatelje i zemljake doveo sam sobom i vodio ih ktebi, kao što ljubavnik dovodi svoje prijatelje svojoj vjerenici. Bilo ih je samo šest, ali oni su svi živo čeznuli, da te upoznadu. Tvoja slava naime nije još prodrla do naše daleke domovine i tebi se hvala tamo još ne pjeva, tamo se još ne pozna u zlatu vezeni safir, koji se zove Jadran. Moji zemljaci bili su opčarani tvojom ljepotom, te će pre- nijeti širom domovine tvoju hvalu i mnogi će se oda- zvati njihovu pozivu. ž Dubrovniče, pokazao si se opet najljepšim. Sunce je krunilo tvoju glavu zlatnom krunom. Leandre u punom cvatu sačinjavale su ukras tvojih kosa. Zidovi. tvojih tvrgjava blistali su hiljadama svijetla, More je šaputalo i tkalo valovito odijelo, a bijeli valovi davali su mu hermelinsku boju. Lokrum je bio čvrsti čuvar, tebi u njegovu pod- nožju; Srgj ti je bio kraljevski tron, a nebo azurna kupola tvoje velike zgrade. Dubrovniče, hoće li nam se pružiti prilika da te ikad više vidimo? 20 dana bilo je nas 7 živih lagjica usko skopčano kao jedno malo brodovlje, ali jako složnošću. 20 dana plovili smo zajedno iz luka i u luke tvojega mora, koji nas u život zove. Ko neće, mnogo godina docnije, sjećati se ovih nekoliko dana našeg krstarenja? Ko se ne bi sjećao za hladnih zim- skih večeri, kad se po nebu budu gonili crni oblaci, uvijek plavih, sunčanih valova Jadrana? Ko se ne bi sjećao ovog južnog neba, ove neizmjerne zgrade sa tajanstvenom morskom dubinom, gdje brda nastaju u visinama kada crni oblaci slični velikoj ptici sa olov- nim krilima pritisnu zemlju ? Dubrovniče, nije pravo da tebi samo hvalu pjevam. Mi smo tražili po cijelom zlatnom pojasu, koji se zove Dalmacija, i našli smo još po koji biser: kao u snu izgubljen leži Trogir, od svijeta zaboravljeni gradić, daleko od šumnoga svijeta i svakoga prometa. Pjesmu vječnosti šumi Krka, divna oaza u div- ljoj pustoši. Nezaboravan ostaje Split i pogled sa Marjana duboko se urezao u maše srce, Još odjekuje u našim ušima molitva Mujezina u Mostaru i Trebinju i ako je on već davno učutao. Uspomena na bujno Trsteno dočaravat će nam pred oči one sunčane dane. Snažna monotonija Crne Gore ostat će nam kao opsjena, kao strašilo od smrti, ali takogjer i kao slika nedostižive poezije. Mi smo vigjeli čuda Dalmacije i nosimo ih kući kao nerazdijelive uspomene. Naše malo brodovlje se razilazi i nijedan nezna kuda će nas more života od- vesti i kako dugo. Nepoznat je životni put kao onaj zvijezda pri padanju, čiji tajnoviti put smo mi u ovim danima tako često pokušavali da iznagiemo. . Naši brodići se opet razilaze. Njihova će jedra skoro opet potamniti sjeverno nebo. Mislite sada na Dalmaciju i izgledat će Vam kao da se Vaša jedra opet svijetle, kao jednoć na vašem krstarenju uzduž ove biserne obale, u ovoj zemlji, koja se zove Dalma- cija, u zemlji vječnoga mora, sunca i ljeta. Velika svečanost na sekolskom sletu u Splitu. Ž Jedna od najvećih sokolskih manifestacija, koje su uopće na Primorju održane od osnutka sokolstva, bila je u nedjelju u Splitu. Učesnici su uprav