ji j i ) / i ) | | POSTARINA PLAĆENA Duhrovačk SEDMIČNI INFORMATIVNI 1 PRIVREDNI GLASNIK SJ 1 ZD Strana 3. st Pojed Strana 3. će a ona God. 3. aa - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik 11. decembra 1926. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. NIKOLA PAŠIĆ Jučer je javljena tužna vijest, da je preminuo Nikola Pešić. Smrt ovog našeg velikana potresla je srca svih sinova ove zemlje. Uz Nikolu Pašića vezana je cjelokupna naša nova o historija. Na svakoj strani ispisano je njegovo ime, kroz puno pola vijeka našeg narodnog života njegova je uloga vidna, značajna a ponajviše i presudna. Stvaranje nove demokratske Srbije, osposobljene za misiju, koju je ona izvršila u našem narodu, to je djelo Nikole Pašića i njegovih drugova. Od onog dana, kad je“taj prvi preduslov bio postignut dolaskom Pe- tra Karagjorgjevića na prijestolje Srbije, naš politički razvoj uzimlje novi pravac, koji nas kroz borbe i žrtve vodi do slave, veličine i pobjede. Kroz sve to vrijeme, možda najteže i najozbiljnije, što ga pozna naša histo- orija od političkih imena jedno je najviše i gotovo trajno istaknuto, a to je ime Nikole Pašića. Ova zad- nja tri decenija puna su svijetlih ali i vrlo teških mo- menata u istoriji našeg naroda. Vogjeni su veliki oslo- bodilački ratovi gotovo cijeli jedan decenij, prvo, bal- kanski, a zatim svjetski. Srbija je u tim ratovima iz- gubila trećinu svojeg pučanstva, ali je ipak izdržala do konačnog ostvarenja naše zavjetne misli, oslobo- gjenja i ujedinjenja cjelokupnog našeg maroda. Vod- stvo i odgovornost kroz cijelo to vrijeme bilo je u ru- kama Nikole Pašića, -Odatle_ ovaj ogromni ugled, uticaj i poštovanje, kojeg je ovaj naš velikan uživao kao rijetko ko kod našeg naroda. A ta i takova njegova uloga postavila ga je ne samo u red prvaka balkanske politike, nego i megju svjetske političke auktoritete. Naš narod gubi smrću Nikole Pašića jednog od svojih najvećih državnika i to je jednodušan naš osje- ćaj bez obzira na sitne razlike prosugjivanja pojedinih njegovih političkih nazora. Zato će se cijeli naš narod pokloniti nad otvorenim grobom svijetlom imenu ovog o ovelikana, koje će ostati trajno zabilježeno u našoj uspomeni, Velikom rodoljubu i državniku neka je vječna slava! Naš turizam. Konferencija u Splitu o turističkoj propagandi i saobraćaju. Polovinom januara nove godine a u vezi sa Glav- nom Skupštinom ,Primorskog Saveza za unapregjenje turizma“ i ,Društva za saobraćaj putnika“, bit će u Splitu sazvana konferencija sviju interesiranih faktora koji se bave akcijom oko promicanja prometa stranaca na našem Primorju. To će biti prva zajednička konfe- rencija naših triju Saveza za turizam na Primorju, Su- šaka, Splita i Dubrovnika, a svrha joj je da se detaljno pretresu razna aktuelna pitanja u vezi sa propagandom našega Primorja, sa saobraćajnim vezama na Primorju, i sa pitanjem našeg hotelijerstva. Konferenciji će pri- sustvovati i delegati pojedinih Ministarstava, Direkcije Pomorskog Saobraćaja, delegati glavnih paroplovidbe- nih društava, delegati naših turističkih organizacija iz inozemstva, te hotelijeri sa Primorja. Dnevni red konferencije ograničen je na par najvažnijih točaka, na način, da se pojedina aktuelna pitanja uzmognu teme- ljito raspraviti. U prvom redu ima da se raspravi pi- tanje zajedničke propagande za naše Primorje u ino- zemstvu. U zadnje par godina naša se je propaganda u inozemstvu prilično razvila, ali do sada nije bilo skoro nikakove veze izmegju pojedinih organizacija i poduzeća koja su na tome zainteresovana i koja u tu svrhu izdavaju znatne iznose, pa je cilj ove konferen- cije, da se u tom radu dogje do što uže saradnje i, koncetracije, odnosno koordinacije