: Strana 2. Na - Rijeka Dubrovačka i Trebišnjica. Sve gradske novine donijele su kratak prikaz o o tome kako se je Rijeka Dubrovačka dne 21. ov. mj. u jutro pokazala sva u zelenoj i to u svijetlozelenoj boji. Iza toga tekla je još dva danaa da na svojoj boji nije ni malo mijenjala. Gradom su kolala razna tuma- čenja, ali najvjerojatnijim držalo se to, da se radi o znanstvenom istraživanju voda ponornih a koje miš- ljenje kasnije je bilo i potvrgjeno. Naime doznalo se, | da je g. Antun Lazić, asistent geografskog Instituta u Beogradu dne 12. X, prije podne bacio u Trebišnjicu, 200 m. pred Trebinjem 20 kg. nekog žutog praha. Da bi se provjerila ta vijest, općina je poslala slijedeći brzojav : Geografski Institut — Beograd. Javite žurno da li je vaš asistent Antun Lazić 12 tekućeg pred Trebinjem u Trebišnjicu bacio boju uranin, natrijevu sol iluoresceina u svrhu istraživanja toka podzemne vode u Hercegovini, jer je Dubrovačka Rijeka dne 21, tekućeg bila zeleno obojena, Detaljna pak razjašnjenja pismeno. Općina, Sutradan stigao je ovaj odgovor: Općini Dubrovnik. Trebišnjicu bojio uraninom u svrhu istraživanja podzemne vode asistent Lazić. Geogreiski Institut Universiteta. Što se tiče ovog pokusa moramo naglasiti, da on spada megju važnije u pitanju hidrologije našega kraja. Proučavanje podzemnog toka ove u istinu velike rijeke ponornice vršilo se mnogo godina prije a ta- kogjer i za vrijeme rata. Ali ovo je, u koliko je meni poznato, tek prvi put da je o tome doznala i šira jav- nost. O svim dosadašnjim pokusima, odnosno rezulta- tima znadu samo pojedinci ponešto kazati. Sa ovim pitanjem bavio se i Dr. Absolon, poznat u svojim is- iraživanjima podzemnih špilja u našem vapnenačkom kršu, osobito proučavanjem ogromne špilje , Vjetrenice“ blizu Zavale. Isti pokus čini ini se (ako se ne varam), učinio je g. prof. Gavazzi. Svakako ponovo tvrdim, da šira javnost o tome malo ili gotovo nimalo zna. Dapače i poznatiji geolozi kao Korner i Schubert ništa ne spominju, premđa su marljivo proučavali ove krajeve. O tome postoje samo neka nagagjanja i priče. u trebinjskoj vojsci pisao ocu, da će mu poslati iz | Trebinja jedan božićni dar, Poslije nekoliko dana za- vezao je jednom kozliću noge i bacio ga u Trebišnjicu. = Iza par dana, kozlić je jednog ranog jutra osvanuo u hladnom izvoru Rijeke. To isto vrijedi i o bačenom psu i bačenoj slami. Barem tako priča jedan dio Her- cegovine i stariji naraštaj Rijeke Dubrovačke. Sigurno je svakako to, da ova prepričavanja pre- laze u znanstvenu fazu. Što se do sada nije tačno znalo, možda stoji baš pogreška u ovom što slijedi : Oni, koji su provagjali eksperimente, po svoj pri- lici isčekivali bi bačene predmete ili boje poslije dva odli tri dana a išto je sasvim i naravno, jer je daljina Prilično mala : naime par kilometara što ih voda mora da prevali. Na taj način lako je moglo izbjegnuti tačno opažanje rezultata. Isčekivajući naime bojadisanu vodu Prvog, drugog ili trećeg dana promašio bi se cilj baš pokusu (nakon 9 dana), Ali ovo veoma je karakteristično za samu stvar, Prirodno je, da svaka voda traži najbliži put da laga- nim padom dolazi do svojega ušća. To se očekuje i kod oticanja Rijeke Dubr. prama morskom nivo-u. Sad nastaje važno pitanje a to je pitanje vremena. Da