POSTARINA PLAĆENA Broj 44. Jubrovač SEDMIČNI INFORMATIVNI! | PRIVREDNI GLASNIK Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor »Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik 27. novembra 1926. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. izbori za oblasnu skupštinu. Potpisan je i obnarodovan ukaz, kojim se raspi- suju izbori za oblasne skupštine za dan 23 januara. Odredbe ustava o oblasnoj samoupravi do sada su bile samo mrtvo slovo, ovi su izbori prvi korak za njihovo uvogjenje u živct. Bez obzira je li odluku o raspisu izbora diktirala želja da se udovolji onom prin- cipu, zbog kojeg samouprave imaju da postoje, ili je ona uslijedila uslijed partijsko-političkih kombinacija i računa, svakako ovi izbori prestavljaju veliku kušnju zrelosti naših širokih slojeva za samoupravni život a ujedno i sposobnosti postojećih samoupravnih jedinica za pravilno funkcionisanje prama namijenjenoj im svrsi. U tome je, i bez obzira na njihov politički uticaj, ve- lika važnost ovih izbora. Vrijeme, koje nas dijeli od dana izbora, vrlo je kratko i zato će se izborne pripreme razvijati brzim tokom. Stranačka vodstva, i ako je raspis izbora došao prilično naglo i nenadano, brzo se snalaze i stvaraju izborne zaključke, Po onom koliko se može sada pro- suditi borba će se u glavnom voditi u znaku partijskih parola, pa će izborni rezultati služiti i za _omjeranje partijskih snaga i ispitivanje političkog raspoloženja u narodu. Dakako, taj način borbe ima svoje pozitivne strane, ali u mnogo slučajeva bit će od štete za pravu svrhu kojoj ima da služi ovaj organ oblasne samouprave. Ipak stim valja računati kao sa gotovom činjenicom. Dvije najmanje oblasti u našoj državi to su du- brovačka i bregalnička. Za ovakove oblasti ovi izbori mogu da budu odlučni u pitanju jesu li one kao za- sebne samoupravne jedinice sposobne za život ili ih jednostavno treba likvidirati. Mi se svi sjećamo koliko je trebalo truda i nastojanja da uopće dogje do po- sebne dubrovačke oblasti, a sada nastaje prigoda da se opravdaju naši zahtjevi za njenim stvaranjem. Pod kojim će se parolama voditi borba u dubrovačkoj oblasti ? Bez dvojbe, a to je naravno, i ovdje će mo- rati da igra jaku ulogu politički momenat, ali hoće li igrati i isključivu ulogu? Hoće li razna politička ra- zočaranja učiniti svoje, da se realno pogleda na vlastite potrebe i vlastiti interes? Hoće li se voditi računa u ovoj maloj oblasti i o spremi i kvalitetu poslanika ili će opet odlučivati partijski računi i prazna ambicija korteških veličina ? Broj poslanika naše oblasne skup- štine uprav je neznatan i jedva toliki, i kad bi bili sve probrani megju probranim, da bi oni mogli uspješno svr- šavati sve posle, koji ih čekaju. Na glas o raspisu izbora dosadanje iskustvo nameće nam ova pitanja i — sumnje. Mi ih zato i javno iznosimo, jer želimo da sami izbornici iskoriste ovo kratko vrijeme i da ne puste da ih se opet postavi pred gotove činjenice. Organizacija oblasne samouprave. Dne 26 aprila 1922, uz uredbu o podjeli zemlje na oblasti, sankcionisana su dva druga vrlo važna zakona o organizaciji našeg državnog uregjenja, i to zakon o općoj upravi i zakon o oblasnoj i sreskoj sa- moupravi. Ti su zakoni obnarođovani u »Službenim Novinama« od 28 aprila broj 92. Uredba o podjeli zemlje na oblasti odregjuje da se čitava zemlja dijeli na 33 oblasti i ustanovljuje tačno njihov teritorij. Za- kon o općoj upravi odregjuje poslove koji spadaju u nadležnost epće uprave, odnosno velikih župana koji stoje na čelu oblastima, te njihovih podregjenih organa sreskih poglavara. Zakon pak o oblasnoj i sreskoj sa- moupravi odregjuje