. bolje odmah bi se osjetio. x X Strana 2. G. Župan (Crikvenica) referisao je zatim o pošumlji- vanju primorskih krajeva i čuvanje nasada. Ističe važnost pošumljivanja ovih naših primorskih goleti, te preporuča svuda osnivanje društava za poljepšavanje i uzdržavanje nasada. Predlaže rezoluciju, da se po- hvali nastojanje Ministarstva šuma i ruda, oko pošum- ljivanja našeg krasa, te da se u tom smjeru nastavi energično dalje. G. Dragomanović referisao je o pitanju central- nih organizacija, Ističe važnost i potrebu centralne organizacije, kako bi se lakše mogli postići željeni re- zultati, te apelira na srbijanske banje, koje još nijesu začlanjene, da stupe u Savez. Predlaže rezoluciju, da se pozovu sve banje, kupališta i ljetovališta da stupe u Savez. Ref. direktor g. Franjo Šter razlaže potrebu službenog glasila, sa kojim bi se uspješnije mogli braniti zajednički interesi. Presjednik predlaže izbor odbora, koji ovo pitanje treba da prouči i riješi. Pitanje društva ,Putnik“ (ref. g. Čulić, Split) bilo je raspravljeno u posebnoj sekciji, koja je pred- ložila da ,Putnik“ postane centralna organizacija svih društava za unapregjenje prometa stranaca, te u tu “ svrhu da se provede reorganizacija ,Putnika“ do 20. decembra 0. god. Uslijed ovog zaključka otpali su referati o cen- “tralnoj organizaciji propagande i o solidnosti reklame pojedinih institucija i poduzeća, pa je nakon kratkog obrazloženja g. Čulića prepušteno da se o svemu tomu riješi u vezi sa reorganizacijom društva »Putnik%.— U.1 sat je bilo prekinuto vijećanje, a nastavljeno jeu 3 sata po podne. Prešlo se na ostale referate prama dnevnom redu. Zbog prostora u listu moramo da skratimo ovaj izvještaj, ali ćemo se zato na poje- dine zaključke naknadno osvrnuti. Megju ostalim pre- tresalo se i pitanje čtanstva u ,Savezu“. Srbijanska kupališta pridržala su se da pravila »Saveza« još pro- uče i tada konačno odluče. U popodnevnom raspravljanju svratio je naro- čitu pažnju govor g. Dušana Milićevića, presjednika hotelskog Saveza, o kotelskom pitanju. G. Milićević prikazao je sa dubokim stručnim poznavanjem stanje u kojem se nalazi hotelska indu- strija. U pogledu konforta i modernog hotelijerstva mnogo smo zaostali prema drugim naprednim drža- vama, ali "krivnja nije toliko na hotelijerima, već su drugi uzroci tome. U većini naših ljetovališta nema dovoljno pitke vode i dobre električne rasvjete, a bez dovoljno vode i svijetla ne može se ni pomišljati na potrebiti konfort. Vlasti daju dozvole za lično pravo i osobama koje nemaju kvalifikacije zato. Odbija tvrd- dnju da su hotelijeri krivi radi skupoće, koja u našim hotelima vlada. Usporegjuju se cijene u našim hotelima prema cijenama talijanskih hotela, ali tada treba upo- regjivati i sve ostalo, a ne samo hotele. Da se suzbije skupoću treba ukloniti uzroke koji djeluju na poviše-. nje cijena, pa će odmah cijene u hotelima biti jeftinije. U tom smjeru država bi trebala da prednjači, ali ona baš obratno radi. Navagja primjer da se za jedan mali oglas od 4 cm preko jednog stupca u Službenim no- vinama za sama tri uvrštenja morao platiti Din. 1200. — Kritikuje vlasti što ne vrše zakonske propise, koji su u interesu hotelske industrije. U Beogradu postoje mnogi buffeti, koji imaju prava na posluživanje samo stojećih mušterija, a što se tamo dogagja, na to se uopće ne pazi. Kaže da je kod nas hotelska industrija uzevši je kao cjelinu najnaprednija u Sloveniji a uzrok je tome, što je obvezatno članstvo organizacije. Ovu obvezatnost trebalo bi općenito provesti a razvitak na Ističe privrednu važnost hotelske industrije, te prigovara ministarstvu trgovine, što sesa ovom industrijom ne postupa prema njezinoj važnosti, već joj se u privrednom savjetu daje jedno od najzadnjih mjesta. Traži osnivanje posebnih hote- ljersko-gostioničarskih komora. Nakon iscrpljenog dnevnog reda bile su prihva- ćene 1ezolucije u smislu održanih referata. Mi ćemo te rezolucije i posebno objaviti. Megju zaključcima ima jedan, koji je od-naro- čite važnosti za naš grad. Pred svršetak vijećarnija pre- > . OBUĆ 4 Na \ SOogi "a. X z oda % “ DUBROVAČKI LIST“ sjednik g. Radičević spominje