Strana 2. e G. F. Petrinović u Dubrovniku. Na poziv naših nacijonalnih društava, da prisu- stvuje svečanosti obljetnice oslobog enja, prošle subote stigao je u naš grad odlični rodoljub i jedan od naj- istaknutih članova naše južnoameričke emigracije, g. Frano Petrinović. On se je ovdje zadržao par dana, te je obašao i okolicu. U subotu večer manifestacijona povorka, kad ie prolazila gradom, zaustavila se pred prozorom odakle je on pratio manifestacije te ga je odu- ševljeno aklamirala. Na odlasku upitan o svojim utis- cima u našoj sredini, dao je g. Petrinović g. A, Bar- tuloviću ovu izjavu za naš list: »Neizmjerno sam dirnut osjećajima, koje su mi Dubrovčani iskazali prigodom mog dolaska. Ja tek sada razumijem razlog zbog kojeg stranci tako brojno posje- Čuju ovu našu divnu obalu, jer je tu asimilirana dubro- vačka skladnost sa ovim našim žarkim južnim suncem“, — Kakova Vam izgleda poslovna strana Du. brovčana ? na »Ovdje nalazim — kao i u ostalim krajevima naše mile Dalmacije — zdravu snagu naše rase, ali i jedno te isto zlo, koje je valjda uvriježeno u duši na- šega naroda, a to je apatija za sistematski rad. — Ja sam uvjeren, da ponos i zadovoljstvo može čovjek da nagje u ustrajnom radu, bez obzira na bilo kakove zapreke, Zato ja uvijek ina svakom mjestu naglašavam borbu za rad. Manje pokunjenosti, a više živahnosti. A meni izgleda, da u Dubrovniku prvo predvlagjuje. Pogledajte ovo naše divno more, u njemu je silno blago, a to blago treba da crpi svemu svijetu od dav- nina: poznati dubrovački pomorac. To može da učini, ako samo sebi imperativno reče: hoću.“ 7 — Vaš utisak o nacljonalnom životu Dubrovnika? » Manifestacija u subotu uvjerava me, da je Du- brovnik u glavnome ostao onakov, kakovim su ga afirmisali njegovi geniji od najstarijih vremena do da- nas; Dubrovnik je u potpunom smislu riječi »Slovin- ska Atina«. Pri mome polasku iz ovoga grada izvan- rednih prirodnih ljepota želim samo još to, da pri mome povratku u nj vidim sve veću ljubav megju istokrvnom braćom, “Samo onaj, koji jednaku ljubav goji prema Srbima, Hrvatima i Slovencima, može da bude prijateljem ove zemlje, jer ona opasuje svojim | granicama sva ta tri brata. Već jednom naglasih, da ni Srbi, ni Hrvati, ni Slovenci neće biti sretni; ni za- dovoljni, ako se budu opirali stvaranju jedne velike i jedinstvene: jugoslovenske nacije. Tim više danas, kada se na posleratnim ruševinama milioni pomlagjenih i osvježenih života združuje, treba da i mi svom ener- gijom budemo stvaraoci toga velikog djela. Pozitivno sam uvjeren, da ćemo samo ovakovim radom i shva- Ćanjem stvorili u našoj domovini bolje uvjete za sret- niji i bogatiji život onima, koji iza nas dolaze i da će napredak na našem moru i primorju imati veliki uticaj i na sregjivanje prilika i podizanje blagostanja, snage i veličine naše velike Jugoslavije“, Rastajući se, g. Petrinović se još jednom odušev- ljeno izrazio o svom dubrovačkom boravku, 3 »Molim Vas, da budete tumačem moje najsrdač. onije zahvale gragjanstvu Dubrovnika, koji su mi za mog dolaska manifestovali bratske osjećaje. Neće dugo proći, da se opet sastanemo i organizujemo lljepu manifestaciju bratske ljubavi i sloge braće Srba, Hrvata i Slovenaca za sreću i napredak Jugoslavije“, QG. F. Petrinović dao je ovom prigodom