|
id









S



Strana 2.

važnost prometa na našim rijekama i kanalima, koji je
od god. 1928. do 1925. porastao od 2.3 do preko 3
milijuna tona na godinu.

Za to valja najprije udovoljiti prešnim potrebama,
a te su: Regulacija Save _ od Rugvice do Zagreba sa
troškom od 80 milijuna dinara, čišćenje ušća Neretve
sa troškom od 15 milijuna, te regulacija begejskoga
kanala i Tamiša sa 15 mil. dinara. Glavni vodeni put
Beograd.Zagreb mora da bude baza cijele regulatorne
osnove, koju valja izvesti po stručnjacima ministarstva
uz saradnju privrednih organizacija.

Iza toga kod V. tač. iznijet je referat o zakonu
o državnom računovodstvu u vezi sa državnim na-
Bavkama, Iznose se nedostatci sadanjega zakona i po-
trebne izmjene, što ih valja učiniti da se poboljša,

Kod VI. tačke o povišenju željezničkih tarifa za
ieretnu i brzovoznu robu protestuje se što se izmjena
tarifa čini u jeku izvozne sezone. ;

Nakon toga pročitani su refetati pojedinih sekcija
za procjenu izvoza u novoj kampanji od 1. septembra
1926. do 1. septembra 1927. i to: Za izvoz žitarica,
voća, stoke i stočnih proizvoda, drva i drvarskih pro-
dukata, inoustrije, zanaStva i ostalih proizvoda. Sve
sekcije predvigjaju u svojim izvještajima i niz mjera
što ih treba učiniti, da se dogje do punoga predvi-
gjenoga rezultata.

Vrijednost izvoza ima prema tim procjenama da
bude za zrnatu hr&niu 2 milijarde, za voće 290,5 mili-
juna dinara, kod stoke 1,888.750.000, kod drvene in-
dustrije 1.400.500.000, kod ostale industrije i zanatstva
701,500.000, kod drugih važnih produkata 646.250.000
ukupno u ovih šest kategorija dinara 6.927.420.000.
Pošto k tomu treba empirijski pridodati 17 posto za
druge različite važne proizvode, koji se eksportiraju u
manjim količinama to se predvigja ukupna vrijednost
predvigjenoga iznosa za ovu kampanju sa 8.2 mili-
jarde dinara. Na kraju su prihvaćene i usvojene razne
rezolucije slijedećeg sadržaja:

I. Na osnovu izvještaja svih svojih sekcija za pro-
cjenu izvoza kongres konstaluje, da naš izvoz u go-
dini 1926.-1927, po svojim količinama obećaje lijep
uspjeh, Da bi se ovi povoljni izgledi ostvarili neop-
hodno je a) da mjerodavni faktori prije svega postupe
po svim predlozima iznesenima u izvještajima pojedi-

nih kougresnih sekcija za procjenu izvoza; — b) da.

mjerodavni faktori što prije izrade uz saradnju privred-
nih korporacija program državne privredne politike,
kojemu se mora na pogodan način osigurati primjena
kroz dugi niz godina; c) da se osigura stalna sarad-
nja državnih vlasti sa privrednim korporacijama u svim
pitanjima privredne politike.

II. Iznoseći kr. vladi referate o kritičnom stanju
naše šumske industrije i detaljne predloge u cilju sa-
niranja te krize, kongres naročito smatra, da je po-
trebno, da se našoj šumskoj industriji omogući sniže-
nje troškova produkcije i tako ojača njezina konku-
renciona pozicija na inostranim pijacama. U tom cilju
kongres predlaže razne mjere.



potrbuške dogie do prolaza zatvorena odljepinom sa
zida. Moje je mijenje, — a to bi trebalo konslatovati
za kišljivih dnevi — da voda iz dubina nabuja, kad
se podzemno jezero napuni i poplavi ovaj kraj pećine,
dok ne odvirne voda kroz mnoga vrela, koja su u
Ponikvama. Ljeti nabujanje osekne.

