Strana 2,

D x vijera
ubrovačka Rivij
ZAJEDNIČKA AKCIJA ZA TURIZAM DUBROV-

NIKA I BOKE KOTORSKE,

Danas u radu oko podizanja i iskorišćavanja turi-
zma nema nikakve veze izmegju institucija iz Dubrov-
nika i onih iz Boke. Izgleda to malo čudnovato, pa bi
se po tom dalo zaključiti ili da i jedni i drugi imaju u
izobilju srestava i silu za odvojeni rad ili da postoji
kolizija interesa, A u stvari tu nema ni jednog ni
drugog,

Boka Kotorska je po svojim prirodnim preduslo-
vima kao od Boga odregjeni kraj razvijenog turizma.
Njezine ljepote već sui do sada očaravale mnogog
stranog putnika, a i u našoj literaturi nadahnule su
nekoliko najljepših stranica. Naš Bospor zanosi sva-
koga, koji ga je bar jednom posjetio, pa zato Boka
mora da turizmu posveti najveću pažnju, jer to će joj
biti i od lijepe koristi, Samo i u tom pogledu, ako se
želi da uspjeh bude osjetljiv i za širi krug u općem
podizanju, tada i akcija treba da bude intenzivnija i u
širim razmjerima, nego se to do sada radilo. Baš zbog
toga, potrebita je koncentracija svih pojedinačnih
snaga i složno istupanje zajedničkim srestvima u svi-
ma pitanjima, gdje to diktira zajednički interes.

Dubrovnik i Boka već po svom susjednom polo-
žaju usko su povezani i megjusobno upućeni na za-
jednički rad, a i inače cijeli ovaj kraj prestavlja jednu
cjelinu, ako se misli na stvaranje jedne rivijere, koja
će okupiti široku svjetsku publiku. Već je i danas po-
sjeta Boke jedna tačka iz programa boravka dubro-
vačkih gosti, i jednako! posjeta Dubrovnika za boke-
ške goste, a u opće akcija za turizam i u Dubrovniku
iu Boki ima cio niz tih dodirnih točaka, koje se sa-
me po sebi nameću i koje nije moguće obaći, Zato se
tim opravdanije može prigovoriti što megju onim,
koji te akcije vode, nema uže veze i zajedničkog rada,

Mi ne ćemo da ispitujemo na kome je za ovaj pro-
pust krivina, već hoćemo da ponovno preko javnosti
naglasimo ovu potrebu. Institucije, koje rade oko
ovog posla i u Dubrovniku i u Boki Kotorskoj, treba
da bez odlaganja uzmu ovo pitanje u diskusiju, pa da
nakon eventualno potrebnih objašnjenja zaključe i
povedu zajedničku akciju za zajedničke interese.

Naše je mišljenje da bi trebalo organizovati jedan
zajednički »Savez« za sve institucije na području du-
brovačke i zetske oblasti, koji će se kasnije proširiti
ina mostarsku oblast. Tako bi se već sada povezali
u zajednički rad Dubrovnik i Boka Kotorska, a po-
stepeno bi se ta veza proširila od Makarske do Mo-
stara i Podgorice. M



Sa našeg tržišta.

Buhač, Ima potražnje. Plaća se za otvoreni Din.
24—24.50; poluzatvoreni Din. 25—26.50; zatvoreni
Din. 30—31.

Maslinovo ulje. Srednja potražnja, Plaća se za
ovogodišnje ulje Din, 14.50—25,

ŽITO I BRAŠNO.

Cijene u Dubrovniku: Pšenica 375.— kukuruz po-
vremeni suh žuti 270.— bijeli 285.— brašno dobrih
mlinova 0/ 505.— 2| 490.— 5| 465.0 6/ 405.— 11355. —
eksportni mlinovi su 20 para po kg. skuplji. franko
obala Dubrovnik, za žito mjera u Dubrovniku,
KOLONIJALNA ROBA:

Šećer nepromjenjen, prodaje se na manje količi-
ne kristalni 12.75, kocke 14,35, Kafa je pritegla u ci-
jeni. Rio od 34.— do 36.—, Minas 36.—, Santos 37.—
do 38.—, Riža je takodjer prilično povisila: Gigante
640, talijanski splendor 550.—, malo slabije vrste
530-540.



