| id S Strana 2. važnost prometa na našim rijekama i kanalima, koji je od god. 1928. do 1925. porastao od 2.3 do preko 3 milijuna tona na godinu. Za to valja najprije udovoljiti prešnim potrebama, a te su: Regulacija Save _ od Rugvice do Zagreba sa troškom od 80 milijuna dinara, čišćenje ušća Neretve sa troškom od 15 milijuna, te regulacija begejskoga kanala i Tamiša sa 15 mil. dinara. Glavni vodeni put Beograd.Zagreb mora da bude baza cijele regulatorne osnove, koju valja izvesti po stručnjacima ministarstva uz saradnju privrednih organizacija. Iza toga kod V. tač. iznijet je referat o zakonu o državnom računovodstvu u vezi sa državnim na- Bavkama, Iznose se nedostatci sadanjega zakona i po- trebne izmjene, što ih valja učiniti da se poboljša, Kod VI. tačke o povišenju željezničkih tarifa za ieretnu i brzovoznu robu protestuje se što se izmjena tarifa čini u jeku izvozne sezone. ; Nakon toga pročitani su refetati pojedinih sekcija za procjenu izvoza u novoj kampanji od 1. septembra 1926. do 1. septembra 1927. i to: Za izvoz žitarica, voća, stoke i stočnih proizvoda, drva i drvarskih pro- dukata, inoustrije, zanaStva i ostalih proizvoda. Sve sekcije predvigjaju u svojim izvještajima i niz mjera što ih treba učiniti, da se dogje do punoga predvi- gjenoga rezultata. Vrijednost izvoza ima prema tim procjenama da bude za zrnatu hr&niu 2 milijarde, za voće 290,5 mili- juna dinara, kod stoke 1,888.750.000, kod drvene in- dustrije 1.400.500.000, kod ostale industrije i zanatstva 701,500.000, kod drugih važnih produkata 646.250.000 ukupno u ovih šest kategorija dinara 6.927.420.000. Pošto k tomu treba empirijski pridodati 17 posto za druge različite važne proizvode, koji se eksportiraju u manjim količinama to se predvigja ukupna vrijednost predvigjenoga iznosa za ovu kampanju sa 8.2 mili- jarde dinara. Na kraju su prihvaćene i usvojene razne rezolucije slijedećeg sadržaja: I. Na osnovu izvještaja svih svojih sekcija za pro- cjenu izvoza kongres konstaluje, da naš izvoz u go- dini 1926.-1927, po svojim količinama obećaje lijep uspjeh, Da bi se ovi povoljni izgledi ostvarili neop- hodno je a) da mjerodavni faktori prije svega postupe po svim predlozima iznesenima u izvještajima pojedi- nih kougresnih sekcija za procjenu izvoza; — b) da. mjerodavni faktori što prije izrade uz saradnju privred- nih korporacija program državne privredne politike, kojemu se mora na pogodan način osigurati primjena kroz dugi niz godina; c) da se osigura stalna sarad- nja državnih vlasti sa privrednim korporacijama u svim pitanjima privredne politike. II. Iznoseći kr. vladi referate o kritičnom stanju naše šumske industrije i detaljne predloge u cilju sa- niranja te krize, kongres naročito smatra, da je po- trebno, da se našoj šumskoj industriji omogući sniže- nje troškova produkcije i tako ojača njezina konku- renciona pozicija na inostranim pijacama. U tom cilju kongres predlaže razne mjere. potrbuške dogie do prolaza zatvorena odljepinom sa zida. Moje je mijenje, — a to bi trebalo konslatovati za kišljivih dnevi — da voda iz dubina nabuja, kad se podzemno jezero napuni i