TEN, api: TRG; j ke SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK bulk Pojedini broj Din 1:50 Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik 4. decembra 1926. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. Našim pretplatnicima. Ove dane primit će svi naši pretplatnici čekove za isplatu pretplate, na kojim je označen iznos, koji duguju. Očekujemo da će svaki pretplatnik izvršiti svoju dužnost isplate bez otezanja, pogotovo jer je sada konac godine, kad moramo i mi da podmirimo naše dugove. Mi smo prema svakom pretplatniku poka- zali svoje povjerenje već time što evo sada naknadno tražimo pretplatu, a nijesmo je tražili unaprijed, pa se nadamo, da ćemo kod svakoga od njih naići i na jednaku susretljivost prama listu. Pretplata je uprav minimalna, ona ne pokriva ni efektivni trošak za štampanje lista, nego se mora nadoplačivati prihodom od oglasa. Naš pravac i uloga jasna je iz tri godišnjaka, koje je bilo moguće održati samo sa mnogo požrtvo- vanja i rada. Mi smo od svoje strane učinili vrlo mnogo, a sve zavisi od pretplatnika hoće li ovaj list i dalje ustrajati i napredovati u postavljenom cilju objektivne injormacije i podupiranja svih nastojanja na ekonomskom i kulturnom podizanju dubrovač- kog kraja. Mnogi naši pretplatnici osjetili su i na svojoj kesi koja je važnost akcije putem štampe (potsjećamo ih na pitanje poreza), pa je do njih samih hoće li uzdržati ovaj organ i na obranu svojih realnih interesa. Organizacija oblasne samouprave. IL. Rad oblasne skupštine. Oblasna skupština saziva se redovito svake g0- dine za 5. novembra a izvanredno može da je sazove veliki župan koji je na to dužan ako traži oblasni odbor ili trećina članova skupštine. Veliki župan u ime Kra- ljevo zatvara i otvara skupštinu. Skupština sama izabire za cijelu periodu pred- sjednika, potpredsjednika i sekretare. Formalnosti su običajne. Članovi skupštine dobivaju dnevnice koje odregjuje skupština i to samo za one sjednice na ko- jima su bili prisutni. Članovi iz mjesta izvan sjedišta skupštine dobivaju i putne troškove. Na skupštini mogu da prisustvuju i govore veliki župan, njegovi izaslanici, kao što i samoupravni či- novnici koje odredi oblasni odbor. Svaki predlog za oblasne uredbe kao i za budget treba prije da progje odnosni skupštinski odbor. Skup- ština je nadzorni organ oblasne samouprave te ona postavlja sve samoupravne organe osim onih koje uslijed oblasne uredbe postavlja oblasni odbor. U pitanjima svoje nadležnosti koje smo nabrojili u zadnjem članku, skupština ima pravo izdavati oblasne uredbe. Glede pak zakona, ona može samo da izdava uredbe za njihovo razragjivanje ukoliko je to potrebito radi primjene u dotičnoj oblasti. Skupština ne može izdavati oblasne uredbe za održavanje javnog mira i poretka, javne bezbjednosti i morala, jer to spada na oblasnu upravu. Oblasne uredbe obvezuju pod globu ili pod zatvor. Uredbe oblasne skupštine obnaroduje veliki župan pod svojim potpisima. Nu ako on nagje da koja od njih nije u suglasju sa Ustavom ili sa zakonima, može da obustavi obnarodovanje, ali tada treba da je pošalje državnom savjetu na odluku. Zakon odregjuje 0 tome stalne rokove. Oblasne uredbe obvezuju i pojedince i vlasti, ali Sudovi, državni savjet i upravni sudovi imaju pravo da u svakom posebnom slučaju, koji im u krugu nji- hove nadležnosti dogje na riješenje, ocjene njihovu zakonitost. - : Skupština svaku godinu odregjuje svoj samostalni budget. Kao stavka u prihodima dolaze i oblasni pri- Tezi koje sama skupština odregjuje ako ne prelaze 50%/o od državnih neposrednih poreza računajući tu i državne prireze na neposredni porez. Inače je potrebno