je voda toliko vremena trebala, najvjerojatnijim se čini tumačenje pomoću jednog velikog zalegjenog | bazena, sa sadržinom . od desetak milijuna ms, uzevši u obzir sekundno izbacivanje vrela na 3 mi, (> Taj isti bazen nalazio bi se na njezinom putu. Tu u tom velikom prostoru pomiješala se obojena voda iz kojeg je dalje nastavila svoj tok. Kakvim načinom to je opet teško kazati, isto kao što je teško reći, gdje je zapravo njeno postajanje i njeno porijetlo. Svakako sa Ovim eksperimentom utvrgjena je veza izmegju Trebišnjice i Rijeke Dubr, Ovdje pak I" | trebam da opazim, da bi bilo veoma zgodno i uputno unaprijed obavjestiti zanimane faktore, da će se slični pokusi poduzimati. Potrebito je s prostog razloga što baš u okolini dubrovačkoj postoje mnoga vrela za koje se nezna da li stoje u kakvoj bližoj, megjusobnoj vezi a što je veoma lako moguće t. j. da Pripadaju jednom te istom izvorištu, jednoj te istoj vodi temelj- nici, jer vode u napomenutim vrelima pokazuju je- dnoga te istoga dana, jednu te istu temperaturu. Na to nas ujedno upućuju i geološki snošaji našega kraja. Poznato je da je okolina Dubrovnika i njena Tako se pripovjeda da je neki mladić, koji je služio kad se uzme u obzir trajanje vremena pri posljednjem DUBROVAČKI LIST“ pozadina kao i čitava Dalmacija izgragjena od va- pnenca, voda, u kojoj ima ugljične kiseline otapa po- lako i neprestano taj vapnenac. Osim toga ta voda mehanički djeluje te na tom prostoru nastaju šupljine i pukotine. Oborine krasa polako poniru ovim pro- storom sve dok ne dogju do drugog prostora u ko- jemu se tad vođa pomiče horizontalnim smjerom, prama morskome nivo-u, Ovo je moguće samo u va- pnenačkom kršu, jer kod laporastih naslaga proces je drukčiji pa je i kolanje drukčije ili u glinastom pre- djelu, koji ne propušta vodu, opet drukčiji. Tu vode teku površinom, Gosp. A. Lazić upotrebio je pri svojim pokusi- ma, kako sam ja istraživajuć vodu pronašao uranin, koji se obično upotrebljava u hidrologiji. To je natrijska sol fiuoresceina, koji se prije rabio ali radi njegove teške topivosti dan danas malo dolazi u obzir. Voda pri ovom pokusu bila je svijetlo zelena. Fluorescenca pri danjem svijetlu nije bila baš očita, dok se napro- tiv po noći — pri jakom acetilenskom osvjetljenju — lijepo pokizivala. U tankim slojevima voda je bila potpuno prozirna i jasna što dokazuje da je bačena boja bila u veoma velikom razrijegjenju. Tek u debljim: slojevima, sa bijelom podlogom pokazivala se je u dopadnom svijetlu sa jednim refleksim zelenilom. Možda je tome uzrok, što je bilo bačeno samo 20 kg dok se obično uzimlje 30 kg i to u jakoj alka- ličnoj soluciji. U ovom slučaju voda u dopadajućem svijetlu fluorescira zelenkasto, dok u prolaznom nije sasvim bistra, već pokazuje slabo crvenkasto-žut ton, Ovo je bez sumnje najbolje sredstvo pokraj drugih nekih soli, koje se upotrebljavaju kao na pr. litijove a koje se dokazuju spektroskopskim putem pa i u najvećoj razregjenosti. Prije nego završim ovaj kratak prikaz upozorit ću ma još jedan važan fakat, koji se tiče samog Dubrovnika. Rijeka Dubrovačka ne podliježe sigurno nikakvoj prirodnoj iliraciji i radi toga mogla bi nastu- piti pogibelj od infekcijozne bolesti kao na pr. Ty- phus-a ili koje druge. Radi toga trebati će