D, 4000 u fond društva ,Dub“ za gradnju meteorološkog pa- viljona, te je i tim posvjedočio svoje simpatije za napredak našega grada. Sa našeg tržišta. Žito i hrašno. Novosadska Burza javlja 17. ov. mj. mirnu ten. denciju, a zabilježeni su slijedeći tečajevi: Pšenica 290, kukuruz 127.50, za april 155, sušeni srijemski 152.50, brašno br. 0/460, mekinje 115 sve franko voj- vogjanska utovarna stanica, isplata uz duplikat ter, lista. Cijene u Dubrovniku. Pšenica —, umjetno sušeni kukuruz 200, povremeno suhi zdravi 175, brašno bur- zovne tipe br. 0/520 do 530, 2/470 do 480, 5/425 do 439, 6/340 do 350, 7/250. Brašno eksportnih mlinova skuplje je po kilogramu za kojih 20 para. Sve franko obala Dubrovnik, za žito mjera kod utovara u Dbku. Kolonijalna roba. Šećer kristalni prodaje se na manje količine A Din. 12.80, kockasti 4 Din. 14.70. “ Kava Rio od Din. 38 do 42, Pirinač talijanski od Din. 7 do 8.25 sve franko “ vagon ili obala Dubrovnik. Demaći produkti. Buhač. Ima nešto potražnje, plaća se za otvoreni D. 8:50, poluzatvoreni D. 9'50-10, zatvoreni D, 11:50. Maslinovo ulje. Ima potražnje, plaća se za bistro bez mane novo D. 15:50-16. Smokve. Cijena D. 3:25-3:50. Na JANBROVAČKI LIST“ BS e MEzne vijesti. 13 novembra svečano je proslavljen. I ove godine ovaj dan kada se spominje ulazak oslobodilačke vojske pretvorio se u pravo slavlje našeg grada. Ugodđilo je i lijepo vrijeme, pa su u večer bile pune ulice gragjana svečano raspoloženih. Poslije do- vršenog koncerta vojne muzike izašla je nova orjunaška muzika, koja je sa velikom povorkom obašla preko grada uz pjevanje i klicanje vojsci i državi. Na 9 sati počela je akademija u dvorani sokolskog drušiva. Je- dino ove velike prostorije mogle su primiti onoliko mnoštvo naroda. Program je bio biran i dobro izveden. Do kasne ure trajala je ova zabava uz pjesmu, svirku i igranje vesele i oduševljenje mladosti, Koncerat dubrovačke filharmonije. »Mozartovo veče“, koje je u ovaj četvrtak prire- dila naša filharmonija, znači jedan korak dalje na putu umjetničkog usavršavanja tog mladog ensembla. Ako se uzme u obzir, da naša filharmonija op- stoji niti pune 2 godine dana, da je dobrim dijelom sastavljena od universitaraca, koji su čas ovdje čas na universi, te da je u ovo kratko vrijeme promijenila 5—6 dirigenata, možemo mirne duše/preći preko sitnih nedostataka (koji se dešavaju i u velikim orkestrama) te ustvrđiti, da imamo u gradu jedan cnsembi, koji je na umjetničkoj visini, i koji zaslužuje svačiju psžnju zbog popularizovanja prave, stilske, klasične sinfo- nijske muzike. Duša je filharmonije dakako njezin dirigent M.o J. V. Vruticky, koji pun spreme, a svom dušom odan Muzama, uz to darovit i talentiran, dotjeruje svakog pojedinog člana orhestra, tako da od njih zahtijeva ne samo tačno, već i proćućeno sviranje, te stoga pri produkciji čuje se izdjelan svaki najmanji dio kompo- zicije do u tančine, Ako sreća htjebude, te mladi maestro ostane dulje vremena u Dubrovniku, osjetit će se jasno velika korist njegovog djelovanja. — O gospogji Pauli Begović opći je sud, da je to prava umjetnica na klaviru, za nju nema poteškoća ni kod tehničkih najtežih kompozicija, a intetprefacija joj je umjetnička, 4 “Oko gudalačkog kvarteta izgleda da se je manje dotjeravalo, nego oko ostalih