da u svakoj oblasti paralelno s općom upravom, t. j. sa državnom vlašću ima da Postoji takogjer autonomna, samoupravna vlast na iz- bornom principu sa svojom vlastitom organizacijom i vlastitim finansijama. Prema tački 2 prelaznih naregjenja Ovoga zakona, izbori za organiziranje samoupravne vlasti, t. j. za oblasne skupštine, imali su da slijede tri mjeseca po stupanju zakona na snagu. Ušli smo megjutim daleko u petu godinu otkad je zakon objav- ljen, a ti izbori još nisu izvršeni. Sada je odlučeno da se ovi izbori izvrše 23 januara, pak ćemo s toga donijeti ukratko neke dijelove zakona o oblasnim samoupravama, Organi oblasne samouprave jesu : oblasna skup- ština i oblasni odbor. U krug pak rada oblasne sa- mouprave spadaju ovi poslovi : 1. Oblasne finansije, i to utvrgjivanje oblasnoga budgeta i raspolaganje posebnim oblasnim porezima i taksama, te oblasnim prirezima na državne poreze, 2. Gragjevni propisi i oblasni javni radovi (iz- gragjenje lokalnih željeznica, kanala, pristaništa, mo- stova, cesta, automobilskih i aeroplanskih veza, regu- lisanje potoka i bujica, otklanjanje opasnosti od poplava, iskorišćavanje prirodnih dobara itd.) 3. Staranje o napregjenju oblasnih, privrednih, interesa ratarstva, stočarstva, vinogradarstva, voćarsiva, šumarstva, rječnog i jezerskog ribarstva, lova, kao i o tehničkim poljoprivrednim poboljšanjima. 4. Pomaganje obrta (zanatstva), industrije i za- drugarstva u oblastima. 5. Uprava oblasnim imanjima, podizanje i isko- rišćavanje oblasnih ekonomskih preduzeća ; 6. Briga o narodnom zdravlju u oblasti, kao i O svima ustanovama kojima se unaregjuje zdravstveno stanje u oblasti, rukovanje i iskorišćavanje ljekovitih voda i vrela, za koje bi dobile koncesiju od države ; 7. Briga o socijalnim zadacima u oblasti ; 8. Oblasne humane ustanove ; 9. Oblasne saobraćajne ustanove ; 10. Saragjivanje na unapregjenju prosvjete u oblasti ; 11. Saragjivanje na stručnom obrasovinju u oblasti ; 12. Saragjivanje na upregjenju pomorskog ribar- stva u oblasti ; 13. Zavogjenje i održavanje ustanova za štednju i kredit, uzajamno pomaganje i osiguranje, staranje za ishranu naroda u vrijeme nerodice i elementarnih nepogoda ; 14. Prikupljanje i sregjivanje NBA podataka za potrebe oblasne samouprave ; 15. Uopće staranje o unapregjenju privrednih i kulturnih zadataka od čisto oblasnog interesa ; 16. Davanje mišljenja na zahtjev vlade o zakon- skim predlozima koji se tiču oblasti, kao uopšte o svim drugim predmetima za koje vlada traži njihovo mišljenje. I drugi poslovi mogu biti zakonom povjereni oblasnoj samoupravi. Oblasne Skupštine, Oblasna Skupština bira se_ općim jednakim ne- posrednim i tajnim glasanjem na četiri godine. Pravo biranja imaju svi oni koji ga imaju za parlamentarne izbore. Isto tako mogu biti birani samo oni koji mogu biti birani u parlamentu, ali treba da su najmanje tri godine do dana raspisa izbora nastanjeni u oblasti. Narodni poslanici ne mogu biti istovremeno članovi oblasne skupštine. Bira se po izbornim jedinicama, a to su pojedini srezovi. Gradovi koji prelaze 5000 stanovnika isklju- čuju se iz sreza i biraju po sebi kao posebna izborna jedinica. Na svako 10.000 stamovnika u pojedinoj izbornoj jedinici dolazi po jedan član skupštine, a ako je ostatak veći od 5000, onda još jedan. Jedinica se manje od 10.000 stanovnika kao što bibio jedan grad n. pr. od 6000 stanovnika bira takogjer jednog člana. Birački spiskovi su oni isti koji služe za Narodnu Skupštinu. Policijski financijski i šumarski činovnici, sudije zatim činovnici agrarne reforme i oblasne samouprave ne mogu biti kandidirani za člana oblasne