Strana 2. du S x ha Sjednica. općinskog “ ća. Predaja električne centrale. — Osnivanje gradske štedionice. — Potpore za svečanosti. U prošlu nedjelju u 9 s. bila je sjednica općin- skog vijeća. Megju ostalim tačkama dnevnog reda na prvom mjestu bilo je pitanje predaje električne centrale, te ustanovljenje gradske štedionice i odobrenja njenih pravila. O tim se pitanjima i vodila najdulje diskusija. 1. Električna centrala. | G. Dr. Baldo Poković u ime općinske uprave izvijestio je o historijatu otkaza i načinu preuzimanja električne centrale, te je predložio imenovanje odbora od 7 lica, koja će proučiti pitanje preuzimanja centrale i električnog osvijetljenja. G. Dr. Miće Mičić predlaže, da se isplata ,Elinu“ ne izviši prije, nego se provede siručna procjena, radi eventualnih popravaka da se električna centrale stavi u ispravno stanje, budući bi popravci mogli iznašati više od sadašnje vrijednosti centrale, > G. Luko mq. Bona govori opšimmo o postanku električne centrale, ie o svim koracima dosadašnjih općinskih uprava u borbi sa Elinom. Opisuje potanko derutno stanje materijalno i tehničko sadašnje centrale. Prikazuje takogjer korake, koje je uprava iramvaja po- duzela u zaštitu svojih a i potrošačkih interesa, za osjeguranje struje. 2 ora G. Dr. Milorad Medini upozorava, da treba rije- šiti i financijalno pitanje za isplatu električne centrale. G. Dr, Vicko Svilokos i opozicija protive se ime- novanju posebnog odbora, budući da je io posao Uprave, koja može imenovati potrebite stručnjake koje nagje za shodno. : G. Luko mq. Bona predlaže, da se traži mijenje pravnih krugova da li se može otkazati koncesioni ugovor Elinu, nakon što se stručnim sudskim mijenjem utvrdi neispunjavanje ugovora sa sirane Elina, G. Dr. Miće Mičić kaže, da taj predlog ima stvar- nog osnova, pa općinska Uprava neka ga uzme u obzir. G. Rusko Mišetić preporuča, da se u odbor ime- nuju pravi stručnjaci, G. Dr. Skvrce stavlja slijedeći predlog na glasovanje: Općinsko vijeće imenuje odbor od 7 lica izmegju članova vijeća, koji je ovlašten: da kooptira stanoviti “broj osoba i izvan vijeća, te da se do potrebe posluži na trošak općine ekspertima. Odboru je svrha da glede pitanja električne cen- trale podnese konkretne predloge općinskom upravi- teljstvu, koje će ih podnijeti vijeću sa svojim mišljenjem. Upravi se pak daje ovlast da u slučaju hitne potrebe poduzme sve poirebite korake za osiguranje punog iunkcionisanja električne centrale, a to sve obzirom na dužnost općine da istu preuzme danom 1, januara 1927. Većina prihvaća ovaj predlog, te imenuje odbor od 7 lica; Dr, Milo Katić, Dr. Kesterčanek, ing. Ko- lumbić, Niko Koprivica, Dr. Baldo Martecchini, Dr. Baldo Poković, Dr. V. Svilokos. - G. Benvenuto Job pita, dali je istina, da postoji jedna iužba sa strane Elina za iznos od D 180.000. G. Dr. Škvrce potvrgjuje da postoji dotična tužba. G. Dr, Miće Mičić preporuča, da se posveti oso- bita briga toj tužbi, jer o ispadu iste zavisi i pravni odnošaj potrošača električne struje prema električnoj centrali obzirom na cijenu struje. DUBROVAČKI LIST“ 2, Gradska štedionica. O grad. štedionici čita izvještaj g. Dr. Kesterčanek. G. Dr. Milorad Medini