|











ZG





Strana 2. SAA
koy

“a

Sa našeg tržišta.
Žito i brašno.

Tendencija za pšenicu nešto čvršća, inače ostalo
nepromjenjeno, Dne 30. septembra zabilježeni su na
Novosadskoj Berzi slijedeći tečajevi :

Pšenica Din. 262.50, Sušeni kukuruz za oktobar,
novembar Din. 140, Novi kukuruz banatski za decembar
Din. 105, Brašno br. O Din. 435, franko vojvodjanska
utovarna stanica, isplata uz duplikat tovarnog lista.

Brašno je nešto čvršće. Eksportni mlinovi noti-
raju: br. Ogg/ Din. 470.—, 0g/465, 2/425, 4/395, 6/285,
7/205 franko vojvogjanska stanica.

Manji mlinovi notiraju za kojih 20 para jeftinije.

Cijene u Dubrovniku : Pšenica 320.—, Kukuruz
210 do 220.—, Brašno burzovne tipe br. 0/505, 2/455,
5/415, 6/335, Srbijansko brašno 5 para po kg. jeftinije,
Brašno eksportnih mlinova cca 20 para skuplje. Sve

“ franko obala Dubrovnik, za žito mjera kod utovara

u Dubrovniku.
Kolonijalna roba.

Šećer kristalni se prodaje na manje količine
Din. 12.95, kockasti po Din. 14.70.

Kava Rio od 39 do 42.50.

Pirinač talijanski nepromjenjeno, i ako će se-

pojačanje tečaja talijanske lire morati odraziti u cijeni.

Sve franko vagon ili obala Dubrovnik.
Bomaći predukti.

Buhač. Ima pitanja, te uslijed toga plaćaju se
bolje cijene. Za otvoreni buhač plaća se Din. 7—7.25,
poluzatvoren Din. 8.50—9, zatvoreni Din. 11—12,

Maslinovo ulje. Za bolju robu bez mane ima
potražnje, plaća se Din. 17—17,50,

Smokve. Za ovu robu još nije napravljena cijena.

= Burzovni izvještaj.
New-York 56:60, Prag 167:75, London 274.80,
Pariz 1.60, Beč 7.98, Berlin 13:48, Italija 2:12.
Dinar u Ziirichu 9,14.



Razne vijesti.

Trg. ohrt. komora u vlastitom domu.
Od jučer je Trgovačka Obrtnička Komora počela

da ureduje u novim prostorijama u vlastitom domu

(zgrada iza Gospe). si

Obnova hokeljskog pomorstva.

Uslijed poznatih nedaća pod Austrijom bokeljsko
pomorstvo oštavilo je listom svoj uži kraj. Bokelji po-
morci su danas raštrkani po čitavom svijetu od Trsta
do Južne Amerika, gdje je u nekolikim velikim paro:
brodarskim društvima njihov uticaj bio vrlo znatan. U
zadnje doba javljaju se pohvalni pokreti, da se tradi-
cionalni pomorski duh Bokelja opet oživi i skoncetriše
u Boki, koja po oslobogjenju ima sve preduslove, da

bude opet odlična matica pomorstva i brodogradnje,

te neosvojiva sigurna naša luka, najbliža vratima Otranta
— puta u svijet. U početku malo brodarsko društvo
»Boka“ danas već broji nekoliko lijepih lagja, a jav-
ljaju se i neka druga brodarska društva sa sjedištem
u Boki. Ne smije ostati nezapažen dolazak nove luk-
susne lagje ,Prestolonasljednik Petar“, koji je izgragjen
sa svim najmodernijim komfortom, kakvog se malo na
našem Jadranu vidi. Time je društvo ,Boka“ zadovo-
ljilo potrebu, da se pruži mogućnost i udobnog pu-
tovanja do Boke, koju“šSvakim danom sve više turisti
svim narodnosti posjećuju. — D.
Jedan privredni datum u Novom Sadu,
Ovih dana dovršava se velika trospratna zgrada
Produktne i Efektne Berze u Novom Sadu. Palata će
biti jedna od najljepših u Novom Sadu, a u njoj će
pored najmodernije uregjenih berzanskih prostorija i
stanova za činovništvo biti smješteni: ,Vojvogjansko
Udruženje Trgovaca i Industrijalaca“ i , Trgovački Klub“,
Za četiri godine od svoga osnivanja, kao najjača Pro-
duktna Berza u Kraljevini, Novosadska Berza uspješno
vrši svoju privrednu i nacionalnu misiju, Ona je siste-
matizovala trgovinu sa hranom, onemogućila je neovla-
štene špekulante i iskorišćavanje proizvagjača, te pri-
bavila ugled našoj žitarskoj trgovini u inostranstvu.