skupštine. Ostali činovnici koji bi bili izabrani imaju pravo na odsustvo za vrijeme dok zasjeda Skupština. Izbori se vrše u jedan isti dan po cijeloj državi. Prema ustanovi zakona o samoupravama izbori se imaju vršiti uvijek prve nedjelje oktobra, a objavljivati Kraljevim ukazom jedan mjesec dana prije toga. Za ovaj put bit će naravno jedna iznimka, jer je prva nedjelja oktobra već prošla. Od devetog do 25 dana poslije objavljenja treba prikazati sudu za svaku iz- bornu jedinicu kandidatske liste sa toliko kandidata i toliko zamjenika koliko skupna jedinica ima da izabere članova. Listu treba da potpiše najmanje 25 biraća. Istodobno treba označiti po jednog predstavnika poje- dine liste i njegova -zamjenika za svako glasačko mjesto. Ti moraju biti iz općine gdje se glasa, Uz to treba položiti pismeni pristanak kandiđataji zamjenika, Jedno isto lice ne može u jednoj izbornoj jedi- nici kandidovati na više lista, a u jednoj istoj oblasti može najviše u iri izborne jedinice. U dvije oblasti ne može nitko da kandidira, Glasačka mjesta su ona ista kao i za izbore za Narodnu Skupštinu, a i samo glasanje obavlja se kao i za Skupštinu. Dekle: Izborne komisije, kutije, kuglice, prebrajanje itd. To je sve opširno razloženo u zakonu. U izbornim jedinicama sa 1 izbornim mandatom i- zabran je onaj kandidat, koji dobije najveći broj gla- sova. U slučaju jednakosti glasova odregjuje kocka. Gdje se bira više članova, tu se diobom ukupnog broja glasova sa brojem mandata dobiva količnik. Liste koje nisu dobile barem dvije trećine količnika ne uzimaju se a obzir, a sa ostalim postupa se obra- čunavanjem po sistemu Belgijanca d'Hondta: gla- -sovi pojedine liste podijele se sa 1, 2, 3 itd. i onda se tako dobiveni rezultati poređaju po veličini. Naj- većim od tih, odnosno listama iz kojih oni rezultiraju, doznačuje se po jedan mandat, dok se ne ispuni broj mandata. Protiv * protuzakonitog izbornog postupka slc- bodna je kroz 14 dana žalba na upravno sudište, ko- je može ili poništiti cijeli postupak, ili samo u poje- dinim glasačkim mjestima, ili pak eventualno ispraviti pogrešno sračunani rezultat. Ako ostane koji prazan mandat, nastupa slijede- će lice iste liste, a kada bi se sva ta lica iscrpila, onda nastupaju zamjenici, a kad bi sei ti iscrpili, onda je novi izbor. Dubrovačka oblast ima četiri sreza i bira ukupno 13 članova oblasne skupštine. čulanski 2, srez metkovski 2 i srez makarski 3. Oblasni izbori i privrednici. Na glas o raspisu oblasnih izbora odmah se u javnosti počelo raspravljati o načinu istupa u izbornu borbu i o izbornim parolama. Bilježimo — radi infor- macija naših čitatelja — jedan karakteristični članak, koji je u tom pogledu izašao u zagreba »Jugo- slov. Lloydu“: Nema sumnje, da će privredni krugovi, koji već tako dugo uzalud vape za Privrednim savjetom, sa zadovoljstvom pozdraviti ovu odluku, da se bar pro- vedu oblasni izbori i sazovu oblasne skupštine, u ko- jima će moći da nagju više razumijevanja i pomoći u svojim potrebama, nego li su to to nalazili u vladi i skupštini. No ovom prilikom, dva mieseca prije gu izbo- ra, potrebno je pokrenuti i pitanje, šta trebaju privredni krugovi da čine, pa da i oblasne samouprave ne po- stanu ono isto što su sada centralna vlada i Narodna skupština, Treba brzo i energično stvoriti odluke i organizacije, koje će zapriječiti, da u oblasnim izbo- rima, progju opet kojekakvi vikači, čaršijski i seoski političari, te ona naša inteligencija, koja bi bez politike # God. 3. ' Od toga bira jednog | grad Dubrovnik (bez Gruža i Župe), srez dubrovački 3, varoš Blato i varoš Velaluka po jednoga, srez kor= Skviki kaeva, bla vl