kritikuje odluku o osnutku štedi. onice u sadašnjim teškim prilikama. Dokazuje kritično stanje u opće kod novčanih zavoda a i kod nekih gradskih štedionica. zuje uz ivjete osnovale drugovdje gradske štedionice, a u kakvim bi se prilikama osnovala ova gradska štedionica. Grad- ska štedionica trebala bi da ima najmanje 10 miliona dinara uložaka da sa razlikom kamatnjaka može po- kriti režijske troškove. Poznato mu je da općina može dobiti zajam uz potrebite garancije uz 10% a nema izoleda da bi uz jeftinije uvjete putem gradske štedio- nice mogla doći do zajma. Dr, Baldo Martecchini predbacuje g. Dr. Miloradu Medini, da će mu dati 1% provizije za onaj zajam, koji će općina dobiti uz 10%. G. Dr. Milorad Medini: g, načelnik će Vam to kazati. Načelnik šuti... : G. Niko Koprivica zagovara osnutak štedionice, prigovarajući g. Dr. Medini, da nije ispravno njegovo | stanovište da su novčani zavodi u krizi, te radi toga da se prave fuzije raznih novčanih zavođa. Uzrok zašto se prave fuzije jest sasvim drugi, novčani zavodi sa fuzijama zaragjuju još bolje, a i dionice im tako vrijede još više. G. Macan Marko kaže, da oni u Župi imaju svoju seosku blagajnu, koja je dovoljna za njihove potrebe, te da ih se oslobodi odgovornosti od gradske štedionice. G. Gjuro Veramenta prikazuje, kako je dubro- vački kapital putem raznih banaka bio izvlačen iz Du- brovnika, te upotrebljen u korist drugih mjesta, Putem štedionice da ireba provesti koncentraciju dubrovačkog kapitala kako bi se isti korisno uložio kod kuće. Uvigja da su prilike ranije bile povoljnije, sada su istinu prilike teške, ali je usprkos toga za njezin osnutak, G. Dr. Miće Mičić kaže, da je ideja gradske šte- dionice u sebi dobra, kada bi mogla da okupi dubro- vački kapital oko sebe, ali uz sadašnje prilike to je isključeno, te osnutkom štedionice naprtio bi se na općinska legja sjeguran gubitak. Budući je gubitak sjeguran, a ipak se forsira osnutak štedionice, to_ je jasno, da se ide samo za tim, da se nagje namješ- tenje nekim ljudima, Većina glasovanjem prihvaća osnutak štedionice, Pravila sa neznatnim preinakama većina takogjer prihvaća. 3. Većina je zatim odobrila višak iroška od Din. 14267 za doček engleske ilote, te potpore za Hrvatsko Kuiturno Slavlje u iznosu od Din, 1500, Braći Hrvat- skog Zmaja Din, 2000, a Neptunu se odbija molba za potporu. Op. Ur. Danas zbog prostora moramo da se ograničimo na ovaj kraiki izvještaj o toku same. sjed. nice. Potanje o ovoj važnoj diskusiji obiavit ćemo u dojdućim brojevima. Burzovni izvještaj. New-York 56.55, Prag 16775, London 274.75, Pariz 1.57, Beč 7.98, Ziirich 10,94, Dinar u Ziirichu 9,15. Prikazuje uz kakve su se uvjete | Br. 85. 2 _——— Razne vijesti. Sokolsko slavlje u Trebinju. z 1. Slet ,Jadranskog sokolskog okruga“, održan prošle nedjelje u Trebinju, vrlo. je lijepo uspio. Dok a su okružna društva sudjelovala većinom zastupana pi delegatima, sokolsko društvo iz Dubrovnika bilo je > najbrojnije zastupano. U jutro bila je Svečana povorka - i pomen na groblju obješenim mučenicima g 1914.