Strana 2. »DUBROVAČKI LIST« Lučke željezničke tarife. Za naše luke na jadranskom moru postoje na sna- zi za prevoz robe tri vrste željezničkih tarifa: lučka tarifa, tarifa za pasivne krajeve (za zrnatu hranu) i normalna tarifa, Tarifa za pasivne krajeve je najjeftinija, lučka je nešto skuplja, a normalna željeznička tarifa je neraz- mjerno najskuplja. O neophodnoj potrebi i koristi uvadjanja lučkih tarifa za naše domaće luke, svojedobno je temeljito pretresano i sve naše privredne ustanove kao i nad- ležni faktori izjasnili su se, za uvađanje lučkih tarifa. Smatramo, da važnost i značaj lučkih tarifa za naše primorske luke nije potrebno posebice da ovdje ističemo, već nam je cilj, da se osvrnemo, na zadnju naredbu Generalne Direkcije Državnih željeznica, prema kojoj lučke tarife postaju skoro praktički ne- provedive, Naredba generalne direkcije državnih željeznica glasi: »2.) Pošiljka mora biti određena za izvoz morem u inostranstvo ili za dalje otpravljanje na naša ostr- va ili do obalnih mjesta, koja nemaju vezu sa željez- nicom, i do kojih brodovi redovno saobraćaju odno- sno mora odatle da je stigla, U svim drugim slučajevima uslov »za dalje ot- pravljanje morem« odnosno »roba stigla morem« ne će se smatrati kao ispunjen. j Ovo važi naročito za vožnje morem u blizini sta- nice, izvršene u svrhu izigravanja smisla tarifskih propisa. 3.) Pošiljke koje su određene za« dalje otpravlja- nje morem, moraju se pretovariti direktno u brod iz željezničkih kola, odnosno pošiljke koje su prispjele morem, moraju se sa broda odmah pretovariti u že- ljeznička kola. Ako se takve pošiljke ne mogu direk- tno sa željezničkih kola utovariti u brod ili obratno, onda se moraju istovariti i smestiti na željeznička stovarišta u svrhu docnijeg utovara, Na pošiljke koje se sa stanice prenose drumskim kolima u varoš u privatne magacine ili obratno, ne može se primjeniti lučka tarifa putem kartiranja. Uzevši u obzir prilike u gruškoj luci, te pomanj- kanje željezničkih magacina (sadanji magacin je iz- najmljen Upravi Monopola) i ograničen željeznički rajon, ova je naredba za primljenjivanje lučkih tari- fa neprovediva, Pogotovo je neprovediva za uvoz i izvoz sa naših ostrva i obale, jer parobrodi obalne plovidbe ne pristaju na obalu željezničkog rajona, U ovo par dana što je primjenjivanje ove naredbe stupilo na snagu, toliko je nastala zbrka i smetanja redovitom trgovačkog saobraćaju i kalkulaciji, da su time ozbiljno ugroženi privredni interes; gruške luke, Dapače na ovaj način dolazimo i do absurdnih mo- gućnosti, da brašno iz Vojvodine za dalju otpremu morem preko Metkovića, dođe u Dubrovnik jeftinije nego preko Gruža, te obratno, roba stigla željezni- com u Gruž iz Vojvodine i otpremljena morem u Met. ković, dođe jeftinije nego izravno željeznicom iz Voj- vodine u Metković, jesi Cilj je lučkih tarifa, da se naša domaća pristani- šta razviju, kako bi mogla lakše da uzdrže utakmicu već dobro razvijenih stranih konkurentnih luka, Ova naredba za primjenjivanje lučkih tarifa iz- data je u cilju, da bi se osujetile eventualne zloupo- trebe lučke tarife, te da se razna roba ponovno ne reekspeduje za unutrašnjost; ali pri tome je trebalo voditi ozbiljnog računa, da se ne ugrožava privredni razvitak naše luke. Mi smatramo, da bi se privredni razvitak naših luka i osujećenje zloupotrebe lučkih tarifa, postiglo na slijedeći način: Sva roba koja stigne na lučku sta- Broj 3 nicu uživa pogodnost lučke tarite; dočim za uvoz u nutrašnjost po lučkoj tarifi, prima se isključivo neos. porni dalmatinski produkti i roba uvezena carinskom deklaracijom, Na ovaj način otpale bi sve dosadašnje smetnje i potpunoma se osujetile zloupotrebe, Prema dosadašnjoj naredbi, mjesta koja su imala željezničku vezu nijesu uživala pogodnost lučkih ta. rifa, iz bojazni da se roba ponovno željeznicom ne reekspeduje. Dok Zaton, Koločep, Rijeka, Cavtat i bliža du. brovačka okolica uživaju pogodnost ove tarife, sma- tramo da je opravdanije, da istu pogodnost ima Gruž i Dubrovnik, tim