Na povratku promatrasmo još jednom sve, što
smo našli i osvjedočili se, da je točno onako kako
gore rekoh. Propitivali smo u selu, da li narod što-
god baji o kakvim ljuđima u pećini, ali pređaja ništa
ne zna, da se je neko tu bio sklonio ili živio, dakle
davnija od predaje.

Ova pećina od velikog je interesa osobito za
one, koji hoće da prodiru u nutrinu naše zemlje i
koji hoće da zavire u ljudski život prije pametara. U
neku ruku put do pećine i u njoj nije tegotan, ako se
prenoći u Boljenovićima. Najbolje se obratiti Franu
Vlašiću učitelju u Stonu, koji će im dati najbolje upute.
Ništa se nije diralo, već je sve ostalo netaknuto, da
se može fotogralisati i proučavati na licu mjesta.

Nešto dalje u istok od ove pećine, druga je pe-
ćina, koja se zove ,Bijela jezera“. Ona je ravna, okru-
gla sala, okolo velike kolone, kao oko kakva stupa,
što drži nebo pećine. Diametar sale je 15 m, a visina
3 m. Čim ovu pećinu obigjosmo, sašli smo niz brdo
na izvor, Voda bistra, pitka, zdrava, izbija iz trupla
mletačkoga lava, koji drži napis :

»Gloria tibi, Marce, evangelista meus“.
Čudom se načudismo kako je ova zvijer došla u teri-
torij našega svetoga Vlaha,

Isto veče s Crnjave divili smo se Stonu, ston-
skom polju, solinama i uopće lijepoj okolici, te pali

na konak u Ston. (Nastaviće se),

*

DUBROVAČKI LI ŠKIk

I. Preporuča kr. vladi da pošumljivanje goleti i
krša u primorskim krajevirta, Hercegovini, Craoj Gori
i južnoj Srbiji posveti i dalje. najveću pažnju, jer o
tome zavisi ekonomski napredak tih krajeva. U izvr-
šivanju te dužnosti preporuča državi što više 1 sarad-
nju privatne inicijative tako, da pomogne dobrovoljna
društva za pošumljivanje i općine, i to bilo diobom
javnih površina podesnih za pošumljivanje, ili opet na
temelju zakona, koji će prepustiti taj rad oblastima
prema specijalnim prilikama pojedinih oblasti. Država
bi sebi pridržela dužnost pošumljivanja u prvome redu
onih površina, koje su od općeg interesa, ka0 pošum-
ljenje okolice gradova radi saobraćaja stranaca, zatim
uduž puteva i željeznica, na strminama i na nezdravim
i manje pristupačnim kompleksima. Uporedo s tim tre-
balo bi da se s obzizom na pošumljivanje omoguće
u većem opsegu znanstveni pokusi za aklimatizaciju
stranih vrsti drveća u cilju što intezivnijeg pošumljenja
krši i goleli u kraljevini.

IV. Kongres smatra, da bi kr. vlada trebala po-
svetiti najveću pažnju pitanju podizanja i uregjenja
obrambenih nasipa, regulacije tijeka i uregjenje nji-
hovih korita, jer od toga u velike zavisi unapregienje
domaće produkcije i unutarnja i spoljna trgovina, Me-
lioracijskim radovima otvsteju se privredi najbolja i
najskupocijenija zemljišta. Regulacija rijeka osigurava
obalni posjed i odterećuje željeznički promet, čim+ će
se znatno povisiti konkuremciona sposobnost iašega
izvoza u inostranstvu i potrošnja domaće produkcije u
zemlji. Polazeći sa toga gledišta kongres mabraja što
smatra potrebnim. Megju ostalim traži se da se oglasi
za hitno: a) Regulacija Save od Zagreba do Rugvice,
b) održanje plovnosti bekejskoga kanala u ušće Ta-

miša, c) čišćenjenje korita Neretve i uregjenje njezine
plovnosti cd Meikovića do ušća i da se predvide za
za to potrebna sredstva u budžetu.