rada, u svrhu da se uzmognu postići što realniji rezuliati sa što manje troškova, na način kako je to odavna uregjeno u svim zemljama koje se bave propagandom stranaca. Druga je stvar kojom će se ova konferencija ba- viti pitanje saobraćajnih veza sa Primorjem i na Pri- morju samom. Ako se samo usporede vozni redovi naših željeznica i parobroda za zimu iza ljeto, na prvi pogled će se opaziti koliku ulogu igra promet stranaca u pitanju saobraćajnih veza na Primorju. I za željez- ničke, a specijalno za našu paroplovidbu promet stra- naca je jedan od najvažnijih i najunosnijih poslova, pa je potrebno, da se i u tim pitanjima čuje mišljenje organizacija, ustanova i poduzeća koja se bave isklju- čivo tom akcijom. Nema dvojbe, da su za razvitak prometa stranaca u jednoj zemlji uz prirodne preduvjete, kojima naše Primorje obiluje, najvažniji i možda jedino važni fak- tori uz saobraćajne veze i pitanje hotela. Ovo će biti prvi put, da se naši glavni hotelijeri sa Primorja nagju na okupu, da se porazgovore o mnogim pitanjima, koja njih izravno interesuju i koja su u vezi sa podizanjem i unapregjenjem naše hotel- ske industrije na Jadranu. Odaziv na ovu konferenciju već je veoma dobar, Dubrovačka Plovidba odobrila je već za učesnike kon- ierencije 50% popusta na vožnji, a to će sigurno isto učiniti i Jadranska Plovidba. Delegati i uopće svi učesnici konferencije neka se na vrijeme prijave Primorskom Savezu za unapre- pregjenje turizma u Splitu od koga mogu dobiti sve detaljne upute i legitimacije za povlaštenu vožnju. Poziv na konferenciju i dnevni red bit će razaslan u najskorije vrijeme. Gornje Primorje i promet puinika. Statistički podaci o koristi, koju Gornje Primorje ima od prometa stranaca. Pojedina naša kupališta i ljetovališta na Gornjem Jadranu imala su ovakvu frekvencu : 1926. 1924. 1925. Crikvenica 5.872 6.466 8.310 Rab 1.309 1.447 7.196 Sušak 4.472 4.910 4.572 Novi 1.125 1.107 8.288 Baška 1.622 1.896 2.596 Malinska 620 966 1.546 Selce 905 884 1.401 Krk 381 538 1.015 Aleksandrova 207 703 976 Kraljevica + 915 985 844 Omišalj 95 103 695 Senj 93 130 333 Bakar 42 50 305 Ostala mjesta 103 72 1.277 Ukupno 17.761 20.257 34.358 Spravljenica. Mnogo li je bilo divnih i svetih običaja u slavnoj , repuplici dubrovačkoj. Izmegju tih divnih običaja bila ooje i sprava djevojaka. Gospojske, (a bi i druge bolje kuće), uzimale bi iz sela podnaraslice na pogodbu u službu. I danas tog ima kod dobrostojećeg seljaka, ako i rijegje. Ove bi dvorile kuću kao iz početka ču- o opice, dok bi se štogod naučile, a kašnje bi postale čupe. Netom bi mogle davati priličnu službu, zvale bi (X se rabe, ili djevojke. Stoprv raba imala je pravo sa- birati ugovorenu platu, koja se zvala godišnjica, Tu bi > platu čuvala gospogja, dok bi prošle ugovorene godine do sprave. Kad bi prispjela godina sprave, onda bi gospogja odredila dan sprave. U četvrtak spravljenica bi otišla navijestiti svojti i prijateljima one kuće, gdje je dvorila, da će seu odregjenu subotu spraviti. Na dan sprave svaka pozvanica poslala bi spravljenici na fa- cunu od srebra ubručića, postava, vrbca i u lemunu zabođenih novaca u srebru, ili u zlatu. Gospogja bi sve to točno pobilježila tko je i što je donio, da znade surazmjerno odvratiti, kad bude i ona pozvana na spravu. Svi darovi prijateljica bili bi redom izloženi ona osobitom tacunu, a dar svojte stajaše na tacunu od srebra i zvaše se &oš. Tu bi bilo haljina i neko- liko dukata. Na odličnom mjestu stajaše dar domaćice, a zvaše se kolač. Došla bi i svojta spravljenice uz udaranje mješ+ nica i pucanje iz malih pušaka noseći košiće, okićene zelenilom i vrbcama, a pune raznog voća, mlijeka, oskorupa, mesa, sočiva i pogača. Mogao je