zane- šeni utiscima sa ovog sleta. Opet se vidjelo -kakova je snaga i svježina naših sokolskih četa i koliko je jaka misao koja ih pokreće, Ovo je bila jedna velika smolra jugoslovenskih redova i manifestacija jedinstvu i veličini našeg naroda u znaku jugoslavenske mjsli. Učestvovanje je bilo veliko, šesnaest muzika, oko tri * hiljade Sokola, na vježbalištu oko 10.000 ljudi. U raz- nim priredbama sudjelovali su i dubrovački sokoli, - koji su kao i svi ostali gosti bili srdačno pozdravljeni. Prigodom defilea svirala je uz splitsku vojnu i dubro- vačka sokolska muzika. S DUBROVAČKI LIST“ Za arheološki muzej u Dubrovniku. Prolazeći Dubrovnikom i dubrovačkim krajem vidjeti je na više mjesta sabran, uzidan, pa i rasijan obilan dragocijeni materijal dekorativnih komada, julo- maka i natpisa, koji spadaju u jedan arheološki muzej. Megju tim materijalom ima i plohorezba, gdje se ističu razni prutasti i kolasti nakiti, pleteri, pletenice, sve to nalik na materijal sakupljen u brojnim zbir- kama sa starohrvatskim spomenicima u Splitu, Kninu, Zadru, Ninu i Trogiru, a takvog dekorativnog male- rijala ima cijelom Dalmacijom do Budve. To su dragocijeni spomenici, kojih eto imamo i po cijeloj dubrovačkoj oblasti, kopnom i po otocima, a koji spajaju stari vijek sa preporodom uiujetnosti u srednjem vijeku u našoj sredini, spomenici lijepe kul. | ture naših praotaca, njihovog estetičnog i bogoljubnog osjećaja. Tih spomenika, nvjereni smo, našlo bi se još tamo i amo po našem gradu i okolnim mjestima, i trebalo bi ih sakupiti. Za to je potrebit jedan ure: gjeni arheološki muzej. Narodnim oslobogjenjem i u- jedinjenjem, koje nam po očekivanju sviju: tek ima pružiti pravi temelj i podstrek svakom napretku i kul- turnom radu, ovakav muzej nije nikakav suvišan luk- suz, teret, već prava savremena potreba. Megju tim nesakupljenim, rastrkanim materijalom vigjamo svega: koji ulomek, koji bi mogao spadati staroj dubrov, katedrali, nekoliko grbova dubrovačke vlastele, jedini sačuvani životinjski lik sa Onofrijeve česme, karakterističnih kamenih »maskerona“, ulomaka kapitela gotičkih i renesansnih, ornamentiranih ulomaka “od vratnih i prozornih okvira, ploča sa srednjevjekov- nog kršćanskog groblja ,Iza grada“, ulomaka iz zad- njeg popravka ,Kneževog Dvora“, To sve spada sva- kako u jedan uregjeni arheološki muzej. I ovdje bi nam Bog istine, dobrote i ljepote mogao upraviti onaj svoj značajni ,memento“ : »Sakupite ulomke, da ne propadnu !“ Pa da, i za arheološki mu- zej kujmo gvožgje, dok je vruće! Mišljenje nekojih marnih radenika za osnovanje — bez otezanja — dubrov. arheološkog muzeja da bi za to bila vrlo podesna lijepa nam tvrgjava »Lovri- jenac“ sa onim svojim natpisom panegirikom ,slobodi“, nije bez svojih dobrih razloga u prilog tome. Čujemo i proti tome razloge, od kojih ima koji, te se pred jačim razlozima ne bi mogao uzdržati. Videant — oci i sinovi domovine | Sakupimo dragocjene ulomke, da ne propadnu i da se vide! G. Akacija iz Nove Zelandije. Svakome je sigurno u pameti slika onog