Strana 2. Sai Oceanograiski institut na Jadranu. Nastavak polemike. li. Slobođan sam da odgovorim danas na članak Gospodina Juraja Biankini-a, predsjednika Central. Odbora Jadranske Straže. U početku mislio sam, da je taj članak gospodinu predsjedniku bio podmetnut na potpis. NO na žalost navraćajući se više puta (za mog putovanja) i nehotice u Split, uvjerio sam se, da ga je on sam lično pisao i to u tonu, koga se od ovakoga gospodina nijesam nadao. Dobro je! Gospodin: predsjednik govori u ime Jadranske Straže. On je pročitao moj ,članak sa nepri- jatnim osjećajem“ ali, na žalost nije vodio računa o tome, da će i cijenjeni čitaoci Dubrovačkog Lista pročitati njegov članak sa neprijatnim osjećajem, ne možda radi sadržeja, nego radi lijepog tona Gospodina pisca. Ne mogu da razumijem Jadransku Stražu, što se miješa u jednu debatu o kojoj zapravo ne debatira a ujedno se čudim odakle uzima sebi pravo i slobodu, da nadopunjenje moje navode u članku sa nekim . »jednostavnim napomenama“, kao da to nisam bio u stanju da učinim sam, da sam to našao za shodno. Što sam nazvao članke Jadranske Straže u »Du- brovačkom Listu“ zavrzlamom i izmotavanjem učinio sam za to, što im ia imena potpuno dolikuju. Ko ih .je god pročitao, nije za sigurno znao, šta ona s njima hoće pa držim, dani sama Jadranska Straža nije znala šta zapravo s njima hoće. Moja tvrdnja, ,da Jadranska Straža ne želi zastu. pati interese cijelog Jadrana nego samo lokalne ili bolje rekuć splitske“ nije »Nerazumljivo odsustvo kri- tičnog prosugjivanja“ nego je to tvrdnja kod koje i nadalje ostajem i za koju su mi dala punog povoda Pisma Jadranske Straže. U njenom glasilu je Gosp. proi. Dr. A, Gavazzi napisao članak o Okeanografijskom Institutu u kome tangira mene i taj članak je trebao da bude neka vrsta odgovora ili možda poduke samog pisca drugima a ujedno i meni. Na taj članak htio sam da odgovorim člankom, koji je bio odštampan u Dubrovačkom listu od 19. juna o. g. u br, 21. Istakao sam, da bi želio tim prije na taj članak odgovoriti, jer pisac na mene aludira. Jadranska Straža misleći, da imađe posla sa nekim, u najmanju ruku čobaninom, koji bi upotrebio u pisanju snažne narodne izraze, koji se u anatomiji obično iz učtivosti nazivaju latinskim imenima, stavila mi je uslove, da moj članak mora biti bez ličnih aluzija i t. d. Naravno, da na ovakav nekorektan postupak Jadranske Straže nisam htio da pristanem i odštampso sam dobrotom Gospodina Ured- nika u Dubrovačkom Listu br. 21. taj članak koga. se po sadržini i tonu nije trebala bojati Jadranska Straža. Ogragjujem se najenergičnije proti imputaciji, da nisam htio pristati na Principijelnost. Nisam želio i oneću da vodim debatu ma koje vrste bilo u jednom listi, koji se usugjuje. da a priori prejudicira nešto čovjeku, koga u opće ne poznaje i kome bi želila, nepozvsna, da dade neke pouke. Smješno i izlišno bi bilo trošiti vremena sa do. kazima u koliko Jadranska Straža zastupa cijelo primorje iline. Dovoljno je, da se prolistaju svi brojevi Jadranske .Straže, koliko ih ima u toku ovo nekoliko godina, pa će svako steći dosta jasan pojam o iome da ono, što nisu sekularne geološke pojave mogle učiniti, da je to učinila Jadranska Straža naime, da je koncentrisala cio Jadran oko Splita. Ako redakcija i njen predsjednik ostaje pri tvrdnji da u članku njenog pisca nije bilo nikakovih ličnih napadaja ni sumnjičenja, onda moram da upotrijebim riječi njenog predsjednika te da kažem da Jadranska Straža ima onda nerazumljivo odsustvo kritičnog pro- sugjivanja u tom pogledu, Držim, da bi bilo podesnije da Jadr. Straža i njen presjednik prestane sa ovakim pisanjem i nazovi polemikama, koja njoj ne dolikuju i ne služe na čast i na koje bi mogla usprkos Zakona o štampi dobiti i snažnije odgovore, Neka se posveti više onome, što joj je cilj te da nastoji ostvariti Svoja obećanja, kako" se ne bi podmornica pretvorila u trabakulu a ova opet u čamac — koji je možda samo skiciran na papiru. (Nastavit će se) Dr. J. Krčmar. »;BORSALINO"“ Veliki izbor muških še x