tačaka, što bi imalo biti obratno, budući da u kvartetu sitnice neupućenim iz- gledaju veće, Milo nam je, da možemo konstatirati, da je pu- blika barem ovaj put svojim obilnim posjetom nagra- dila požrtvovni rad filharmonije. Dvorana »Apolo-kina«, bila je malena za veliki broj posjetnika, a akustikom je svakako bolja od našega kazališta, Korak, koji je učinila filharmonija, naime da pri- redbe ne izvagja u kazalištu, izveden je silom prilika, buduć da ona u financijalnom pogledu jedva izlazi, a prihodi priredaba u kazalištu bili su za nju uvijek minimalni, Proslava sv. Čacilije. U počast sv. Cecilije, zaštitnice glazbe, »Dubro- vačka filharmonija« i mjesni »Crkveni pjevački zbor« Priregjuju uoči svetkovine, u Nedjelju dne 21. o. mj. u Stolnoj crkvi na 11//4 sati preko tihe sv. Mise na- božni koncerat sa ovim programom : 1. Vruticky: ,Pje- vala Sinu Majčica“ (božićna) pjeva dvoglasni ženski zbor. 2. Bartniansky : ,Pastiri Jeruzolimski“ izvagja gudalački kvintet dubr. filharmonije. 3. -Cervi: , Veritas meu“, pjeva troglasni muški zbor. 4. Ribovsky: ,O spasonosna Hostijo“ “za tenor solo (Dinko Zorović) i violie (Dr. Pero Šapro), 5. Maggio: ,Salve Regina“, pjeva troglasni mješoviti zbor (alt, tenor, bas). — Gu- dalačkim orhestrom upravlja M.* J. V. Vruticky, a pje- vanjem A. Gjivanović, na harmoniumu M,? Fr. Lederer, Predavanje o Boškoviću. Prošlog petka održao je g. prof. V. Lipanović temeljito obragjeno Predavanje o našem velikom na. učenjaku Rugjeru Boškoviću. Saobraćajna konferencija. U ponedjeljak sastalo se u Beogradu na poziv g. Ministra Saobraćaja oko 60 prestavnika naših pri- -vrednih korporacija, tehničkih stručnjaka i zemaljske obrane, da utvrde plan naše “željezničke mreže, koji bi se uzakonjen postao naš saobraćajni program. Pred delegate iznešeno je šest projekati o že. ljezničkom saobraćaju u našoj državi, i na osnovu tih projekata provest će se diskusija i donijet će se zaključci, Na ovoj prvoj konferenciji ustanovljen je plan rada: izabran je uži odbor, čiji će članovi svaki za se kroz 14 dana proučiti sve projekte, a tada će se sastati na skupno proučavanje, koje mora da bude završeno kroz 14 dana. Nakon toga, dakle polovicom decembra sazvat će plenarna konferencija, da na osnovu referata i predloga odbora vijeća i zaključi. Na ovim važnim vijećanjima zastupa dubrovači Trg. i Obr. Komoru njezin tajnik g. Dr. Milorad Medini. Br. 43. oo Oblasni izbori. Po vijestima iz Beograda oblasni izbori imali bj se održati na 21. januara. Vjenčani, Naša sugragjanka gca. Julka Vernazza, bivša učiteljica, vjenčala se je 18. 0. mj. u Dunkerque (Francuska) sa g. kap. Josipom Barhanovićem iz Bola na Braču. Novi zubar. Naš sugragjanin g. Vlaho Orlić položio je prošlih dana u Beogradu zubarski ispit sa dobrim uspjehom, Preminuli. U nedjelju je preminula Apolonija ud. St6li, rogj. Stciber, Rasplod ribe u kotaru dubrovačkom, Čitali smo u »Dubrovačkom listu“, kako je općina Rijeka dubrovačka zabranila ribanje u gornjem dijelu Rijeke od izvora do samostana, da bi tako omogućila miran rasplod ribe. Ova mjera općine Rijeke dubro. ovačke, koja je veoma dobra i korisna, ponukala nas je da napišemo par riječi o prilikama ribanja u našem kotaru, — Da pogledamo malo kako se riba kod nas. Ako je more tiho svukud je rasvijetljeno