anomaliju da Dubrovnik do danas nije proglašen liječilištem i ako od davna ima zato sve potrebite preduvjete, pa zato pozivlje sve dubrovačke institucije, koje rade na podizanju turizma, da porade u tom pravcu, a ,Savez“ će im pri tome biti potpuno pri ruci. Ovaj predlog presjednikov bio je oduševljeno prihvaćen i odobren. S tim je završeno vijećanje ovog kongresa, koji će 'imati sigurno jakog uticaja na povoljan razvoj na- šeg turizma, u koliko donešeni zaključci budu uvaženi od odlučujućih faktora. : Na 9 sati bio je bankeć u ,Hotel Imperialu“, ko- jeg je priredilo udruženje dubrovačkih hotelijera i go- stijoničara, te dubrovački Savez za podizanje turizma. Uz ukusan zalogaj i dobru kapljicu učesnici su ostali za stolom sve do ponoća, a izredalo se i nekoliko srdačnih zdravica. Na govor načelnika g. Dr. Škvice, koji je zahvalio kongresu na korisnim zaključcima za naš grad, odgovorio je g. Dr. Radičević, presjednik ,Saveza“, koji je izrekao srdačni i topli govor. Iza- zvan njegovim riječima uzeo je riječ i vel. župan g. Dr. Knežević, koji je obećao da će, koliko bude u njegovoj moći, sve učiniti da se provedu donešeni za- ključci, a posebno oni, koji se odnose na Dubrovnik. U petak je skupina učesnika priredila izlet do Cetinja, a zalim su se svi učesnici povratili svojim domovima zadovoljni rezultatima svojega rada. Činovnički stanovi. Akcija drž. činovnika za poboljšanje stanbenih prilika u Dubrovniku. Ovih dana su drž. činovnici u Dubrovniku poveli akciju da sebi osiguraju krov nad glavam, nakon što prestane važiti zakon o stanovima te su izdali slijedeću okružnicu: Od godine 1914 t. j. od početka rata do danas nije se u Dubrovniku izgradila niti jedna sćan- bena zgrada, a nema izgleda da će se uopće u do- gledno vrijeme išta graditi. Dok su svi veći gradovi u našoj državi već izradili i grade na tisuće stanbenih zgrada, dotle se u Dubrovniku još niko i ne miče!“ U starom Dubrovniku ima jako malo pristojnih sta- nova za najamnike, a iti će kroz nekoliko godina postati neuporabl,ivi, ako još potraje ovakova nemarnost, jer se staro ne popravlja a novo se ne gradi. Nas stanare — osobito činovnike, dijeli još nepuna godina dana po novom stanbenom zakonu, kada će kućevlas- nici tražiti od stanara za svoje podrtine tako visoke najamnine, da ih nijedan radnik, a osobito činovnik neće moći plaćati. Novim su zakonom o stanovima osobito teško pogogjeni državni činovnici, te su u pogibelji da na 1 Novembra 1927 neće imati niti krova nad glavom. Krajnje je vrijeme, da se makar štogod utadi, te će se u tu svrhu ureći jedan sastanak svih aktivnih činovnika i službenika da na istome pojedinci iznesu umjesne predloge, na koji bi se način spriječilo da činovnici na 1 novem. 1927 ne ostanu bez krova nad glavom. Krajnje vrijeme jer se kuće ne stvaraju, u zadnji čas, kad nam dogori do nokata ! Priv. Odbor akt. drž. čin. i sl. Pošto činovnici predvigjaju da će od države u ovu svrhu dobiti bezkamatni zajam, trebalo bi da im i općina dubrovačka dogje u susret davši im besplatno zemljište, jer samo gradnjom ublažuje se stanbena kriza. Dubrovački parobrodi. Bosanka 8/11 otputovao iz Newport News za Queenstown f,. 0. Daksa prošao Alger 6/11. Dubac 8/11 prispio u Horta-Fayal. Dubravka otputovao iz Loridona 24/10 za Hampton Roads. Federiko Glavić prošao Brest 26/10. Lapad prispio u Šibenik 8/11. Napried stigao u Fiume 7/11. Pracat prošao Gospoli 5/11. Solun otputovao iz Smirne 8/11. Srebreno prispio u Manchester 31/10. Srgj prispio u London 6/11. Liječnik Dr. Marko Bihica prenio je svoj stan i privatnu ambulantu iz La- pada u Dubrovnik, ulica od Sigurate (kod Male Braće). Od 1. novembra ov. god. prima 8-9 i 2.3. Posebni satovi po dogovoru. ' ,IT O“ pasta za zube je najbolja. Muške, ženske i dječije prispjelo u velikoj količini E _za jesensku i zimsku sezonu od čuvenih tvornica dočeka 5 IP IE 1 BORENERE Dobiju se u samoprodaji : B. PRNJATOVIĆ NEP PARA PA iP aah ha Br. 42. EEE asr o 13. novembra. Dan ulaska oslobodilačke vojske. — Proslava. — Proglas. — Večerašnja svečanost. Danas Dubrovnik spominje obljetnicu onog ra. dosnog dana, kada Su prvi Bijeli Orlovi ušli megiu zidine ovog grada, da svojim dolaskom navijeste | zajamče za sva vremena njegovu slobodu u jedinstvu cjelokupnog Jugoslovenstva. Ovaj dan u Dubrovniku svake se godine svečado slavi. Ove godine nacijonal. na društva izdala su slijedeći proglas na gragjanstvo, Jugosloveni! Dubrovčani ! 