O S NŠDUBROVAČKI LIST“ Socijalna ekonomija o velikom i malom posjedu. Svršetkom svjetskoga rata pitanje o socijalnoj sudbini zemljoradničkih slojeva postalo je i u našoj državi vrlo akutno. Krupni interesi socijalne pravde i ekonomskog nd4pretka naše zemlje imperativno zahti- jevaju, da država što potpunije radikalnim socijaluno- političkim mjerama zadovolji ogromnu većinu svojih socijalno potčinjenih državljana. Agrarno pitanje zaisla zaslužuje našu najveću pažnju, jer je ono jedno od najtežih i najzamršenijih pitanja, koje se ima u najbli- žoj budućnosti što pravilnije da riješi. Projekat zakona od današnjeg min. za agrar nije odregjen ni jasan. Neki naši listovi pokušali su da ga razjasne, ali je on još uvijek ostao nejasan. Agrarno pitanje je još poodavna snažno izbilo na površinu u svim evropskim državama. U savremenoj socijalnoj ekonomiji o njemu postoji čitava literatura, koja-je veoma opširna, raznovrsna i često kontradik- torna, U haotičuoj borbi tako mnogobrojnih i tako suprotnih mišljenja vrlo se teško snaći onome, ko nije iz bližega pratio naučna istraživanja evropskih ekono- mista, No da se izbjegne pogibao zbrke i da se saopći pouzdana teorijska tekovina socijalne ekonomije, u agrarnom pitanju treba odvojiti pojam svojine od pojma proizvodnje, t. j. odvojiti čisto socijalni momenat od momenta čisto ekonomskog, Glavnu sadržinu pitanja O agraru čini njegov ekonomski momenat. S te strane gledišta cijeli agrar dobiva u socijalnoj ekonomiji jasan značaj pitanja o relativnoj ekonomskoj vrijednosti male i velike poljoprivredne proizvodnje. A otole baš pro- ističe ogorčeni spor izmegju velikih posjednika i sitnih zemljoradnika. Krupna i sitna seoska imanja imaju mnogo argumenata pro i contra, koje mi ovdje ne ćemo u cjelini da izlažemo. Naša je namjera jedino ta da nagovjestimo samo nekoliko opštih, krupnih kon- statacija, do kojih je dospjela savremena socijalna ekonomija u ovom pitanju, Još na nekoliko decenija prije svjetskoga rata zapaženo je naglo opadanje velikog imanja u Evropi i Americi, Veliko imanje ne postoji više na čelu raz- vitka proizvodnosti zemljorada i zajedno stim ono gubi u svojim razmjerima. Ono je svoju- historijsku . ulogu sasvim odigralo. Ono već svuda po svijetu u znatnoj mjeri teži svojoj krajnjoj likvidaciji : ili raspro. daji zemlje na parcele, ili davanju parcela pod zakup na kratke rokove. Glavni pertubacioni uzrok i naj. slabija strana velikog imanja jeste u porastu primjene kapitalizma na zemljoradnju. Konstatovana je velika i stalna zaduženost krupnog posjeda, koja parališe sve njegove tehničke odlike. Ta zaduženost je veća nego li zaduženost srednjega i malog posjeda. Mali posjed- nik — i ako ulazi u znatne dugove radi kupovine zemljišta, ipak ih dosta brzo isplaćuje. Tehničke nad- moćnosti i odlike velikog imanja u glavnome su ovo. Ono uštegjuje rad, materijal, inventar, izbjegava tro- šenje zemlje na ,megje“, puteve i vrt; pristupačno je kombinovanju i podjeli rada, u njegovoj su moći sku- pocijenjene mašine, gragjevine, razne melioracije, ve- liki radovi na isušivanju. i novodujavanju zemljišta ; manji troškovi oko prevoza produkata, ušteda pri ku- POvini ,ma veliko“; najzad ono može da se koristi parom, elektricitetom i t. d. Ali sve te tehničke zgode velike proizvodnje idu uvijek na korist samo velikim > kapitalistima, ostajući nepristupačne baš onima, koji u krvavom znoju svojim mukotrpnim radom jedva odr. žavaju golu egzistenciju, Ipak pored svih svojih teh- ničkih odlika,-veliko imanje se nezadržljivo srozava i raskomađava, te postaje sve to nestabilnijim, podgri- zava ga crv kapitalizma, velika zaduženost, preko- morska konkurencija i sami duh vremena. (Slijedi.) ab. Dubrovački parobrodi. Bosanka 13/10 otputovao iz Londona za Hamp- ton Roads f. 0. Daksa 2/10 prispio u Šibenik. Dubac 25/9 otputovao iz Vlaardingen za Hampton Roads i. o. Dubravka 26/9 otputovao iz Baltimore za Queenstown f. 0. Federiko Glavič 13/10 prispio u Cardiff, Lapad 9/10 otputovao iz Rotterdama za Anconu. Napried 9/10 otputovao