Oglas

Sresko Poglavarstvo Policijski Odsjek u Dubrov-
niku ima da nabavi za državnu policijsku stražu 20
željeznih kreveta sa daskam, te posteljnog pribora
slamnjača, jastuka, plahta, navlaka i pokrivača.

Pozivlju se stoga reflektanti da do 31. januara
0. g. dostave ovom Poglavarstvu svoje ponude uz
tačnu oznaku cijene po vrsti robe i predmeta a za
posteljni pribor također i uzorke.

Ponude, taksirane su 5 dinara taksene marke
imaju se prikazati pdvojeno za krevete napose za
slamnjače i jastuke te opet za navlake i plahte a
pokon posebno za pokrivače.

Dubrovnik, 20. januara 1928,

Od Sreskog Poglavarstva Policijski Odsjek.

na-



IT O - pasta za zube je najbolja,

»DUBROVAČKI LIS T«

Život Dubrovnika u brojevima.

ROGJENI U DUBROVNIKU,

Broj poroda u Dubrovniku pada i to je svakako
slab znak za razvoj grada, Pri ruci nam je tek neko-
liko podataka, ali ćemo nastojati da sakupimo i os-
tale, pa da pružimo potpunu sliku. U gradu kod ka-
toliškog pučanstva bilo je 1908 do 1910 godišnje oko
90 poroda, 1911 povisio se taj broj na 101, 1912 na 92,
1913 na 195. Zbog rata od 1914 broj poroda sve vi-
še pada, tako da je 1918 bilo svega 28 rogjenih, Na-
kon rata počinjemo se opet približavati normalnom
stanju, ali ni do danas nijesmo dostigli ni onaj broj,
koji je bio još 1908. godine, Tako se rodilo: 1919, g.
— 62; 1920. god. — 71; 1921, god. — 77; 1922. god,
— 83; 1923. god. — 88; 1924, god. — 76; 1925, god,
— 80; 1926, god, — 67; 1927. god. — 79, Prošle go-
dine rodilo se je dakle 12 djece manje nego godine
1908, a 26 djece manje nego 1913 godine! — Pravo-
slavnih je 1926. rogjeno 23. djece, a 1927. — 27. djece,

BROJ SMRTNIH SLUČAJEVA

U poratnim godinama po prilici je jednak kao i
predratnih godina, Od 1909 do 1913. bilo megju ka-
toličkim pučanstvom u gradu prosječno 65 mrtvih,
jedino 1911. bilo je 110, Za vrijeme rata ovaj se broj
sve više povisivao tako da je u 1918. bilo 122, mr-
tvih. Od 1919. do danas broj mrtvih opet pada, God.
1919, bilo je 66; god. 1920. — 56; god. 1921. — 46;
god. 1922, — 61; god. 1923. — 66; god. 1924. — 60;
god, 1925, — 58; god. 1926. — 62; a prošle godine
59, — Pravoslavnih je umrlo u godini 1926. — 50; a
u 1927. — 39.

ŽENIDBE U DUBROVNIKU,

Dubrovnik je poznat kao grad u kojem je lijep
broj i muških i ženskih usigjelica, Poslije rata broj
vjenčanja bio se nešto povisio (a i to jer je za vrije-
me rata bio pao), ali sada se opet približava pred-
ratnoj visini, s kojom sigurno ne mogu da budu zado-
voljne naše kandidatkinje za udadbu, Kroz prošlu
godinu 1927. u gradu i predgragjima bilo je u sve 97
vjenčanja i to svih vjeroispovjesti bez razlike,

Katoličkih brakova bilo je sklopljeno prošle go-
dine ukupno 58, i to u građu 33, a u parokiji sv, An-
drije 25. Prošle godine taj se je broj kretao ovako:
god. 1926, u gradu 33, u predgragjima 25 (jednako
kao i 1927): god, 1925 u gradu 42, u pregr, 30 (više 14
nego 1927); god. 1924, — gradu 29, u predgr. 23; god.
1923, u gradu 34, u pregr. 24, (kao i 1927.); god, 1922,
u gradu 45; u pregr, 39 (26 više nego 1927); u god.
1921. u gradu 42; u pregr, 27. — Prije rata broj vjen-
čanja u gradu od god. 1911, do 1914 kretao se izme-
gju 34 do 36.