predjela u uvali Lapada, gdje se nalazi ,Villa Sumratin“. Svak se takogjer sjeća, kako je izgledalo ono zemljište prije podignute zgrade i naokolo obragjenog zemljišta. Isto tako svak će se sjećati i same zgrade pred 2 godine. I ako je zgrada svojom vanjštinom, kao i unu- trašnjim rasporedom te položajem, zaslužila naziv ,Villa Sumratin“, ipak je svaki prolaznik osjećao neku praz- ninu. Zgrada sama po sebi, nije imala ništa privlačiva. U razmaku od same dvije godine, slika tog istog predjela sasvim se je promijenila, Nakon dvije godine »Villa Sumratin“ poprimila je izgled jedne tropske oaze sa trajnim zelenilom. Pored zgrade zapažamo bujan porast raznog uresnog bilja, a okolo vinograd, voćno drveće i razno povrće. $ Ne vjerujem, da je i jednom prolazniku ostao nezapažen onaj krasan drvored ispred same zgrade, Pred dvije godine tamo je sve bilo pusto, dok danas na tom istom mjestu vidimo one divne akacije visoke do 11 metara. Sjeme tih akacija donio je na povratku u domo- vinu g. Mustapić, vlasnik ,Villa New-Zealand“ u La- padu, te nešto zasijao u blizini svoje ville, a nešto. dao g. Munitiću, vlasniku , Villa Sumratin“, Iz tog sjemena — koje je bilo zasijano ljeti 1924 godine u dobro priregjeno zemljište — razvile su se kroz same dvije godine spomenute akacije do za- mjerne visine. S: Ova me je činjenica potakla da sa ovo par redaka za sada utvrdim, kako se i kod nas — kroz relativno kratko vrijeme — može postići poljepšanje naših predjela. Ne znam, sa kojim bi se biljkama moglo: tako brzo stvoriti trajno zelene šumice, kao što je to slučaj sa ovom akacijom donesenom iz Nove Zelandije. . Odgoj ove akacije dosta je jednostavan i svakomu moguć. Sjeme je najbolje sijati na odregjeno mjesto. Zemlju se mora duboko prekopati, a sjeme plitko za- sijati i finom zemljom pokriti, pak dnevno zalijevati, Pred samu sjelvu preporuča se sjeme barem 12 sati zakišati u mlaku vodu, da brže nikne. Uz dovoljnu vlagu i visoku temperaturu, sjeme niče već kroz 10 dana. s pravom Br. 33. Za drvorede sijati u kućice po 2 sjemenke na udaljenost od 6 do 8 m, a za ograde (živice) gusto u redovima i kasnije rezanjem dati niski željeni oblik, Potanji opis, kao i tačno ime ove akacije, pri- općiti ću kasnije, t. i. kad na licu mjesta prikupim potrebite podatke. Obzirom na osobite prednosti ove akacije, da raste veoma brzo i da ima kroz cijelu godinu zeleno lišće, preporučam svakom ljubitelju prirode i poljep. šanja Dubrovnika da se svojski za širenje ove akacije zauzme. Osobito stavljam ma srce upravi društva ,Dub“ i Općini, pak vlasnicima hotela i javnih lokala, a tako i privatnicima. Sjeme akacije može se nabaviti kod vlasnika Villa Sumratin“ uz cijenu od Din. 100. (stotinu) po kilogramu ili surazmjerno za manje količine. T. Mladinov. Sa našeg tržišta. Žito i brašno. Na Novosadskoj Burzi zabilježeni su slijedeći tečajevi: Pšenica 255, kukuruz 160, brašno br. 0/440, mekinje 112:50 franko vojvogjanska utovarna stanica, isplata uz duplikat teretnog lista. — Eksportni mlinovi notiraju: Brašno br. 