13. novembra ove godine navršuje se osma obljetnica dolaska srpske vojske u Dubrovnik. i Sa tim danom skopčani su naši najveseliji časovi tog dana Dubrovnik je doživeo još jedan svetli dogo. djaj, a ceo naš narod na južnom delu našeg Jiđrana + ugledao je prvi put, posle tolikih patnja i muka, svoje / osvetnike i oslobodioce. Ne možemo zaboraviti sve one radosti naših duša, | svu zahvalnost naših srdaca i svu blagodarnost onim nepobedivim herojima našeg naroda, koji su prolaz:ći kroz albansku Golgotu svoje živote zalagali za našu slobodu i koji su u svom pobedničkom pohodu, oslo. badjajući breću jedne krvi, zasejavali svoje kosti po hridinama i poljima diljem domovine. Ali su došle pobede! Kumanovo, Bregalnica, | Cer, Rudnik, sve one skupa podigle su veru našeg | naroda u sama sebe. Sve one skupa usadile su u nje. govu dušu onu veliku ljubav, ono samopouzdanje i onu neustrašivost, bez koje se ne bi savladali albanski krševi, ni probili čvrsti frontovi. A za sve te pobede, koje su udarile prvi temelj našoj novoj državi, trebalo | je imati jednu sjajnu vojsku, doraslu tim svetim i veličanstvenim dogodjajima. A | I mi smo te vojnike, i ako razredjene u bojnoj. vatri, ugledali na pragu svog doma 13. novembra 1918. i tog časa naša ljubav, naši snovi i naše nade bik su ostvarene, jer gledajući one juriačke jugoslovenske sinove, one pobedioce svih sila i bezakonja, nosioce | pravde i ljubavi, videli smo u njima jedan simbol, | jedan nerazrušivi temelj našeg zajedničkog doma, uslov za životnu sigurnost nas i naših pokolenja. | I ako shvatimo važnost tog dogodjaja, ako st setimo svih radosti naših duša, ako uočimo sve po sledice herojskih podviga srpskih vojnika i jugosla: venskih dobrovoljaca moramo doći do jednog zaključka, da je ova naša. jugoslovenska domovina, ovaj zaje | dnički dom naših slavenskih pradedova, da je oni utemeljena kostima onih heroja, utemeljena ljubavi: i verom, utemeljena za nas, koji živeći u učmaloj: sredini pomalo zaboravljamo na žrtve onih, koji život: svoje dadoše za živote naše. Foo J Ali je vera našeg jedinstvenog naroda ipak nepo. kolebiva, neumrli duh naših. heroja mora zasjati u nama i u jednom nesebičiom poletu naših duša trebi da uklonimo sve prepreke, koje nam smetaju, da i našoj mladoj jugoslovenskoj domovini budemo jedm| stopljena i nerazdvojna masa, koja će nam poklonjett tekovine neumrlih naših heroja očuvati na sreću ka. snijih naših naslednika 1 DUBROVCANI ! Pozivamo Vas, da na ovaj dan, kada slavim svečani ulazak pobedilačke srpske vojske u naši ,Slovinsku Atinu“ ukažete dužnu počast ovim velikit sinovima našeg naroda i okitite svoje radnje i domow i pridružite se našoj slavi. Slaveći ovaj veliki dan, odajemo dužnu počaš najboljim sinovima našeg naroda i stvaramo u se zavet, da ćemo tekovine, koje su oni svojim životimi iskupili, čuvati na sreću čitavog našeg naroda mil nam domovine Jugoslavije ! 20) Slava i večni pokoj našem prvom kraljit Petri Velikom Oslobodiocu! — Da živi naš dični kr Aleksandar 1.1 — Da živi uzvišena Dinastija Karadjo! djevića! — Da živi naša nepobediva vojska na sred i napredak mile nam domovine Jugoslavije! # * i = Jutros je cijeli grad osvanuo svečano iskićen. N slotine barjaka po našim domovima vije se u < pobjedničke vojske. i . Večeras će biti koncerat vojne muzike, a zali će izaći nova orjunaška muzika, pa će tada obadij obaći u povorci svirajući gradom. Poslije toga nastav će se narodno veselje na akademiji, koju u Sokolski dvorani priregjuju narodna društva. G. Dr. Ljeb Leontić govorit će o znaćenju ovog dana, a zalim, biti izveden birani program, koji se sastoji od svira pjevanja, deklamacija i sokolskih vježba. Na kl prestavljat će se Odavićev komad ,Haj Slovenil a zatim će biti igranka uz svirku vojnog orkes Ova zabava započet će na 9 sati, pristup je slobod# a odijelo od šetnje. OBUĆE Posluga brzf - Dubrovnik.