odo- brenje ministra finansija. Budget se šalje ministarstvu finansija na uvigjaj odnosno na odobrenje glede ta- čaka koje na njega spadaju. Sve poreze sakupljaju državne porezne vlasti te ih predaju oblasnoj finan- sijskoj upravi, koja ima kao šefa jednog posebnog sa- moupravnog činovnika. moa Zakon odregjuje potanko različite poslove kojima se još bavi oblasna skupština u svojem djelokrugu. Oblasni odbor. Oblasni je odbor izvršni organ oblasne skupštine. Sastoji se od 5-8 članova koje bira oblasna skupština na cijeli period, Istodobno skupština bira i zamjenika za slučaj kakvog odstupa. Državni i samoupravni či- novnici ne mogu biti članovi odbora. Plate odregjuje takogjer skupština. Odbor bira izmegju sebe predsjed- nika za sve vrijeme svojega trajanja. Nije kazano u zakonu da predsjednik skupštine i predsjednik odbora treba da budu jedna te ista osoba. Oblasni odbor nadgleda rad pojedinih općina na- pose njihove budgete. Ako nije skupština na okupu, može da izdaje uredbe u hitnim slučajevima osim u Pitanjima budgeta. Odbor zaključuje pravne poslove oblasti, te zastupa oblast pred sudom i pred vlastima. Svake godine dava skupštini izvještaj o svome radu, Odbor je dužan starati se za izvršenje svih oblasnih uredaba, kao i onih državnih posala koji su zakonom povjereni -oblasnoj samoupravi; Kad bi članovi odbora otkazali rad na koji su dužni, može ih upravni sud na tužbu velikoga župana kazniti novčanom globom, a isto ih tako može oblasna skupština optužiti ili sve skupa ili pojedince i to za vrijeme trajanja njihove službe i tri godine poslije toga za eventualne kakve neredovitosti u vršenju službe. Nadzor državne uprave. Nad svim poslovima oblasnih samoupravnih vlasti vrši državna upravna vlast nadzor preko velikog žu- pana i posebnih stručnih organa. Uz posebne u zakonu odregjene formalnosti, ima veliki župan pravo da za- drži od izvršenja one zaključke koji ne bi bili uteme- ljeni na zakonskim ustanovama. Samouprava pak ima protiv toga pravo žalbe na Državni Savjet. Zakon odregjuje u članku 132. kvalifike potrebite za samoupravne činovnike. Pripreme za oblasne izbore imaju da obave veliki župani. Kad budu provedeni izbori i uspostavljene nove vlasti, one će prema svom djelokrugu, koji im zakon odregjuje, preuzeti poslove što su vršila dosadašnja administrativna tijela a i či- novnici njihovi bit će analogno razvrstani i prema svo- jem dosadašnjem novom položaju upotrebljeni. Što može naše Primorje da očekuje od prometa stranaca ? Koliku važnost i najveće države posvećuju turi- stičkoj akciji, i koliko promet stranaca može da znači za opće ekonomsko stanje jedne zemlje najbolji nam je primjer Italija i Švicarska. Sami italijanski »Enit« (To je poluslužbena državna ustanova u Italiji: Ente Na- zionale per le Industrie Turistiche) izdao je u 1920, godini propagandnih svezaka u ukupnom objamu od 1.700.000 stranica. Uspjeh je bio povoljan, jer je u toku jedne godine poskočio broj inostranih posjetioca u Italiji od 178.000 na 501.000. Na svaki svezak od 10 stranica dolazio je jedan posjetioc više. U godini 1921. tiskano je 7,740.000 stranica, te je promet stra- naca poskočio te godine ua 604.000 posjetilaca i time je bila podvostručena prometna cifra od 1920. godine. U god. 1922. izdala je Italija 8840.000 stranica reklam- nih svezaka, a promet je poskočio u slijedećoj god. na 700.000 osoba. U 1923 g, tiskano je 17,568.000 str. te je 1924. g. broj posjetilaca dosegao 835.000. To je se bio tek početak, U 1924. g. bilo je samo u Njemačku bače- no 15,439.000 stranica reklamnih prospekata a u zemlje englenskog jezika više nego dvostruko (33,269.000). U Francusku se raspačalo 23,428.000 stranica, a u Špa- niju 5,152.000. Pa i u samoj Italiji bilo je raspačano 4,388.000 stranica reklamnih knjižica. Ukupno je bit izdano 83 miliona stranica reklamnih knjižica. ++“ Veliki broj pisaca i umjetnika izragjivao je sa- držaj i slike za te odlično , opremljene reklamne bro- šure i prospekte. s Jasno je, da propaganda stoji mnogo novaca. Italijansko Ministarstvo za narodno gopodarstvo iz- dalo je god. 1924. 