Pravoslavnih brakova sklopljeno je prošle godi-
ne 27, a pretprošle 23,

Židovski brak u prošloj godini nije sklopljen ni“
jedan u našem gradu, a pretprošle godine samo jedan.
KOLIKO SE U DUBROVNIKU POJEDE MESA?

Na javnoj klaonici u Dubrovniku zaklano je u go-
dini 1927. bikova 88, volova 2220, junaca 190, krava
120, junica 121, teladi 1808, ovaca 1247, jagnjadi
26.329, koza 484, jaradi 4497, svinja 547, prasadi 56.
— U Gružu je zaklano 748 volova, 26 krava, 771 te-

ladi, 195 ovaca, 1881 jagnjadi, 400 koza, 3000 jaradi,

100 svinja, 30 prasadi,



STIGLE SU NOVE SREĆKE ZA L KLASU XV.
KOLA. Cijene po Din, 100.—, 50.—, 25.—.
SVAKA. SREĆKA. DOBIVA,
Za neizvučene srećke povraćamo 40%. Prodajem
i Ratnu Štetu, Duvanske lozove, Sreće Srbskog Cr-
venog Krsta na ratu. — Naručujte ih jedino kod naj-
veće i najsretnije radnje Jakov C. Zumbulović, fili-
jala Split, Krešimirova 3.





VEĆI LOKAL ILI RESTAURANT

u samom Dubrovniku traži se za u najam. Povoljnije je ako mogu
unajmiti veći lokal na dobrom mjestu, kojeg bih trebala za trgo-
vinu delikatesa. Opširne ponude oa Interreklam d. d. Zagreb,
Marovska 28. pod ,Lokal“.



Oglas
U ponedjeljak dne 30. januara 1928 i slijedećih
ana biti će javna dražba pokretnina i baš: dra-
gocijenosti, zlatnih i srebrnih nakita, srebrnih pri-
ora za stol i jelo, posuđa i pokućstva vlasnosti
Zakloništa Nike Lopižič u Gružu. Dražba započinje
u 9 sati u jutro i u 2 sata po podne svaki dan, a
drži se na taraci stojne kuće povrh agencije Du-
brovačke Paroplovidbe u Gružu.

Uprava Zakloništa.



Broj 2,

Radost u Kraljevskom Domu.

U četvrtak u zoru, stigla je u naš grad prva vijest
o sretnom događaju u našoj Kraljevskoj Porodici,

Nj. Vel, Kraljica Marija povila je princa, novu ra-
dost uzvišenom Ocu i čitavom našem narodu,

U 6 sati zvona na svim gradskim i gruškim crkva-
ma objavila su građanstvu ovu veselu vijest, a već
u 7 sati grad je bio okićen barjacima, Sa minonosca
»Kobac« ispaljen je 101 pozdravni hitac,

Veliki župan 6, Dr, Stj, Knežević izdao je proglas
na građane u kojemu ih poziva na svečane molitve,
koje su poslije podne održane u crkvama svih vjero-
ispovjesti uz veliko učešće građana i vlasti.

Na večer grad je bio rasvjetljen, gradske glazbe
obašle su gradom, a zatim je pred Kraljevim Dvorom

* govorio veliki župan Dr, Knežević. Svečanosti su za-

vršene veličanstvenom povorkom: građana i vojske,



Naše morsko ribarstvo.

Statistika govori, da na našem primorju imamo
5216 ribarica sa 16.673 ribara. Vrijednost ladja iznosi
23 milijuna dinara a vrijednost ribarskih alata okolo
38 milijona dinara. Sveukupna lovina u godini 1926.
bila je 4,278.000 kg. u vrijednosti od 38 milijona din.