V, Traži se, da se propisi o državnim nabav-
kama što prije podvrgnu reviziji uz saradnju privrednih
krugova i da državni organi postojeće propise primje-
njuju u duhu zakona sa potrebnim obzirom i s prija-
feljstvom i ljubavlju prema domaćoj privredi.

VI, Kongres traži, da se ne pristupi primjeni iz-
mjena i u željezničkim tarifama, već da se iz načelnih

razloga upute tarifaom odboru na proučavanje i davanje
davanje mišljenja, i ako kongres smaira da su neke

izmjene osobito one, koje se tiču izjednačenja lučkih

tarifa, vrlo korisne za naš izvoz.

Po želji splitske komore iduća će se konferencija
držati u Splitu i to najkasnije do kraja aprila 1927.

Sa našeg tržišta.

Zito i brašno.

Na Novosadskoj Burzi zabilježeni su dne 16 ov.
mj. slijedeći tečajevi: Pšenica 257.50, na kanalu 261.-,
sremska 252.50, kukuruz 150.—/155.—, brašno br.
0/435.—, mekinje 107.50 franko vojvodjanska utovarna
stanica, isplata uz duplikat teretnog lista. — Eksvortni
mlinovi notiraju brašno br. 0g8/460.—, 0g/455.—,
2/415.—, 41385. —, 5/345.—, 6/275. —, T/195.—, 8/140.-,
mekinje krupne 140.—, sitne 115.— franko vojvodjan-
ska utovarna stanica. Manji su mlinovi jeftiniji u bije-
lim brojevima za kojih dvadeset para_ po kilogramu,
dočim su cijene za tamnije brašno uzdržane. :



Cijene u Dubrovniku. Nepromjenjeno.— Pšenica

315.—, kukuruz 220.—, brašno burzovne tipe br.
0/505.—, 2/455.—, 5/405.—, 6/330;. brašno eksportnih
mlinova br. 0/525.—, 2/485.—, 5/425.—, 6/340.—
iranko obala Dubrovnik, žito mjera kod utovara u
Dubrovniku,
Kolonijalna roba.
; Šećer nepromjenjeno. Prodaje se na manje koli.
čine kristalni 4 Din. 12.95, kovkasti 4 Din. 14.70.
Kafa nepromjenjeno. Rio od D. 40.— do D. 42.50.
Pirinač nepromjenjemo, Talijanski glasirani od
od D. 6.90 do 8.40 sve franko obala ili vagon Dubrovnik.
Domaći nredukti.
: Buhač. Uslijedile su neke prodaje imanje važnosti,
a u izgledu je da bi mogli uslijediti još neki zaključci
manje važnosti. Cijena za otvoreni od Din 6—6 50 ;
poluzatvoreni Din. 7.25 —7.50 ; zatvoreni Din. 10— 10.50.
Maslinovo ulje, Ima potražnje, za ulje bez mane

plača se Din, 16.50—17. Srednja vrsta 14,50—15. Za
industrijske svrhe Din. 11—12.

Lipov cvijet, Potražuje ima. Cijena Din. 8 kg.
Burzovni izvještaj.

New-York 56.44, Italija 2.06, Berlin 13.47, Pra
1.67, London 274.80. Dinar u Ztirichu 9.15. >

i

| ANGJELKA GOIĆ

i
ing. ANTUN BOTIĆ
vjenčani

Dubrovnik-Lapad, 15. septembra 1926.








Br. 34,
tas: didi, . zn
IVANKA ČINGRIJA

U ponedjeljak u jutro ispustila je svoju

Plemenifg.
dušu Ivanka Čingrija, u



supruga g. Dr. Melka Čingrije,

. Ovu odlična paša sugragjanku resile SU mno es

£ sig . SRBI Lek čeđnost bla f g
kreposti, megju kojim se ističu , blagost i pi
šretite srce. Uvijek spremna na dobro djelo bila je
svakome susretljivo pri ruct kad se radilo o dobr

stvari. Vijest o njezinoj ranoj smrti, nakon kratke g |

teške bolesti, izazvala je tužan utisak u cjelokupnom

gragjanstvu, a posebno megju brojnim prijateljima i

poštovateljima. :

