| ZG Strana 2. SAA koy “a Sa našeg tržišta. Žito i brašno. Tendencija za pšenicu nešto čvršća, inače ostalo nepromjenjeno, Dne 30. septembra zabilježeni su na Novosadskoj Berzi slijedeći tečajevi : Pšenica Din. 262.50, Sušeni kukuruz za oktobar, novembar Din. 140, Novi kukuruz banatski za decembar Din. 105, Brašno br. O Din. 435, franko vojvodjanska utovarna stanica, isplata uz duplikat tovarnog lista. Brašno je nešto čvršće. Eksportni mlinovi noti- raju: br. Ogg/ Din. 470.—, 0g/465, 2/425, 4/395, 6/285, 7/205 franko vojvogjanska stanica. Manji mlinovi notiraju za kojih 20 para jeftinije. Cijene u Dubrovniku : Pšenica 320.—, Kukuruz 210 do 220.—, Brašno burzovne tipe br. 0/505, 2/455, 5/415, 6/335, Srbijansko brašno 5 para po kg. jeftinije, Brašno eksportnih mlinova cca 20 para skuplje. Sve “ franko obala Dubrovnik, za žito mjera kod utovara u Dubrovniku. Kolonijalna roba. Šećer kristalni se prodaje na manje količine Din. 12.95, kockasti po Din. 14.70. Kava Rio od 39 do 42.50. Pirinač talijanski nepromjenjeno, i ako će se- pojačanje tečaja talijanske lire morati odraziti u cijeni. Sve franko vagon ili obala Dubrovnik. Bomaći predukti. Buhač. Ima pitanja, te uslijed toga plaćaju se bolje cijene. Za otvoreni buhač plaća se Din. 7—7.25, poluzatvoren Din. 8.50—9, zatvoreni Din. 11—12, Maslinovo ulje. Za bolju robu bez mane ima potražnje, plaća se Din. 17—17,50, Smokve. Za ovu robu još nije napravljena cijena. = Burzovni izvještaj. New-York 56:60, Prag 167:75, London 274.80, Pariz 1.60, Beč 7.98, Berlin 13:48, Italija 2:12. Dinar u Ziirichu 9,14. Razne vijesti. Trg. ohrt. komora u vlastitom domu. Od jučer je Trgovačka Obrtnička Komora počela da ureduje u novim prostorijama u vlastitom domu (zgrada iza Gospe). si Obnova hokeljskog pomorstva. Uslijed poznatih nedaća pod Austrijom bokeljsko pomorstvo oštavilo je listom svoj uži kraj. Bokelji po- morci su danas raštrkani po čitavom svijetu od Trsta do Južne Amerika, gdje je u nekolikim velikim paro: brodarskim društvima njihov uticaj bio vrlo znatan. U zadnje doba javljaju se pohvalni pokreti, da se tradi- cionalni pomorski duh Bokelja opet oživi i skoncetriše u Boki, koja po oslobogjenju ima sve preduslove, da bude opet odlična matica pomorstva i brodogradnje, te neosvojiva sigurna naša luka, najbliža vratima Otranta — puta u svijet. U početku malo brodarsko društvo »Boka“ danas već broji nekoliko lijepih lagja, a jav- ljaju se i neka druga brodarska društva sa sjedištem u Boki. Ne smije ostati nezapažen dolazak nove luk- susne lagje ,Prestolonasljednik Petar“, koji je izgragjen sa svim najmodernijim komfortom, kakvog se malo na našem Jadranu vidi. Time je društvo ,Boka“ zadovo- ljilo potrebu, da se pruži mogućnost i udobnog pu- tovanja do Boke, koju“šSvakim danom sve više turisti svim narodnosti posjećuju. — D. Jedan privredni datum u Novom Sadu, Ovih dana dovršava se velika trospratna zgrada Produktne i Efektne Berze u Novom Sadu. Palata će biti jedna od najljepših u Novom Sadu, a u njoj će pored najmodernije uregjenih berzanskih prostorija i stanova za činovništvo biti smješteni: ,Vojvogjansko Udruženje Trgovaca i Industrijalaca“ i , Trgovački Klub“, Za četiri godine od svoga osnivanja, kao najjača Pro- duktna Berza u Kraljevini, Novosadska Berza uspješno vrši svoju privrednu i nacionalnu misiju, Ona je siste- matizovala trgovinu sa hranom, onemogućila je neovla- štene špekulante i iskorišćavanje proizvagjača, te pri- bavila ugled našoj žitarskoj trgovini u inostranstvu. Prošlogodišnji promet na Berzi iznosio je 2 i po mi- ši xs - “ MDBBROVAČKI LIST“ ma liona m q hrane: Izbrani Sud Berze ima osam sekcija sa 56 sudija, a riješio je prošle godine 2.049 predmeta i time zbog preopterećenog i sporog poslovanja dr- žavnih sudova učinio velikih usluga i njima i poslov- nome svijetu. Na čelu Berze od njenoga postanka stoji veleindustrijalac g. Dr. Gedeon Dundjerski, a glavni sekretar joj je g. Dr. Branko Petrović. Koncerat ,Duhrovačke