0gg/470, 0g/465, 2/425, 4/395, 5/355, 6/285, 7/205, 8/140, mekinje krupne 140, sitne 125 franko vojvogjanska utovarna stanica, Manji su mlinovi jeftiniji u bijelim brojevima za kojih petnaest, dvađeset para po kilogramu, dočim su cijene za tamne brojeve i dalje uzdržane. : Cijene u Dubrovniku. Nepromijenjeno. Pšenica 825, kukuruz 230, brašno burzovne tipe br. 0/525, 2/475, 5/430, 6/340; brašno eksportnih mlinova br. 0/5$0, 2/490, 5/430, 6/350 franko obala Dubrovnik, žito mjera kod utovara u Dubrovniku, Kolonijalna roba. : Šećer se prodaje na manje količine kristalni A Din. 12:50, kockasti a Din. 14.70. Kafa Rio od Din. 40.— do 42:50. Pirinač talijanski glasirani od Din. 6:90 do 8:40. Sve ove cijene razumiju se fko obala ili vagon Dubrovnik. Demaći produkti. Buhač. U ovom artiklu nema osobitih promjena. U zadnje dane prodate su neke manje partije. Cijena za otvoreni Din. 5:50-6'—, poluzatvoreni 650-7'—, zatvoreni 9:50-10:—. Maslinovo ulje. Ima potražnje samo za robu bez mane. Plaća se Din. 16:50-17:— Roba za industrijalne svrhe od Din. 11-12. > Lipov cvijet. Ima potražnje, ali nema robe. Wermutbliitter. Za ovu pravu vrstu pelina ima potražnje, ali na žalost u cijeloj našoj okolici, moglo bi ga se skupiti jedva 500 kg. Razne vijesti. Lične vijesti. Ove su sedmice boravili u našem gradu ministri n. 1. g.g. Svetozar Pribićević i Dr. Prvislav Grisogono, koji se nalaze na političkoj agitaciji u našim krajevima, Prvi ,Vijesnik““ duhrovačškog učenog društva sv. Vlaho. “Gospodin Božo Banac, prigodom sadašnjeg svog boravka u Dubrovniku, pobugjen domovinskom ljubavi, obećao je predsjedniku Dubr. Učenog Društva sv. Vlaho, profesoru Antoniju Vučetića, da će u pomoć izdanja prvog ,Vijesnika“ društva pokloniti 6000 Din. u svrhu da mogu pisci ,Vijesnika“ dobiti obični honorar. Tako subvencijom, koju od osnutka društva dubrovačka op- ćina veledušno dava društvu, pak darom od 4000 Din. koje je u svoje doba veledušno poklonio društvu gospodin Miguel Mihanović, potporom dakle ovih Dobrotvora i drugim manjim prilozima moći će biti publikovan prvi ,Vijesnik“ u ograničenom opsegu od 10 štampanih araka, Svrćemo pažnju gospode naučnika, da što se tiče radova, koji bi se objelodanili u ,Vi- jesniku“, sadržaj predmeta odregjen je drugom tačkom E članka društvenog statuta. Radujemo se, što se sa- dašnji Dubrovčani, ugleđajući se u svoje slavne pregje, spremaju da svojim novčanim sredstvima nastave nji- hov kulturni rad zajedno sa drugim naučnicima naše . kraljevine. Dubrovački parobrodi. Bosanka 4/9 prispio u Philađelphiu. Daksa 23/8 otputovao iz Baltimore za Genovu. Dubac 31/8 otputo- vao iz Casablanca za Vlaardingen. Dubravka 2/9 otpu- tovao iz Birkenhead za Baltimore. Federiko Glavič 4/9 otputovao iz Immingham za Hampton Roads. Lapad 6/9 otputovao iz Sulina za Weser, Napried 5/9 otputovao iz Dubrovnika, Pracat 6/9 otputovao iz Pe- reja Solun 25/8 prispio u Dubrovnik, Srebreno 29/8 prispio u Pernis. Srgj 6/9 otputovao iz Rotterdam Za Hamptom Roads, kt ka 0 EEA či U Sa dk ov ĆE ča uči če daš af