od silnog dokesanja, svaki zaton je zatvorem sa mrežom, što je sitno io inčetava u mrežu, a riba veća ide na osti, Ako je pak uzburkano more ili vjetar, tada se opaše more mrežom i buca do mile volje. Upotrebljavaju se mreže šabake (migavica) koje imaju vreću sitnoga oka, Mnogi upotrebljavaju vršve gvozdene i bakrene sa sitnim okom. “Prije je bilo kod nas mnogo svakovrstne ribe a da- nas je sve opustošeno, kotila i rasplod ribe potpuno- ma onemogućeni. Uzrok ovom je taj što se kod nas ne riba racijonalno. Da nema one ndaj mi danas a sutra što bude“, bilo bi mnogo bolje za naše ribare. Dovoljno je pogledati na našu ribarnicu gdje se svakim danom prodava gamad, mješanija svake vrsti ribe što se može uloviti u našem moru, megju kojom ima i one ribe koja može doseć do 10 do 15 kg., a ulove je sada ne veću od 2 do 3 cm. Kriomice se i tako zvano mlijeko prodava. Što u jednom košu ribe dogje na ribarnicu, racijonalnim ribanjem od tog koša mogla bi biti barka ribe. Zar to nije velika šteta, ta to je tamanjenje ribe u zametu. Prije su bila 2 stra- žara (p'lota), a danas ih ima dvostruko, a kakav je | nadzor sa njihove strane ? Kada bi se sa _ umjesnim mjerama vodilo računa o racionalnom lovjenju ribe, pogotovo na mjestima gdje mala nejaka ribica, sargjelica, anćuga i ostala gamad traži zakloništa da je ne proždere velika gra- bežljiva riba, takva mjera za ribara bila bi od velike koristi. Ulovio bi veliku ribu koja bi srtala na malu, kao trup, luca, polandu, šarana, lokardu, vrnuta i g ostale, a mala bi se riba spasila, te bi došla na red da se ulovi kada dogje njezino vrijeme. Mjere koje smatramo veoma potrebnim, te koje preporučamo nadležnim vlastima bile bi slijedeće : Na kotilima (poznata mjesta rasploda, kao cijela Rijeka dubrovačka, sve drage), zabraniti ribanje šabakom (migavicom) malog oka. Dokesanje zabraniti na nekim mjestima, i ton. p. u Rijeci, u Gružu, u vali od Lapada, u gradu od Odaka do buže od Jezuita. Buc zabraniti u opće. Vršve t. zv. balune maloga oka od 4 cm. u promjeru zabraniti, malo više pripaziti na dinamitaše, te osobito zabraniti šabakun za mlijeko i kogoj. Krivi izvještaji o vremenu. Beogradski list ,Vreme“ donosi dnevno izvje- štaje o vremenu u cijeloj našoj državi, koji nijesu u- | vijek tačni. Tako je na 13 t. mj. zabilježeno da je u Dubrovniku bilo oblačno i 79 topline, a mi svi znamo i bez mjerenja da je bilo vedro i barem 20 %, jer je bio ne jesenski, nego pravi proljetni dan. U našoj štampi u opće rijetko je zabilježena ovogodišnja blaga jesen u našim krajevima, koje je ostavi'a naročito du« | bok utisak na sve strance, koji se ovdje još nalaze. — | U četvrtak je okrenulo na jugovinu, pa je juče počelo da po malo kiši, a na moru je iaka oluja. Neki paro- uno o mogli otvutovati, već su se morali zadržati i. Dubrovački parebrodi. Bosanka 8/11 otputovao iz Newport News za Queenstown. Daksa 27/10 otputovao iz Šibenika za Buenos Aires. Dubac 14/11 prispio u St. Michael. Dubravka 15/11 prispio u Norfolk. Federiko Glavić IU/11 prispio u Philadelphia. Zapad 17/11 prispio u Dubrovnik. Napried 17/11 otputovao iz Dubrovnika. | Pracat 2/11 otputovao iz Braila za Dunkirk, Solun 8/11 oiputovao iz Smirne. Srebreno 13/11 otputovao iz Manchester za Hamptori Roads. Srgi 6/11 prispio u London.