Filharmonije. Prvi koncerat ,Dubrovačke Filharmonije“ u ovoj sezoni, bio je jedan muzičsi dogogjaj prvoga reda, jer se je po prvi put u našem gradu izvela jedna čitava klasična sinfonija i to: Haydenova (londonska) D-dur (re mag.) sinfonija u 4 stavka pod vodstvom vrijednog dirigenta g. Vrutyckoga. Razumije se, da najveća za- sluga za liepi umjetnički uspjeh ove večeri. ide g. dirigentu a da ne umanjujemo požrtvovnost članova, koji su pod njegovim vodstvom silno napredovali u svakom pravcu: čistoća sazvučja, sigurnost- ritmike, svako izbjegavanje solističkih ambicija. Sve je lo pri- donijelo, da je uspjeh bio potpun. Interpretacija stilski odlična. G. dirigent nam je dao klasičan primjer in- terpretacije ove vrsie glazbene umjetnosti. Jasnoća te- matske obradbe, savršen ritmički akcenat fraze i nje- zina zaobljenost, mirno i suzdržljivo uzimanje tempa, sve nam je to dokaz visoke muzičke spreme g. Vru- iyckoga. Dapače je, može biti, za nas južnjake i malo pretjerao ,klasičnost“ na uštrb temperamenta i indivi- dualnosti. Ali lo su mnijenja, o kojima se dade govoriti... Prvi stav sinfonije ,Adaglo-Allegro“ odigran vrlo dobro te odaje brižno i savjesno studiranje. — II. stav ,Andante“ uvjerio nas je o velikom napretku »Filhar- monije“, što se specijalno tiče čistoće sazvučja, što je za taj stavak od eminentne važnosti, Filharmoničari su se držali majstorski. — III. stav , Menuetto“, vilo se je svidio i ako je u izvedbi malo zaostao za prijaš- njima. — IV. stav , Allegro spiritoso“, odigran je s ela- nom, sigurnim ritmičkim akceniom, Haydenovskom le- žernošću, gracijozno i duhovito. S time je svršila ova lijepa večer, koja je na žalost malobrojnoj publici pru- žila veliki užitak, požrtvovnim nastojanjem g. Vrutyc- koga kao i svih filharmoničara, »Pozornica'', Od 1. oktobra 0. g. početiće u Sarajevu izlaziti časopis pod gornjim imenom, koji je namijenjen ka- zališnim dilelantskim družinama. Časopis će donositi u svakom broju po jedan podesan kazališni komad, dalje stručne članke sa upustvima o režiji, kostimima, maskiranju itd. Turistička izložba Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca na jesenskom ve=- lesajmu u Leipzigu 1926. . Turistička izložba Kraljevine Srba, Hrvata i Slo- venaca na posljednjem jesenskom velesajmu u Leipzigu, koju je upriličilo Ministarstvo trgovine, imala je izvan- redan uspjeh. Posjet je bio od prvog do zadnjeg dana vrlo živahan. Izložba je naišla na sveopće pri- znanje te je mnogo najlaskavijih riječi palo o naravnim ljepotama naše zemlje i vještini njezinih stanovnika, Izložena veziva, čipke i narodne nošnje a naročito ćilimi iz Pirota i Sarajeva pobudili su najveći interes. Privatni izlagači bili bi bez sumje učinili najsjajnije poslove, Delegalu Njemačke vlade, poslaničkom savje- iniku beogradskog poslanstva g. Dru. Busse, koji je upravo u Njemačkoj boravio, bio je ravnatelj našeg Društva za promet stranaca ,Putnik“ u Zagrebu g. Stjepan Dragonanović vogjom i tumačenjem. Bečki tehničari u Dubrovniku. Jučer su u Dubrovoik stigla 52 studenta bečke tehnike sa svojim profesorima. Oni se nalaze na na- učnom putovanju kroz našu zemlju. Utisci iseljenika na povratku u otadžbinu. Upozoreni smo na dopis g. Filipa Vukelića, sa- radnika -čikaškog »Hrvatskog Glasnika«, koji je izašao u tome listu. G. Vukelić piše lijepo i zanosno o Dubrov- niku i okolici, ali se tuži na carinske vlasti. Tu se kaže : — »Bili smo na Azoram i na Maderi, pa u Lisabonu, u Napulju, najljepšem gradu Italije po svom prirodnom položaju, ali sve ljepote što ih dotad vidjeh isčeznuše kada vidjeh naš Dubrovnik i njegovu okolicu. Ja mi- Veliki izbor muških šešira svjetske »BORSALINO“ antica casa i bečke tvornice ,,HUCKEL“, skladište muških i dječjih kapa, muškog rublja, ženskih i muških ki vrstama ; pokrivača, tapita i ostale S ulakurte robe uz : A # . Br. 36. slim : ima li išta ljepšega ma svijetu ? Čim ugješ u Ja- dran osjećaš kao da te čeka jedno divno iznenagjenje. U