više kad bi se na gornji način uklo- nila mogućnost zlouporabe sa reekspedovanjem ro- be u unutrašnjost. Boka Kotorska i turizam. Malo je krajeva u svijetu, koje je priroda tako raznoliko i bogato ukrasila kao našu Boku Kotorsku, Kroz vijugaste zaljeve provuklo se more amo i tamo, tako da nam se u mnogočem pruža slika švaj- carskih jezera, ali sa južnom vegetacijom, naranča- ma, limunima, palmama i lovorom, a nad obalom izdigla se visoka brda, koja nas podsjećaju na ro- mantične predjele alpinskih uzvisina. Pojedini bokeški predjeli i u sliki, kao što su one koje prikazuju Kotor, Dobrotu i Orahovac gledan sa Troice ili Vrmca sa Lovčena, ostavljaju duboki utisak, a za stranog i domaćeg putnika prava je du- ševna senzacija, ako se popenje na bokeška brda i baci svoj pogled na okolo, Svaki vis ima svoj izgled, koji se u ljepoti takmi jedan s drugim. Sa vrhova Lovčena, Štirovnika i Je- zerskog vrha, puca pogled na obje strane bokeškog zaljeva, pa na Budvu, Paštroviće, Spič sa Barom s jedne strane, a na cetinjsko polje, crnogorski krš i arbanaške planine s druge strane. Sa Rumije se pru- ža slika Skadra i Bojane, čuvenog Drima, bogatih polja i divljih močvara oko njih, te opet pitomog Ulcinja, Bara i Budve, Veličanstven je pogled i sa Šavnika iznad Orahovca, sa Sokol Vrha i gornjeg Grkavca iznad Risna, sa Ubaljske planine i Orjena i sa Radoštaka iznad Ercegnovoga, A svaki onaj vis privlači ne samo ljepotom svojih izgleda, nego i us- pomenama na slavne borbe i podvige, o kojim bi svaki kutak mogao da priča, Boka je zato sa svojim brdima odabrani kraj za svjetskog turistu, koji je sit gradske vreve i šablonske ljepote, pa traži duši od- mora na visinama bogatim prirodnim ljepotama, koje prate romantične uspomene. **.* Promjenljivi istorijski razvoj ostavio je svoje tra- gove po cijelom bokeškom zalijevu: Boka je danas riznica istorijskih spomenika, koji su razasuti po po- jedinim kućama i crkvama, a svako mjesto ima svo- ju osebinu, Čudnovatom razgraničavanju ovako us- kog predjela malo je primjera u svjetskoj istoriji, a svaka je uprava ostavljala svoje tragove i svoje us- pomene, Izgleda kao priča historijska istina, da je oštra Ponta do Kobile pripadala Dubrovniku, Suto- rina, Ercegnovi i okolica i Kamenari Turcima, Đu- rići i Kostanjica Mlecima, Morinj Turcima, Strp i Lipci Mlecima, Risan Turcima, Perast pa do Ora- hovca Mlecima, Orahovac Turcima, Dobrota, Kotor, Prčanj, Stoliv, Lepetane, Kostanjica i Tivat do Ka. lač Dola Mlecima, Krtoljsko polje Turcima, Krtolj- ska sela i Luštica Mlecima, Grbalj Turcima, Budva i Paštrovići Mlecima, Spič i dalje Turcima, a crno- gorska granica niz Lovčen spuštala se do samih ko- torskih bedema, te opet onamo do ispod same Bu- dve. Bogata je dakle bokeška istorija, čije su zna- menitosti pobilježili gg. M, Popović, prof. V, Trifko- vić, Stjepan M. Ljubiiša, konte Vicković, pop Naki- ćenović i ostali, pa se svaka stranica čita sa intere- som i uživanjem. A da ne nabrajamo sve spomenike dovoljno je da spomenemo samo mjesto Perast, koje je po sebi cio jedan muzej, kojemu se ne daje prava vrijednost samo zato, jer nije dovoljno poznata, I sa klimatskog gledišta Boka je vrlo podesna za privlačenje putnika, U zimskoj sezoni bura mnogo odbija strance, koji posjećuju naše primorje, a u tom su pogledu cijeli kraj od Tople do Savine, pa Perast iznimka, jer se tamo bura gotovo i ne osjeća, a uz to bujna i pitoma tropska vegetacija, čini i privlačivim zimovanjem u ovim krajevima, — Za ljetnu pak se- zonu Boka ima prednost pred cijelom dalmatinskom obalom, jer nigdje nema ovoliko i ovakovih plaža za kupanje, kao što su se one po Boki Kotorskoj. Radi primjera spominjemo samo one od Budve do Paštro- vića, pa uz etcegnovsku okolicu, a da ne govorim o onoj u Krtolima, koja se u formi poluokruga dugog oko 500 m. pruža prama širokom moru. Pijesak je na bokeškim plažama čist kao na svileno sito prosijan. Kad na njemu ležite osjećate po tijelu kao neko milovanje. Pomorski rat Maroka proti Dubrovnika 1780. 