pripaziti baš onaj predio, gdje je g. Lazić proveo pokuse, jer Dubrovnik barem za sada ne može misliti na sterili- zaciju, recimo pomoću klornog vapna ili na instala- ciju jedne moderne ozonifikacije. Ing. Zec Pero, proi.. Javna diskusija. Elektrana i voda. Svaki naš gragjanin i stranac, koji vidi Dubrov- nik u poluimini i bez vode mora da se zapita kako je to moguće, da je Dubrovnik kao grad ne samo lje- pote i bogatstva nego i visoke kulture mogao do sada zanemariti glavna pitanja jednog grada, to jest obskrbu vodom i električnom strujom. Pitanje to tim više upada uoči kada promislimo, da ovaj grad ima sve najbolje preduvjete za uspostavu redovite obskrbe vodom i električnom strujom, jer vode i snage ima u Rijeci, koja je samo 6 km udaljena od grada. Da se učini kraj ovome nesnosnome a za Dubrov- nik žalosnom stanju treba radikalno ova pitanja rije- šiti, a to se može postignuti samo onda, ako se zato postave neke preduvjete i to: I. Odvajanje ovoga problema od politike i partizanstva. Općina, koja ima preuzeti na 1 januara 1927 elektranu, stvorila je jedan odbor za preuzimanje elek- trane. Po tome kako je taj odbor sastavljen vidi se, da se je u prvom redu uzeo obzir na partiju, koja danas upravlja općinom, bez obzira na to jesu li ta gospoda kvalificirana za riješenje takvog važnog posla. U čitavom odboru nema niti jednog stručnjaka, niti jednog gragjanina, koji je bliže upućen u dosa. dašnje djelovanje centrale, niti u uzroke zašto je do sada sve išlo naopako. Za tako važnu dužnost nije dosta biti općinski vijećnik, Ovdje imaju glavnu riječ dobri elektrotehnički stručnjaci, teoretičari a osobito stručnjaci praktičari, kojih ovdje nemamo a koje treba pozvat iz vana. Postoji projekt poznatog stručnjaka praktičara inžinira profesora Karela Rosa, koji je ovo Pitanje već nekoliko godina proučavao te je preko firme Kol- ben već u godini 1921 prikazao redoviti projekt, pa na ovu činjenicu osobito upozorujem općinsko vijeće, Općina shvaća ovo važno pitanje na laku tuku. Odbor je doduše pregledavao centralu ali Pri tome je falilo stručne kvalifikacije, tako da konstatacije nijesu mogle biti stručno ustanovljene, te radi toga i even- tualnim zaključcima fali podloga. Za riješenje ovako teških Pitanja naglasio sam da treba stručne kvalifikacije i to stručnjaka vještih elektrotehnici i mašinama, koji su dugogodišnjim pro- Br. 40. učavanjem i praksom stekli iskustva u projektiranju gradnje i uregjivanju raznih elektrana bilo hydrauličnih, bilo kaloričnih a i vogjenju prometa svakovrsnih centra. la. Znanost je toliko napredovala da treba svakoj stru. ci specialista. Elektrotehničar_ može biti vrlo dobar za projekte elektrana a ne treba da bude stručnjak u drugim granama elektrotehnike. Općinsko upraviteljstvo dalo je natječaj za prometnog upravitelja i ostale činov. nike. [ovaj postupak ne može se odobriti, pošto općina kada je bila obavještena od društva ,Elin“ da ima preuzeti elektranu od 1/I. 1927. morala je 8 mjesta da stavi svoga kvalificiranog prometnog upravitelja, koji bi do preuzimanja elektrane radio zajedno sa do- sadašnjim upraviteljem da bude upućen u sve detalje prometa i dosadašnje administracije, tako da bi mogao od 1/I. 1927. preuzeti i rukovoditi centralu sam. Ovaj stručnjak morao bi sam