Prošlogodišnji promet na Berzi iznosio je 2 i po mi-



ši
xs

- “ MDBBROVAČKI LIST“

ma

liona m q hrane: Izbrani Sud Berze ima osam sekcija
sa 56 sudija, a riješio je prošle godine 2.049 predmeta
i time zbog preopterećenog i sporog poslovanja dr-
žavnih sudova učinio velikih usluga i njima i poslov-
nome svijetu. Na čelu Berze od njenoga postanka stoji
veleindustrijalac g. Dr. Gedeon Dundjerski, a glavni
sekretar joj je g. Dr. Branko Petrović.

Koncerat ,Duhrovačke Filharmonije.

Prvi koncerat ,Dubrovačke Filharmonije“ u ovoj
sezoni, bio je jedan muzičsi dogogjaj prvoga reda, jer
se je po prvi put u našem gradu izvela jedna čitava
klasična sinfonija i to: Haydenova (londonska) D-dur
(re mag.) sinfonija u 4 stavka pod vodstvom vrijednog
dirigenta g. Vrutyckoga. Razumije se, da najveća za-
sluga za liepi umjetnički uspjeh ove večeri. ide g.
dirigentu a da ne umanjujemo požrtvovnost članova,
koji su pod njegovim vodstvom silno napredovali u
svakom pravcu: čistoća sazvučja, sigurnost- ritmike,
svako izbjegavanje solističkih ambicija. Sve je lo pri-
donijelo, da je uspjeh bio potpun. Interpretacija stilski
odlična. G. dirigent nam je dao klasičan primjer in-
terpretacije ove vrsie glazbene umjetnosti. Jasnoća te-
matske obradbe, savršen ritmički akcenat fraze i nje-
zina zaobljenost, mirno i suzdržljivo uzimanje tempa,
sve nam je to dokaz visoke muzičke spreme g. Vru-
iyckoga. Dapače je, može biti, za nas južnjake i malo
pretjerao ,klasičnost“ na uštrb temperamenta i indivi-
dualnosti. Ali lo su mnijenja, o kojima se dade govoriti...

Prvi stav sinfonije ,Adaglo-Allegro“ odigran vrlo
dobro te odaje brižno i savjesno studiranje. — II. stav
,Andante“ uvjerio nas je o velikom napretku »Filhar-
monije“, što se specijalno tiče čistoće sazvučja, što je
za taj stavak od eminentne važnosti, Filharmoničari su
se držali majstorski. — III. stav , Menuetto“, vilo se
je svidio i ako je u izvedbi malo zaostao za prijaš-
njima. — IV. stav , Allegro spiritoso“, odigran je s ela-
nom, sigurnim ritmičkim akceniom, Haydenovskom le-
žernošću, gracijozno i duhovito. S time je svršila ova
lijepa večer, koja je na žalost malobrojnoj publici pru-
žila veliki užitak, požrtvovnim nastojanjem g. Vrutyc-
koga kao i svih filharmoničara,

»Pozornica'',

Od 1. oktobra 0. g. početiće u Sarajevu izlaziti
časopis pod gornjim imenom, koji je namijenjen ka-
zališnim dilelantskim družinama. Časopis će donositi
u svakom broju po jedan podesan kazališni komad,
dalje stručne članke sa upustvima o režiji, kostimima,
maskiranju itd.
Turistička izložba Kraljevine Srba,
Hrvata i Slovenaca na jesenskom ve=-
lesajmu u Leipzigu 1926. .