-1918. | od zloglasne austrijske soldateske. Dirljivi govor održao je g. Dr. Luko Dražić položivši lovor-vijenac s nat. pisom : Narodnim mučenicima — Sokolsko društvo | Dubrovnik“. Javna vježba održana je po podne i van. redno je lijepo uspjela i bila dobro posjećena, U svim | tačkama sudjelovale su sve kategorije dubrovačkog - sokola, burno pozdravljene od prisutne publike. Dvije | tačke koje je izvršila vojska vrlo vješto i precizno izazvaje su velike ovacije. Sve vježbe pratila je neumorno dubrovačka sokol. muzika. Trebinje bilo je svečano iskićeno zastavama, sagovima i cvijećem. A Hrvatsko kulturno slavlje. Tako je naziv, odregjen od odbora, za svečanost, | koja će se održati danas i sutra u Dubrovniku. Ova se svečanost sastoji u proslavi osnivanja Hrvatske mu- zike, Hrvatskog Sokola, Hrvatske Žene, posvećenja barjaka Hanao, 30-gođišnjici Hrvat, Radničke Zadruge i podizanju spomen-ploča Braće Hrvatskog Zmaja. Sre- dišnji odbor izdao je proglas u kojemu se naglašuje hrvatski karakter Dubrovnika, Proslavi bi imali sudje- lovati delegali i društva iz raznih mjesta, te nekoliko muzik», koje će dovesti i posebni parobrodi iz Šibe- nika, Splita, Kotora i dubrovačke okolice. U opće po- duzele su najšire pripreme za ovu proslavu, Odbor za proslavu upravio je poziv na sudjelo- vanje raznim društvima u gradu te poziv stanarima glavnih ulica da okite svoje stanove. Povodom toga jučer je objavljen proglas na gragjanstvo, u kojemu Dubr. Radničko Društvo, Jadranska Straža, Sokolsko Društvo, ,Prosveta“, Organizacija Jugosl, Nacijonalista, S. R. D. »Bratimstvo«, Udr. Rat, lavalida, S. P. D. »Slo- ga«, Sreski Odbor Dobrovoljaca, Srpska Malica ustaju protiv svečanosti kao separatističke i naglašuju jugo- slovenski karakter Dubrovniku u prošlosti i sadaš- njosti. Dubrovački radikali kod g. N, Pašića. Dubrovački radikali spremaju se da suira po podne posjete Cavtat i pozdrave svoga prvaka g. Nikolu Pašića. Danas je bio kod g. Pašića g. Dr. Melko Čingrija. Ministar Krajač ne zna za Dubrovnik. Ministar Dr. Krajač priopćio je novinama svoj »program državne privredne politike“. Tu se uz 0- stalo kaže: »žegradnja privilegovanih i javnih skladišta, elevatora, siloza itd...,. Tako u tri velike jadranske luke: VWa Kvarneru, u sredini i u Boki Kotorskoj, u | najglavnijim graničnim gradovima Makedonije, na severnim kopnenim izvoznim tačkama“, i »Podupreti racijonslno i sistematski domaću bro- dogradnju i razvoj triju luka na Jadranu: jednu na. Kvarneru, drugu na centralnom Jadranu, a treću. na južnom delu našeg Jadrana“. e Ovo ispuštanje Dubrovnika iz ,programa državne privredne politike“, kako je zamišlja Dr. Krajač, treba zabilježiti i — zapamliti. smo, da uza svu prostornost, ipak nam je vrlo, vrlo tijesno, Kad se povratismo 60 m do ulaza, osokoli nas pojava svjetlosti gore na otvoru, no u isto doba, učini nam se, da smo u ždrijelu nekakvoga ugasloga vul- kana. Divljenje, užas i strah pomiješali se ujedno i okončalo se je tek, kad je Labaš na konopu zadnje stvari odvuko i ja se napokon dokopao sigurna tla. Odanusmo, gledasmo se, čudismo se ĆEPIKUĆE. Lipanj: brdo — ,zmajeva pećina“ Vedroga sutranjega svitalo je, kad sam se sa se- ljakom Stjepanom Vučinom zaputio u Lipanje brdo, Puste goleti, u škripu tek bus pelina, obosile su me, ali zmajeva pećina neodoljivo