poplavi ovaj kraj pećine, dok ne odvirne voda kroz mnoga vrela, koja su u Ponikvama. Ljeti nabujanje osekne. Na povratku promatrasmo još jednom sve, što smo našli i osvjedočili se, da je točno onako kako gore rekoh. Propitivali smo u selu, da li narod što- god baji o kakvim ljuđima u pećini, ali pređaja ništa ne zna, da se je neko tu bio sklonio ili živio, dakle davnija od predaje. Ova pećina od velikog je interesa osobito za one, koji hoće da prodiru u nutrinu naše zemlje i koji hoće da zavire u ljudski život prije pametara. U neku ruku put do pećine i u njoj nije tegotan, ako se prenoći u Boljenovićima. Najbolje se obratiti Franu Vlašiću učitelju u Stonu, koji će im dati najbolje upute. Ništa se nije diralo, već je sve ostalo netaknuto, da se može fotogralisati i proučavati na licu mjesta. Nešto dalje u istok od ove pećine, druga je pe- ćina, koja se zove ,Bijela jezera“. Ona je ravna, okru- gla sala, okolo velike kolone, kao oko kakva stupa, što drži nebo pećine. Diametar sale je 15 m, a visina 3 m. Čim ovu pećinu obigjosmo, sašli smo niz brdo na izvor, Voda bistra, pitka, zdrava, izbija iz trupla mletačkoga lava, koji drži napis : »Gloria tibi, Marce, evangelista meus“. Čudom se načudismo kako je ova zvijer došla u teri- torij našega svetoga Vlaha, Isto veče s Crnjave divili smo se Stonu, ston- skom polju, solinama i uopće lijepoj okolici, te pali na konak u Ston. (Nastaviće se), * DUBROVAČKI LI ŠKIk I. Preporuča kr. vladi da pošumljivanje goleti i krša u primorskim krajevirta, Hercegovini, Craoj Gori i južnoj Srbiji posveti i dalje. najveću pažnju, jer o tome zavisi ekonomski napredak tih krajeva. U izvr- šivanju te dužnosti preporuča državi što više 1 sarad- nju privatne inicijative tako, da pomogne dobrovoljna društva za pošumljivanje i općine, i to bilo diobom javnih površina podesnih za pošumljivanje, ili opet na temelju zakona, koji će prepustiti taj rad oblastima prema specijalnim prilikama pojedinih oblasti. Država bi sebi pridržela dužnost pošumljivanja u prvome redu onih površina, koje su od općeg interesa, ka0 pošum- ljenje okolice gradova radi saobraćaja stranaca, zatim uduž puteva i željeznica, na strminama i na nezdravim i manje pristupačnim kompleksima. Uporedo s tim tre- balo bi da se s obzizom na pošumljivanje omoguće u većem opsegu znanstveni pokusi za aklimatizaciju stranih vrsti drveća u cilju što intezivnijeg pošumljenja krši i goleli u kraljevini. IV. Kongres smatra, da bi kr. vlada trebala po- svetiti najveću pažnju pitanju podizanja i uregjenja obrambenih nasipa, regulacije tijeka i uregjenje nji- hovih korita, jer od toga u velike zavisi unapregienje domaće produkcije i unutarnja i spoljna trgovina, Me- lioracijskim radovima otvsteju se privredi najbolja i najskupocijenija zemljišta. Regulacija rijeka osigurava obalni posjed i odterećuje željeznički promet, čim+ će se znatno povisiti konkuremciona sposobnost iašega izvoza u inostranstvu i potrošnja domaće produkcije u zemlji. Polazeći sa toga gledišta kongres mabraja što smatra potrebnim. Megju ostalim traži se da se oglasi za hitno: a) Regulacija Save od Zagreba