Turistička izložba Kraljevine Srba, Hrvata i Slo-
venaca na posljednjem jesenskom velesajmu u Leipzigu,
koju je upriličilo Ministarstvo trgovine, imala je izvan-

redan uspjeh. Posjet je bio od prvog do zadnjeg

dana vrlo živahan. Izložba je naišla na sveopće pri-
znanje te je mnogo najlaskavijih riječi palo o naravnim
ljepotama naše zemlje i vještini njezinih stanovnika,
Izložena veziva, čipke i narodne nošnje a naročito
ćilimi iz Pirota i Sarajeva pobudili su najveći interes.
Privatni izlagači bili bi bez sumje učinili najsjajnije
poslove, Delegalu Njemačke vlade, poslaničkom savje-
iniku beogradskog poslanstva g. Dru. Busse, koji je
upravo u Njemačkoj boravio, bio je ravnatelj našeg
Društva za promet stranaca ,Putnik“ u Zagrebu g.
Stjepan Dragonanović vogjom i tumačenjem.

Bečki tehničari u Dubrovniku.

Jučer su u Dubrovoik stigla 52 studenta bečke
tehnike sa svojim profesorima. Oni se nalaze na na-
učnom putovanju kroz našu zemlju.

Utisci iseljenika na povratku u
otadžbinu.

Upozoreni smo na dopis g. Filipa Vukelića, sa-
radnika -čikaškog »Hrvatskog Glasnika«, koji je izašao
u tome listu. G. Vukelić piše lijepo i zanosno o Dubrov-
niku i okolici, ali se tuži na carinske vlasti. Tu se kaže : —
»Bili smo na Azoram i na Maderi, pa u Lisabonu, u
Napulju, najljepšem gradu Italije po svom prirodnom
položaju, ali sve ljepote što ih dotad vidjeh isčeznuše
kada vidjeh naš Dubrovnik i njegovu okolicu. Ja mi-



Veliki izbor muških šešira svjetske
»BORSALINO“ antica casa i bečke tvornice ,,HUCKEL“,

skladište muških i dječjih kapa, muškog rublja, ženskih i muških ki
vrstama ; pokrivača, tapita i ostale S ulakurte robe uz : A # .

Br. 36.

slim : ima li išta ljepšega ma svijetu ? Čim ugješ u Ja-
dran osjećaš kao da te čeka jedno divno iznenagjenje.
U Dubrovnik smo stigli u 8 sati jutrom, dan je bio
lijep i vedar. Ja sam pasao oko po onom divnom
kraju, ljepota me čisto opila, dah mi stajao u grudima.
Govorio sam sebi: ovakovu prirodnu krasotu ne mogu
napraviti svi američki dolari. S;

Mi svi ti ovi lijepi dojmovi isčeznu čim dogješ
u dodir sa službenim organima. Bilo nas je oko 100
Jugoslovena koji smo se iskrcali u Gružu. Uzelo nam
je čitav dan dok smo uredili svoje stvari sa carinar-
nicom. Još nam na parobrodu uzeše pasoše i pregle-
daše lični priljag, što nije nikakovo zlo ni smetnja,
ali dobiti pasoše natrag i ocariniti veliki prtljag, bilo
je čisto da poludiš. Ja sam htio pustili kufer i sve i
pobjeći iz te nepodnosive gnjavaže. Evo, kako to ide
kad ocarinjuješ kufer: Svi smo morali čekati dok se
i posljednji kufer dovukao u carinarnica — u neka-
kovu zgradu bez i jednog prozora i sa jednim vrati-
ma ; izgleda kao nekakvi tamni magazin. No, pustimo
izgled, ali tu nema nikakova reda ni sistema, Kuteri su
bačeni kao drva, na jednu hrpu, a onda hajde pak
nagji i dovuci svaki svoga, čisto po domaću. Tu treba
potezati, valjati, bacati i sav se slomiti u tom vražjem
poslu. Još nikome nije palo na um da se uvede neki
red i sistem: da se postave klupe, ili da se kuferi
poredaju u jednu liniju, onda otvore i redom pregle-
daju, što bi bilo sto puta lakše i za putnike i za fi-
nance. U svemu životu nisam imao dana, a teško sam
radio u livnicama, u kome sam se jače umorio i na-
patio poslom kao toga dana. Sve ovo bi se dalo ure-
diti sa malo volje i pameti; ali izgleda, da ma to
niko ne misli“. :