vuče. U po brda nagjemo dječaka Pera Delaliju, on nam se rado pridruži, pa sio tako bili za jednoga jači da povedemo boj sa užasnim zmajem u pećini. Na vrh dogjemo oko 8 s, Krasan vidik puca na sve strane sa ovih vrhova, na kojima je pećina. U vrli vrha nalazi se ona, pod o- gromnom pločom. Ulaz je sa tri strane: s istoka (za- tvoren), sa zapada (zakrčen) i sa juga. Kroz ovaj se ulazi, Ulaz uzak spušla se 2 m, a onda se dogje na prostrano gumno za plandovanje brava. Odmah nas je žakusio neugodan zadah bravljih izmetina i mokrače, Na polovini tog gumna, pri kraju Zida, uzan je slaz, koji ponire u dubinu za dva čovjeka. Spuštimo lampu na konopu i osvjetli nam se dolje jedan plato. Pero Vučina prvi se spu“ti i skoči, pa onda i ja i dječak »kao jarci u bunar“. Prva nam je misao bila, da se orjentišemo. Gdje smo! — Na čemu smo! — Što je nad nama! — Naokolo nas! — Gdje je zmaj !? Kad se razaberemo, opazimo porazbacano kame- nje. Vlažne olupine padaju sa neba ove užasne tam- nice, 24 m, u zapad 10 m, širok 4 do 8 m, visok 3 do 1m. Doduše. tlo nije strmo, ali ipak opuzamo, tražeći ono, što nam ime ove pećine kaže. Eto nas napokom k ci. lju. Nagjemo tog zloglasnog zmaja. Nepomičan, miran spava vječni san, ne misli nikome zla, ni branit se ne može — ljudski kostur. Taj ,zmaj“ prostrt leži na crnoj zemlji. Vidi se kosti jaka čovjeka, pokre- nute nešto ili vodom ili zvijeri. Omašna lubanja izvrnuta je na kosluru. Kad krenusmo u nju, kreće se. Nema vilica, a u gornjoj čeljusti ima tek 8 zu- ba: 2 očnjaka, 6 kutnjaka. Nešto po strani ove ljudske lošnice, kostur je jednoga brava, a 12 m prama ulazu još od drugoga brava, Obašli smo Cijelu pećinu, ne bi li našli kakva traga ili znaka života ljudskoga, ali ne zapazismo ništa, 1 ako je što bilo, to je sada zatrpano i pokriveno kamenjem i zemljom, što je napadala na tlo. Svježi otisci bravljih nogu vide Prostor izmjerimo pod grlom ulaza na istok - se na gnjili. To je trag brava, koji je nedavno upao u jamu i onda bio spašen. Nad ovim ,zmajem“ počesmo prebirati po dav- nini i o slučaju, kako je baš tu dospio, da trune. Kostur nije star (koliko se meni čini), vijek, vijek i po. I dvije su mogućnosti, ili da je ubijen (ali kako do- vičen na vrhunac brda!) ili što se je tuda krio, pa upao i ne mogao izaći, Sva ova pećina ruši se odozgor zbog vlage i zemije, koja popušta pred vodom. Sa nadsvagjenim ulazom, plato ima duljine dakle 34 m, Izaći je dosla teže nego ući, te smo jedno drugome pomagali, da se uspenjemo i izagjemo na zrak. : Niz Lipanje brdo sagjemo na ,pui“, razgoneći jarebice i svrnemo u Čulinu jamu. Tutanj bačenog kamena i spuštena lampa kaza nam da je jama dosta duboka. Po tom se uputismo kući. Uzgred nad seiom | pomoću “ljestava sagjemo u jednu jamu ne našavši | ništa iu 1 s. po podne razigjemo se. U momu su planu bila sutra dan brda okolo Trnove, ali gostolju“ bivost ,bega“ Brbore i njegove familje pomrsi mi snove, te moradoh okrenut se okolo ,komostara domaćinovih, Prošao sam poljem seoskim i vidio ,Nov#: kovo groblje“, — groblje bosanske vlastele i živu vodit. Dobrštak, Rasitao sam se sa dobrim seljanima rekavši domaćinu i župniku Koruniću: do vigjenja na ,Bezdanu +