do Rugvice, b) održanje plovnosti bekejskoga kanala u ušće Ta- miša, c) čišćenjenje korita Neretve i uregjenje njezine plovnosti cd Meikovića do ušća i da se predvide za za to potrebna sredstva u budžetu. V, Traži se, da se propisi o državnim nabav- kama što prije podvrgnu reviziji uz saradnju privrednih krugova i da državni organi postojeće propise primje- njuju u duhu zakona sa potrebnim obzirom i s prija- feljstvom i ljubavlju prema domaćoj privredi. VI, Kongres traži, da se ne pristupi primjeni iz- mjena i u željezničkim tarifama, već da se iz načelnih razloga upute tarifaom odboru na proučavanje i davanje davanje mišljenja, i ako kongres smaira da su neke izmjene osobito one, koje se tiču izjednačenja lučkih tarifa, vrlo korisne za naš izvoz. Po želji splitske komore iduća će se konferencija držati u Splitu i to najkasnije do kraja aprila 1927. Sa našeg tržišta. Zito i brašno. Na Novosadskoj Burzi zabilježeni su dne 16 ov. mj. slijedeći tečajevi: Pšenica 257.50, na kanalu 261.-, sremska 252.50, kukuruz 150.—/155.—, brašno br. 0/435.—, mekinje 107.50 franko vojvodjanska utovarna stanica, isplata uz duplikat teretnog lista. — Eksvortni mlinovi notiraju brašno br. 0g8/460.—, 0g/455.—, 2/415.—, 41385. —, 5/345.—, 6/275. —, T/195.—, 8/140.-, mekinje krupne 140.—, sitne 115.— franko vojvodjan- ska utovarna stanica. Manji su mlinovi jeftiniji u bije- lim brojevima za kojih dvadeset para_ po kilogramu, dočim su cijene za tamnije brašno uzdržane. : Cijene u Dubrovniku. Nepromjenjeno.— Pšenica 315.—, kukuruz 220.—, brašno burzovne tipe br. 0/505.—, 2/455.—, 5/405.—, 6/330;. brašno eksportnih mlinova br. 0/525.—, 2/485.—, 5/425.—, 6/340.— iranko obala Dubrovnik, žito mjera kod utovara u Dubrovniku, Kolonijalna roba. ; Šećer nepromjenjeno. Prodaje se na manje koli. čine kristalni 4 Din. 12.95, kovkasti 4 Din. 14.70. Kafa nepromjenjeno. Rio od D. 40.— do D. 42.50. Pirinač nepromjenjemo, Talijanski glasirani od od D. 6.90 do 8.40 sve franko obala ili vagon Dubrovnik. Domaći nredukti. : Buhač. Uslijedile su neke prodaje imanje važnosti, a u izgledu je da bi mogli uslijediti još neki zaključci manje važnosti. Cijena za otvoreni od Din 6—6 50 ; poluzatvoreni Din. 7.25 —7.50 ; zatvoreni Din. 10— 10.50. Maslinovo ulje, Ima potražnje, za ulje bez mane plača se Din, 16.50—17. Srednja vrsta 14,50—15. Za industrijske svrhe Din. 11—12. Lipov cvijet, Potražuje ima. Cijena Din. 8 kg. Burzovni izvještaj. New-York 56.44, Italija 2.06, Berlin 13.47, Pra 1.67, London 274.80. Dinar u Ztirichu 9.15. > i | ANGJELKA GOIĆ i ing. ANTUN BOTIĆ vjenčani Dubrovnik-Lapad, 15. septembra 1926. Br. 34, tas: didi, . zn IVANKA ČINGRIJA U ponedjeljak u jutro ispustila je svoju Plemenifg. dušu Ivanka Čingrija, u supruga g. Dr. Melka Čingrije, . Ovu odlična paša sugragjanku resile SU mno es £ sig . SRBI Lek čeđnost bla f g kreposti, megju kojim se ističu , blagost i pi šretite srce. Uvijek spremna na dobro djelo bila je svakome susretljivo pri ruct kad se radilo o dobr stvari. Vijest o njezinoj ranoj smrti, nakon kratke g | teške bolesti, izazvala je tužan utisak u cjelokupnom