Ova smrt osobito je udarac za njezinog Supruga, |
g. Dr. Melka Čingriju, kojemu je bila dostojna i vjerna

družica. Dok su njega vukli po tamnicama, internirskim |

i vojnim logorima, ona je sa svojim neumrlimtastom
blagopok. Dr. Perom Čingrijom povučeno dijelila i
podnašsla ispade ulične rulje, koja je oko kuće obi-
lazila nabacujuć se kamenjem i prijeteći vješalima,
Ponosno je prelazila preko svih uvreda i prijetnja i
strpljivo sa vedrim pouzdanjem čekala je svijetlije dane,
Njezino držanje u onom vremena ostaće kao uzor,
koji će se trajno spominjati.

5%

. Kakovo je poštovanje uživala pokojnica najbolje .
se vigjelo po općem saličešću prigodom sprovoda odr-

žanog u utorak. I ako je bio nezgodan sat i u radni

dan, na Boninovu se našao gotovo cijeli Dubrovnik, |

Uz veličanstvenu pratnju preneseno je mrtvo tijelo u
crkvu sv. Andrije, a odatle na grobište. Pred lijesom
nosile su djevojčice i mladići četrdesetak vijenaca a sa
strane stupale su gospogje u craini.
pratnji nalazio se je i presjednik nar. skupštine gosp.
Marko Trifković, prestavnici svih civilnih i vojnih vlasti,
narodnih udruženja, Sokolsko društvo sa muzikom i
barjakom (kojemu je pokojnica bila kumom), veliki

U pogrebnoj |

broj gošpogja, gotovo sva inteligencija i veliki broj

gragjana iz svih staleža. Prigodom ovog žalosnog do-
gogjaja ispjevao je pjesnik g. Ivo Vojnović čuvsivenu
elegiju (koju niže donosimo), te je objavljen i lijepi
epigram u ime Dubrovčana.

ELEGIJA

Ivanko! — sada znam
zašto me tvoja šutljiva usta
i pogled sjetni ;
a na kraju pak i posmijeh
što bi čaroban i zagonetan
iznenada procavtio
kao plamičak proljetnog cvijeta
na zakašnjeloj grani
usred jesenskog zlata,
da! — zašto me to lice
šutnje i tajne
ptivlačilo s istijem tihijem čarom
očiju tvojih zagledanih valjđa
it zrcalo duboke vode jezera hladna,
što ga današnje suze
do tuba sanene obale
ispuniše svega ! :
A ipak nijedna bura
paklenih sila,
koja ti onda ukrade muža
i 6&kova velikog tasta
u dvorcu na pučini,
— otkle ste Vi dvoje čekali hrabro
i dozivali rodu spasenje —
ni jedna pogrda
uzvitlane prašine blatne
što uprlja onda naš Grad
— Grad svijeh slava i svijeh poniženja —
ne — ništa ne sagnu,
ni ne slomi gospodski prkos
tvoje stidljive a ponosne duše
i tvojih usana nijemih.
: Sve si vidjela, pretrpjela
i slavila
s istijem blagijem čudom
što čugjaše mene
svaki put kad bih te ugledo
prolazit mirnu po stazi
besvijesnog našeg života.
Pa, eto, tek danas shvatio sam
tajnu tog čara... —
— Došla si i prošla
slušajuć daleku, daleku jeku zvonova
što te dozivahu rano ispod čempresa našijeli
da sklopiš umorne vegje
prolaznoj slavi zemaljskoga sunca
e da se nauživaš vječne radosti
neumrlijeh, božjih nebesa.
Ali, znam, prije nego si
: pregazila prag tvog začaranog doma
ti si se polako obrnula,
još jedan put,
nase,
da isciješ posmijehom i suzom
vas raj dubrovačkog ognjišta dragog
i da zapitaš svoju drhtavu dušu:
— Hoće li Vječni Raj
biti ljepši od ovoga moga?

1
#

Melko brate: — plači,
Jer tolikoj tuzi utjehe nema
IVO VOJNOVIC |
za sebe i za prijatelje.



|
|
3
i
i