nabaviti i namjestiti ostale činovnike i namještenike a ne može da odgovara za nametnuti mu personal. Il. Drugi je uvjet istodobno riješiti pitanje vode zajedno sa električnom centralom. Pošto je izvor vode u Rijeci istodobno izvor snage buduće hydrocentrale morala bi se oba pitanja uzeti u obzir zajedno, a već sada raditi prema jednom unaprijed odregjenom projektu koji se i postepeno može izvagjati. Ne odobravam namisao da bi se u sadašnju elektranu imao investirat veći kapital jer to bi značilo krpiti i rasipat novac pošto jedini spas iz situacije može da bude izgradnja hydrocentrale a sa- dašnja elektrana imala bi se uzdržati kao pomoćna centrala kalorična. Stanje postojeće elektrane ne može se kroz ovu zimu poboljšati a ostajemo uvijek izloženi pogibelji nestašice struje, a za iduću zimu jedinini je izlaz Hy- drocentrala, pa na njenom ostvarenju mora se odmah počet i raditi. HI. Treći je uvjet principijelna odluka da obskrba vodom i električnom strujom ima biti isključivo vlasništvo općine i vogjeno kao poseb- no industrijalno poduzeće bez ikakvih kombinacija sa privatnicima. Praksa pokazuje svugdje, da prihod od električne struje i vode, i ako ova zadnja mora da bude vrlo jeftina, pokriva jedan veliki dio općinskih izdataka a zato nije pravedno da onu korist prepušta općina. . privatnicima na štetu gragjana. Nadležna vlast bi imala riješit već godine 1922 od ove općine podnesenu mol- bu za koncesiju iskorišćenja vodene snage u Rijeci a općina u svome interesu treba da to pitanje po- žuri. Ako pak gospoda pravnici nagju da nasljednici Kisić imaju opravdane zahijeve može se istima nado- knaditi energiju koju oni danas faktično iskorišćavaju u formi električne energije tako da ne budu ostećeni, Ispunjenjem gornjih preduvjeta uvjeren sam da bi rentabilnost hydrocentrale bila osigurana a time bi se zadovoljilo svim interesima općine i gragjanstva jer bi imali dovoljno elekrične energije i vode. A. Lekner. Sa našeg tržišta. Žito i brašno. Tržište je cijele sedmice vrlo čvrsto, dalnji po- rast bilježe naročito pšenica, kukuruz, pasulj i brašno. Na Novosadskoj Burzi zabilježeni su dne 28. ov. mj. slijedeći tečajevi: Pšenica 295, stari kukuruz 180, novi za promet 125, za januar 140, za april-maj 155, sušeni 165, brašno br. 0/470, sve franko vojvodjanska utovarna stanica, isplata uz duplikat teretnog lista. Cijene u Dubrovniku. Pšenica —, stari kukuruz 225, umjetno sušeni kukuruz 210, povremeno suhi kukuruz 185, brašno tipe br. 0/520 do 530, 2/470 do 480, 5/425 do 435, 6/340 do 350. Brašno eksportnih mlinovo skuplje je za kojih dvadeset para po kilogra- mu. Sve franko obala Dubrovnik, za žito mjera kod utovara u Dubrovniku, Kolonijalna roba. Šećer kristalni prodaje se na manje količine A Din. 12.80, kockasti 4 Din. 14.70. Kava Rio od Din. 38 do 42, Pirinač talijanski od Din. 7.15 do 8.25 sve franko vagon ili obala Dubrovnik, Demačći produkti. Buhač. Potražuje nema. Plaća se za otvorenu Din. 7.50 -8, poluzatvoreni Din. 8.50 -9, zatvoreni Din. 10 - 10.50. Maslinovo ulje. Ima potražnje, a osobito za robu bez mane, za koju se plaća Din 17.50 -18. Ulje za industrialne svrhe, plaća se Din. 11.50 - 12.50. Smokve. Cijena ovom artiklu koji je prispio na tržište, za dobru robu, plaća se Din. 3.50-3.75 kg. Po Znak