gragjanstvu, a posebno megju brojnim prijateljima i poštovateljima. : Ova smrt osobito je udarac za njezinog Supruga, | g. Dr. Melka Čingriju, kojemu je bila dostojna i vjerna družica. Dok su njega vukli po tamnicama, internirskim | i vojnim logorima, ona je sa svojim neumrlimtastom blagopok. Dr. Perom Čingrijom povučeno dijelila i podnašsla ispade ulične rulje, koja je oko kuće obi- lazila nabacujuć se kamenjem i prijeteći vješalima, Ponosno je prelazila preko svih uvreda i prijetnja i strpljivo sa vedrim pouzdanjem čekala je svijetlije dane, Njezino držanje u onom vremena ostaće kao uzor, koji će se trajno spominjati. 5% . Kakovo je poštovanje uživala pokojnica najbolje . se vigjelo po općem saličešću prigodom sprovoda odr- žanog u utorak. I ako je bio nezgodan sat i u radni dan, na Boninovu se našao gotovo cijeli Dubrovnik, | Uz veličanstvenu pratnju preneseno je mrtvo tijelo u crkvu sv. Andrije, a odatle na grobište. Pred lijesom nosile su djevojčice i mladići četrdesetak vijenaca a sa strane stupale su gospogje u craini. pratnji nalazio se je i presjednik nar. skupštine gosp. Marko Trifković, prestavnici svih civilnih i vojnih vlasti, narodnih udruženja, Sokolsko društvo sa muzikom i barjakom (kojemu je pokojnica bila kumom), veliki U pogrebnoj | broj gošpogja, gotovo sva inteligencija i veliki broj gragjana iz svih staleža. Prigodom ovog žalosnog do- gogjaja ispjevao je pjesnik g. Ivo Vojnović čuvsivenu elegiju (koju niže donosimo), te je objavljen i lijepi epigram u ime Dubrovčana. ELEGIJA Ivanko! — sada znam zašto me tvoja šutljiva usta i pogled sjetni ; a na kraju pak i posmijeh što bi čaroban i zagonetan iznenada procavtio kao plamičak proljetnog cvijeta na zakašnjeloj grani usred jesenskog zlata, da! — zašto me to lice šutnje i tajne ptivlačilo s istijem tihijem čarom očiju tvojih zagledanih valjđa it zrcalo duboke vode jezera hladna, što ga današnje suze do tuba sanene obale ispuniše svega ! : A ipak nijedna bura paklenih sila, koja ti onda ukrade muža i 6&kova velikog tasta u dvorcu na pučini, — otkle ste Vi dvoje čekali hrabro i dozivali rodu spasenje — ni jedna pogrda uzvitlane prašine blatne što uprlja onda naš Grad — Grad svijeh slava i svijeh poniženja — ne — ništa ne sagnu, ni ne slomi gospodski prkos tvoje stidljive a ponosne duše i tvojih usana nijemih. : Sve si vidjela, pretrpjela i slavila s istijem blagijem čudom što čugjaše mene svaki put kad bih te ugledo prolazit mirnu po stazi besvijesnog našeg života. Pa, eto, tek danas shvatio sam tajnu tog čara... — — Došla si i prošla slušajuć daleku, daleku jeku zvonova što te dozivahu rano ispod čempresa našijeli da sklopiš umorne vegje prolaznoj slavi zemaljskoga sunca e da se nauživaš vječne radosti neumrlijeh, božjih nebesa. Ali, znam, prije nego si : pregazila prag tvog začaranog doma ti si se polako obrnula, još jedan put, nase, da isciješ posmijehom i suzom vas raj dubrovačkog ognjišta dragog i da zapitaš svoju drhtavu dušu: — Hoće li Vječni Raj biti ljepši od ovoga moga? 1 # Melko brate: — plači, Jer tolikoj tuzi utjehe nema IVO VOJNOVIC | za sebe i za prijatelje. | | 3 i i