Razmatrajući ove podatke nalazimo, da je svaki
ribar ulovio kroz cijelu godinu samo 250 kg. ribe u
vrijednosti od 2100 Din, To bi odgovaralo okolo 7 di-
nara na dan. Ako se pak odbije 5% za trošnju riba-
rica i 20% za trošnju mreža, ta nadnica se snižuje na
samih 5 dinara,

Način ribolova objašnjava malu korist, Za ljetni
ribolov sardela, skuša, lokarada, tune itd, teško se
uvadjaju moderniji i usavršeniji ribarski alati, kojim
bi se moglo obilnije loviti, a za zimski ribolov naši
ribari upotrebljavaju ponajviše mreže potegače, koje
tamane ribu u većem razmjeru nego se umnožava.
Prama ovome: ljetni ribolov ne daje, jer nije usavr-
šen, a zimski, jer se je umanjila količina obalne ribe.

Prihodi ribara tako su niski da se ne može zahti-
jevati da ribar obnovi i modernizuje svoje ribarske
alate. Da se poprave ove ribarstvene prilike treba
jakih zakonskih 1 financijalnih srestava, Ribarska
vlast ima na raspolaganje samo 100.000 Din. godišnje
za unapredjenje morskog ribarstva, t, j. okolo 6 di-
nara na svakog ribara. Zato treba tražiti druge izvo-
re, iz kojih će se crpiti sredstva za podizanje i una-
predjivanje ribarstva, kao i odgoj ribarskog staleža.

Zadružni Savez u Splitu predlaže da se zajedni-
čkom ribarskom akcijom pristupi iskorišćavanju pre-
djela državne vlasnosti: jezera Vrana, Bačina, Mljet-
sko jezero, pličine na ušćima rijeka Neretve, Krke,
Zrmanje, Žrnovice, Cetine; Karinsko more itd. To bi
bio izvor, kojim bi se moglo potpomagati ribare da
usavrše svoje primitivne i ostarijele ribarske alate,
školovati mlade ribarske sile, stvoriti fond za osigu-
ranje ostarjelih i iznemoglih ribara, 1 t. d. Ovaj je
predlog već iznesen pred ribarsku vlast, t, j. Direk-
ciju Pomorskog Saobraćaja, = Kap. D, Mikasović,



Razne vijesti.
PRIPREME ZA SVEČANOST SV. VLAHA.

Festanjuli već živo rade, da ova tradicijonalna
gradska svečanost što bolje uspije. Već je objavljen
proglas o proslavi, a inače vrše se sve potrebite pri-
preme. Prama prijavama, koje stižu, izgleda da će
uprav o sv. Vlahu započeti ovogodišnja sezona stra-
naca, pa da će biti mnogo gosti sa svih strana. Iz Sa-
rajeva se sprema posebni izlet u Dubrovnik,

Idući broj našeg lista izaći će radi ove svečano-
sti u Srijeđu na 1, februara sa prilogom i obilatim za-
nimivim sadržajem.

SV, VLAHO.

Osjećala se potreba jedne bolje, a jeftine slike
našeg Parca. Stare slike su rasprodane i rijetke i za-
to je Knjižara »Jadran« izdala lijepu sliku Sv. Vla-
ha na starim Dubrovnikom, te je time omogućila, da
svatko može ukrasiti svoj dom sa slikom gradskog
zaštitnika, — Cijena Din. 30.—,

BOGOJAVLJENJE,

Na Bogojavljenje održana je po običaju Sv. Li-
turgija na otvorenom, pred Kraljevim Dvorom. Po-
slije liturgije krenula je gradom svečana litija,

GLAVOBOLJU, NERVOZU I NAVALU KRVI U
GLAVU, koje su u vezi sa neurednom stolicom lijeći
s uspjehom prokušani ljekoviti specijalitet FIGO L
Cijena boci 35 Din, Proizvagja Apoteka Dr. Z. Se-
melić Kesterčanek — Gruž,