svak, tko bi želio, doći da vidi izložbu darova ; svakoga bi domaćica milostivo primila, U od- regjenu subotu došla bi svojta i prijateljice lijepo obu- čene, a praćeni od svojih službenica na spravu. Sve bi se skupile okolo domaćice i spravljenice, te bi se ži- vahno razgovarale. U drugoj sobi ostala bi služba zametila veselo kolo. Sad bi spravljenica nakićena kako nevjesta došla pred gospogju i pala bi na koljena, te pitala bi joj proštenje, ako je kad u službi naljutila. Gospogja bi joj opraštala, pohvalila i posvjetovala za njezino dobro, pa bi joj predala platu i darove; zatim bi joj kazala, da će je uvijek smatrati kako svoje dijete, a na svrhu udjelila bi joj blagoslov. Bilo bi i pogošćenja ; nije falilo pandišpanja, a za svojtu kuće i prijateljice nije falilo ni marcapana ni torte od sko- rupa. Sprava bi svršila veselim plesom. Ako bi spravljenica bila za udatbu, te bi imala sreću, udala bi se, ako li se ne bi udala, ostala bi dvoriti istu kuću do nove sprave i uz bolju platu. Udate spravljenice bile bi uvijek pod zaštitom svojih gospodara. One bi često pohodile svoje go- spogje, a ove bi ih milovale, svjetovale i do potrebe pomagale. ag Jeli seljak bio poslao svoje dijete u službu go- spojske kuće bio je miran i zadovoljan, jer je znao da će mu se dijete naučiti svakog svjeta i nauka i da će jednom postali fina, izobražena domaćica, a udali se i postane li majkom, da će biti prava odgojiteljica svoje djece. Baš i zato najviše imamo zahvaliti pito- mosti, skladnosti i čistoći dubrovačke okolice, jer su većinom majke bile spravljenice, koje su znale svoju djecu odgajati, paziti na red i čistoću i uopće na pito- most čemu se i danas stranci dive. Kakve majke, narod taki. Otrag nekoliko godina došao je pokrajinski škol- ski nadzornik u neko selo dubrovačke okolice. Bio je vrlo učevan profesor, a obašao je skoro čitavu Europu u naučne svrhe. Zamolio je učitelja tog sela, da pogju u obližnje selo, da se uspozna sa romantičnim pre- djelima one okolice. Poslije dva sata hoda zauslaviše se u kući jednog seljaka, da opočinu. Učitelj je znao, da u tu kuću, neka je siromašna, može uvesti najve- ćeg gospara. Domaćica ih lijepo pričeka, izvinjivala se radi tog i ovog reda. Prostrla stolnjak i položila ručinčiće na stol, da je čistoćom mirisao. Iznijela ko- tonjate, mantale i orahovice. Sve je to radila finim okretajima, ljubeznim razgovorom i veselim licem. U kraiko vrijeme donese im crnu kafu, koju osladiše. Gospodin nadzornik stade raspitivati doma- čicu o raznim prilikam u selu, te njihovome zanimanju. Iz razgovora se razumjelo, a domaćica je to ponosom kazala, da joj je majka bila djevojka u vlasteoskoj kući. ,Išla sam“ reče ,s mojom majkom u gospogje njezine, a ova me puno volila, pa bi više puta kođ nje ostavila po cijelu sedmicu dana. Nešto od pok. majke, nešto od gospoje i njezine kćeri Lukren sam čitati i pisati“. Gosp. nadzornik bio bi osta dulje vremena tom prostom, al pitomom seljaki u razgovoru, al mu se trebalo povratiti, jer se približivala. U putovanju treba se držati ra Na povratku će putem g. nadzornik kazati g. ubitelju 2 .Dragi gosparu, Vi se Dubrovčani zaisto punim »pravom ponosite vašom okolicom. Ova domaćica vidi »Se u istinu, da je siromašica, ali njezine uopće kretnje, »te ljubki i pitomi razgovor odavaju jednu finu damu, “kao da je odgojena u najboljemu gojilištu. Ovakova išta nijesam nigdje vidio kod seljaka, a kamo sreće, .da ovakove vrline rese i veći dio naših varošanka i »grajkinja. Vidi se očito, da su vlasteoske obitelji bila »Pojilišta koliko djevojaka, toliko djetića 1“ Istaknnti mi je ponosom, da sam imao teiku 1 sestru, koja je bila seljakinja, sli kao kći dje- dika s aja da ho KV rd e i a E ad