Dubrovnik smo stigli u 8 sati jutrom, dan je bio lijep i vedar. Ja sam pasao oko po onom divnom kraju, ljepota me čisto opila, dah mi stajao u grudima. Govorio sam sebi: ovakovu prirodnu krasotu ne mogu napraviti svi američki dolari. S; Mi svi ti ovi lijepi dojmovi isčeznu čim dogješ u dodir sa službenim organima. Bilo nas je oko 100 Jugoslovena koji smo se iskrcali u Gružu. Uzelo nam je čitav dan dok smo uredili svoje stvari sa carinar- nicom. Još nam na parobrodu uzeše pasoše i pregle- daše lični priljag, što nije nikakovo zlo ni smetnja, ali dobiti pasoše natrag i ocariniti veliki prtljag, bilo je čisto da poludiš. Ja sam htio pustili kufer i sve i pobjeći iz te nepodnosive gnjavaže. Evo, kako to ide kad ocarinjuješ kufer: Svi smo morali čekati dok se i posljednji kufer dovukao u carinarnica — u neka- kovu zgradu bez i jednog prozora i sa jednim vrati- ma ; izgleda kao nekakvi tamni magazin. No, pustimo izgled, ali tu nema nikakova reda ni sistema, Kuteri su bačeni kao drva, na jednu hrpu, a onda hajde pak nagji i dovuci svaki svoga, čisto po domaću. Tu treba potezati, valjati, bacati i sav se slomiti u tom vražjem poslu. Još nikome nije palo na um da se uvede neki red i sistem: da se postave klupe, ili da se kuferi poredaju u jednu liniju, onda otvore i redom pregle- daju, što bi bilo sto puta lakše i za putnike i za fi- nance. U svemu životu nisam imao dana, a teško sam radio u livnicama, u kome sam se jače umorio i na- patio poslom kao toga dana. Sve ovo bi se dalo ure- diti sa malo volje i pameti; ali izgleda, da ma to niko ne misli“. : Ovi su retci napisani sigurno u najboljoj namjeri, pak ih zato i iznosimo da se uklone sve manjkavosti, koje se ovdje spominju. Naše vlasti treba da uvijek imaju u viđu, da je vrlo često prvi utisak — naj- dublji utisak. Šport. Š. K. Jug u Beču. Prekjučer parobrodom »Kumanovo« oiputovala je kompletna Waterpolo četa Š, K. Juga preko Trsta za Beč, gdje će već danas na večer odigrati prvu utak- micu sa Wiener Atletik Klubom a sutra proti Hakoah. Kako je ovo prvi nastup jugoslavenskih waterpo- laša u Austriji i u opće u inostranstvu, te su prema. tome sasvim nepoznati, uprava Š. K. Juga morala je u interesu plivačkog sporta prihvati slabe uslove beć- lija, nadajući se potpori Općine i Plivačkog Saveza. Te su potpore na žalost izostale, pa će morati sam klub snositi dosta veliki deficit. Neka se tješi, Moguće da će se to ipak nekad nađoknaditi. U idućem broju donijeti ćemo opširan izvještaj o ovim natjecanjima. Gruško pristanište bez rasvjete. Dan je već za čitava dva sata kraći a parobrodi pristaju i odlaze iz luke Dubrovnika II većinom po p. | izmegju 6 i 8 s. dakle u doba potpunog mraka. |I zbilja na pristaništu Dubrovnik I vlada mrak iz kojeg mjestimice zijeva nekoliko polupanih i rasklimanih pferala“ sa i bez sijalica. Parobrodi dolaze i odlaze, stranci se pitaju koje je to selo, ljudi dnevno padaju preko konopa i kanala i psuju ali sve zaludu. Dok je bilo ijeto nije ni bilo tmine u doba prometa a sada je potpuna. Stoga se nesmije ova činjenica mimoići, treba odmah dati pristaništu rasvjetu, jer ta se luka ne zove selo već Dubrovnik II a gruška imina pada na obraz Dubrovnika, Razrez najamne kučćarine. Prvim januara 1927. počimlje nova poreska pe- rioda 1926-1928. za razrez najamne kućarine u svim mjestima Dalmacije, koja podpadaju pod sl. A) zakona 9. II. 1882. (I. d, z. br. 17), to jest u Dubrovniku, gradu i predgragju, Kotoru i Ercegnovome. Pozivaju se svi vlasnici kuća, bilo da su kuće iznajmljene, ili ne, da najdalje do 20. oktobra t. g. prikažu kod nadležne poreske vlasti propisanu izjavu o prihodu najma. Tis- anice za izjavu mogu se dobiti besplatno kod poreske sreske vlasti, a gdje ove nema kod poreskog ureda. Ispit zrelosti u jesenskom roku pri Kr. Trgovačkoj Akademiji u Dubrovniku počima dne 7. oktobra t. g. tvornice DIMITRIJE BUBALO — DUBROVNIK. DI šobrana, ženskih čarapa u svim bojama i3 ne cijene u novo preuregjenoj radnji