iz Smirne. Pracat 10/10 otputovao iz Dubrovnika za Braila. Solun 12/10 otputovao iz Du- brovnika. Srebreno 8/10 otputovao iz Philadelphie za za Manchester. Srgj 29/9 prispio u Norfolk. šira svjetske i antica casa i bečke tvornice »NUCKEL“, Br. 38. Športske vijesti. Plivanje. Bečke i praške novine o ,Jugu“, »Neue Freie Presse«: ,.. ,publika je bila naklo. njena Jugoslovenima, čiji je poslanik prisustvovao ng. tjecanjima i bila je ogorčena na suca, koji je. morao | slušat nekoliko minuta koncerat fućkanja, a Osobito kada je isključio iz igre vratara Juga, što je Podušio lopiu. Jug je postavio jednu simpatičnu i jaku momčad, ali je ipak? bila pobjegjena.. .“ »Sport Tagblati«: ,W.A.C. je igrao slabo, tako da su gledaoci bili ogorčeni proti ovako slabe igre i »drukali“ su za simpatične Jugoslovene, koji su bili brzi i izdržljivi. Žestoko je bio napadan sudac, nije bio sasvim siguran u svome poslu“, (!) »Der Abend«: Na ovim natjecanjima uzeli su učešća i Jugosloveni. Hakoah je sa ovim pozivom otvorio put našim bečkim plivačima k našim južnim susjedima na Jadran. Jugoslovenski plivači i poliste primljeni su najsrdačnije od bečke publike, kao malo koji koja momčad do sada. Ovo je Prvi njihov nastup u tugjini, pa je razumljivo da su zbunjeno nastupili, tim više što su gotovo svi mladi srednjoškolci i nijesu nikad igrali u zatvorenom basenu ili pak pred onako mnogobrojnom publikom. Osobito je na njih djelovala voda, (Uzgred budi rečeno da se je i g.gjica Tauterman iz Praga žalila na ,tešku“ bečku vodu). Oni su navikli plivati u moru, gdje se mnogo lakše Pliva. Kako do sada nijesu nikad igrali u jednom bazenu, u kojem se može jedno poluvrijeme stajati na nogama, to nijesu ni iskoristili te prednosti i igrali su ispod forme. Ju- gosloveni se namjeravaju natjecati do godine na evrop- Skim .naljecanjima u Bologni.“ »Narodni Listy«: ,Jugosloveni iz Dubrovnika predveli su lijepu igru, te nijesu nikako zaslužili poraz . od W.A.C. sa 3:1; najveću zaslugu za ovu pobjedu ima sudac“: - Nogomet. Jug - Gošk 2:1. U prošlu nedjelju počele su prvenstvene utakmice ove sezone. Odregjena utakmica Jug - Slaven (Gruda) nije se odigrala, jer Slaven nije nastupio i tako pre- pustio pobjedu Jugu sa 3:0. U mjesto ove odigrali su Jug i Gošk na Goško- vom Stadionu prijateljsku, te je Jug zasluženo odlučio u svoju korist 2:1. Ugodno nas je iznenadila igra Jugove momčadi, koju smo poslije šest mjeseci vigjeli igrat i borit se za pobjedu kluba. Od Goška se oče. kivalo mnogo više jer je kroz cijelo ljeto bio u nepre- stanom treningu, Sudio g. Reš. Gošk - Gragjanski, Sutra se nastavljaju prvenstvene utakmice i to izmegju Goška i Gragjanskog. Kako je Gošk uvijek nalazio u ovim susretima jaki otpor Gragjanskog, a u posljednje vrijeme dobijao utakmice sa minimalnom razlikom ili igrao neodlučno, nadamo se napetoj igri, ali pobjeda Gragjanskog bila bi ipak iznenagjenje. Pobjednik iza ove utakmice igrat će sa Jugom 24 0. mj. Iz Plivaškog Podsaveza. Glasom S. 9 sl, A br. 1 podsaveznih pravila sa- zivlje se za dan 31. 0, mj. u 11 sati prije podne u dobrohotio ustupljenim nam prostorijama Jugosloven- skog Sokola redovita glavna skupština sa slijedećim dnevnim redom: 1. Absolutorij dosadanjoj upravi ; 2. Izvještaj tajnika ; 3. Izvještaj blagajnika ; 4. Biranje nove uprave; 9. Eventualija na kojima će se iznijeti predlog za glavnu skupštinu J, P. S. Opaska : Ako ne pristupi dovoljan broj članova ista će se održati jedan sat kasnije bez obzira na broj članova, Presjednik: A, Stanoš; Tajnik I.: A, Nardelli, Dana 17. t. mj. održati će se u 11 sati pr. pod, u dosadanjim ijama redovita sjednica podsaveza, pak se poziv da nefaljeno pristupe jer je to posljednja ove godine a i prije saziva godišnje skupštine.na kojoj imadu da se riješe važna pitanja. Tajnik I. * tvornice skladište muških i dječjih kapa, muškog rublja, ženskih i muških kišobrana, ženskih čarapa u svim bojama i vrstama ; pokrivača, tapita i ostale manulfakturne robe uz s DIMITRIJE BUBALO nižene cijene u novo preuregjenoj radnji — DUBROVNIK.