1.5 miliona lira na propagandu prometa stranaca, Sve ostale troškove morali su da snose željeznice, gradovi, hotelijeri, trgovci i ustanove za promet stranaca. Uspjeh takova propagandnog dje- lovanja nije mogao da izostane. Italija je zabilježila u jubilarnoj god. 925. još nevidjenu posjetu stranaca. Švajcarska je osnovaj$' švajcarsku prometnu cen- tralu u Ziirichu sa filijalom u Lausanni i brojnim za- stupstvima u inostranstvu.' Savez gradova potpomaže centralu sa nekoliko stotina hiljada švic, franaka godišnje. Dalnje stotine biljada franaka i sva moguća reklamna sredstva izdaje | švajcarski gostioničaski obrt. Svako pojedino mjesto razvija opet za sebe živu propagandu. Prirast prometa stranaca u Italiji i Švajcarskoj * pokazao je da se kapital uložen za propagandu, tako reći kroz druga vrata opet natrag vraća. Neka spo- menemo na ovom mjestu samo još to, da je kupa- lišno društvo u Davosu imalo 1925. god. 408.481 švi- carskih franaka prihoda samo na taksama za strance. Koje značenje ima danas promet stranaca u na- rodnom gospodarstvu može da se vidi i iz izlaganja proi. Morgenrotha (Miinchen) u priručnom riječniku državnih znanosti. Za Bavarsku cijeni se promet na saobraćaju stranaca u jednoj godini na 300 miliona Maraka, a u obrt ukonačivanja uloženi kapital na 500 miliona Maraka. Italija je imala već 1907, god. 300 miliona Lira prometa, u god. 1924. računao se prihod na prometu stranaca sa 2.9 miljarda Lira. promet stranaca odbacivao je prije rata u Švircaskoj na 300 miliona franaka a kapital uložen u švicarskim hotelima i svratištima računao se na 800 miliona fra- naka. Godine 1925. cijenio se čisti prihod švicarskih svratišta od prometa stranaca već na 200 miliona. fra- naka, a sporedni izdaici stranaca (vožnje, nabavke itd.) na 70 miliona franaka. Delicit švicarske trgovinske bi- lance koji je god. 1925. iznosio 367 miliona franaka bio je dakle većim dijelom pokriven već samim pri- hodima Švajcarske na prometu stranaca. Za gospodarsko značenje saobraćaja stranaca na- ročito posjete Amerikanaca, govore slijedeće brojke, koje su nedavno objelodanjene u Sjedinjenim Državama: Prema jednoj procjeni Ministarstva trgovine Sjedinjenih Država, svaki je američki posjetioc Evrope u 1925. g. izdao za svoje putovanje oko 1200 dolara. Američki useljenički ured, koji vodi statistiku i o putovanjima američkih državljana u inostranstranstvo, izvještava, da je u prošloj godini putovalo u inostranstvo 356.155 Američana, ne uzevši u obzir Kanadu. To znači porast od 54.707. Po tim podatcima bili bi Američani koji su samo 1925. godine putovali iz Sjedinjenih Država u Evropu izdali za putovanje u ,Stari svijet“ daleko preko 400 miliona dolara, (J. Čulić u ,N.D“) Dvanaest članova oblasne skupštine. Dubrovačka oblast bira u svoju oblasnu skupštinu dvanaest članova, i to za grad Dubrovnik jednoga, za srez dubrovački tri, za varoš Blato 1, za srez korču- lanski 2, za srez meikovski 2 i za srez makarski 3. To će biti jedna od najmanjih skupština po broju članova, (najveće imaju oko 80 članova), od nje je manja jedino bregalnička, koja bira 11 članova. . Burzovni izvještaj. New-York 56'65, Italija 2'44, London 275:25, Paris 2,16. Dinar u Ziirichu 9.14, Godišnji de kos a A Miša om