Ovi su retci napisani sigurno u najboljoj namjeri,
pak ih zato i iznosimo da se uklone sve manjkavosti,
koje se ovdje spominju. Naše vlasti treba da uvijek
imaju u viđu, da je vrlo često prvi utisak — naj-
dublji utisak.

Šport. Š. K. Jug u Beču.

Prekjučer parobrodom »Kumanovo« oiputovala je
kompletna Waterpolo četa Š, K. Juga preko Trsta za
Beč, gdje će već danas na večer odigrati prvu utak-
micu sa Wiener Atletik Klubom a sutra proti Hakoah.

Kako je ovo prvi nastup jugoslavenskih waterpo-
laša u Austriji i u opće u inostranstvu, te su prema.
tome sasvim nepoznati, uprava Š. K. Juga morala je
u interesu plivačkog sporta prihvati slabe uslove beć-
lija, nadajući se potpori Općine i Plivačkog Saveza.
Te su potpore na žalost izostale, pa će morati sam
klub snositi dosta veliki deficit. Neka se tješi, Moguće
da će se to ipak nekad nađoknaditi.

U idućem broju donijeti ćemo opširan izvještaj
o ovim natjecanjima.

Gruško pristanište bez rasvjete.
Dan je već za čitava dva sata kraći a parobrodi

pristaju i odlaze iz luke Dubrovnika II većinom po p. |

izmegju 6 i 8 s. dakle u doba potpunog mraka. |I
zbilja na pristaništu Dubrovnik I vlada mrak iz kojeg
mjestimice zijeva nekoliko polupanih i rasklimanih
pferala“ sa i bez sijalica. Parobrodi dolaze i odlaze,
stranci se pitaju koje je to selo, ljudi dnevno padaju
preko konopa i kanala i psuju ali sve zaludu. Dok je
bilo ijeto nije ni bilo tmine u doba prometa a sada
je potpuna. Stoga se nesmije ova činjenica mimoići,
treba odmah dati pristaništu rasvjetu, jer ta se luka

ne zove selo već Dubrovnik II a gruška imina pada

na obraz Dubrovnika,
Razrez najamne kučćarine.

Prvim januara 1927. počimlje nova poreska pe-
rioda 1926-1928. za razrez najamne kućarine u svim
mjestima Dalmacije, koja podpadaju pod sl. A) zakona
9. II. 1882. (I. d, z. br. 17), to jest u Dubrovniku,
gradu i predgragju, Kotoru i Ercegnovome. Pozivaju
se svi vlasnici kuća, bilo da su kuće iznajmljene, ili ne,
da najdalje do 20. oktobra t. g. prikažu kod nadležne

poreske vlasti propisanu izjavu o prihodu najma. Tis-
anice za izjavu mogu se dobiti besplatno kod poreske
sreske vlasti, a gdje ove nema kod poreskog ureda.

Ispit zrelosti

u jesenskom roku pri Kr. Trgovačkoj Akademiji

u Dubrovniku počima dne 7. oktobra t. g.





tvornice

DIMITRIJE BUBALO — DUBROVNIK.

DI

šobrana, ženskih čarapa u svim bojama i3
ne cijene u novo preuregjenoj radnji