6, Novost iz dubrovačke istorije. Ljeti 1927, dođe u Dubrovački arhiv orjentalista g. Franz Babinger, profesor na berlinskom sveučilištu i snimi fotogratski jednu vrlo lijepu arapsku ispravu, ukrašenu divnim šarenim okrajcima. To je pismo ma- ročkog sultana dubrovačkom senatu od 10, maja 1780, Ovom svečanom ispravom, kako ćemo vidjeti po pri- jevodu g. Babingera, sultan proglašuje mir sa Du- brovčanima, Profesor Babinger zamoli tada upravnika Dubro- vačkoga arhiva, profesora Antonija Vučetića, da mu kaže, da li ima štogod o tome pismu u prepiskama dubrovačke republike, Ovaj mu na brzu ruku pokaže jedan dopis republike o tome, Poslije g. Babinger pisa mu iz Zagreba i Berlina, da mu pošalje o ovome ratu i miru Dubrovčana sa Marokom podatke iz arhiva. Ali preobilno bijaše gradivo o tome, i to u više od deset knjiga i svezaka i ne mogaše se svladati u malo dana, Arhivar pošalje ipak profesoru Babingeru nekoliko gradiva, koje ovaj upotrebi odmah u izvatku, jer se njemu žurilo da izda novu svoju knjigu: Aus Siidslaviens Tiirkenzeit: Ber- lin 1927. (Iz turskog doba Jugoslavije), koja je već izi- šla, U njoj on iznosi kao drugi dio facsimile arapskog pisma maročkog sultana sa svojom vrlo učenom rad- njom o tome pismu i o ratu i miru Maroka s Dubrov- nikom osvrćući se na podatke arhivareve i nava- Piše Ant. Vučetić. đajući ih, Profesor Babinger, začuđen, da o tome ratu i miru nema pomena kod naših starijih pisaca, usklikne: Ovo je smiješno, aliipak istinito! Njemu strancu to se či- nilo smiješno, ali mi ne obazirući se na sam muk pisa- ca, kažemo da je to bila politika male i strašljive du- brovačke republike, da sakriva svoje nezgode i to od straha, da kad bi se otkrile, ne bi škodile dubrova- čkoj trgovini i pomorstvu, ili njenim odnošajima sa drugim državama, i tako je zatajila i ovaj rat, I uprav u jednom svome dopisu dubrovački senat, kad još nije bio siguran sa Marokom, izjavljuje svoju bojazan, da ne bi dubrovačkom pomorstvu i trgovini donijela šte- tu vijest o neraspoloženju Maroka prema Dubrovniku. Jednako je dubrovački senat nastojao da zataji na po- četku XVII. vijeka fakat, da je Lastovo bilo za tri $0- dine i po pod tuđim a ne pod dubrovačkim Sospod- stvom i kad je tuđinac vraćao dubrovačkom senatu Ovo ostrvo, senat naredi da se Lastovo vrati bez ika- kve pismene isprave, bez ikakva protokola; hotio je da se zataji fakat;i nijedan dubrovački pisac nije pisao istoriju toga osvojenja i tuđeg gospodstva, osvem je- dnog kroničara, koji se u kratko ne potpuno osvrnuo na to osvojenje; ali ta kronika nije bila štampana, te je dubrovačka vlada nije možda ni poznala, To je bilo doba kad je vlada bila ustanovila preventivnu cenzu- ru za svaku knjigu koju bi Dubrovčani štampali a iz- ričito knjigu istorije. I kako je rat Maroka sa Dubrov- nikom novost, koja se tek sada otkriva za nauku, tako i osvojenje i povratak Lastova Dubrovniku je za na- uku novost, koju donosi moja podulja radnja u »Gla- sniku Dubrovačkog Učenog Društva sv, Vlaho«, koji se već štampava, Mi ćemo ovdje navesti samo nešto o ovome ratu sa Marokom, da se može razumjeti ovo arapsko pis- mo, a pridržavamo se iznijeti dulju radnju o tome, Marokanci, koji su bili muslimani, hodili su svake godine na hodočašće ili hadžiluk u Meku, Oni bi se ukrcali u koji strani brod u jednoj od maročkih luka, iz kojeg bi se iskrcali u Aleksandriji, pak od onamo nastavili put po suhu do Meke. Vraćali su se iz Meke istim putem, pak se ukrcavali u Aleksandriji, te bi se iskrcali a marokansku luku, Možda zbog toga što se dogagjalo, da bi pomorski kapetani na povratku iskr- cavali marokanske hadžije ne u koju marokansku lu- ku, nego u tuđini, u koju tunišku luku; sultan maro- kanski bijaše izdao 1775. g. strogu zapovijed svim na- rodima, kako sam navodi u svojemu pismu, da se ka- petani ne usude iskrcavati njegove hadžije u nikakvu drugu luku nego u maročku, Ali 1779. g, bi tužen je- dan dubrovački pomorski kapetan, da pored ove za- brane bijaše iskrcao maročke hadžije u Suzu ili Sfaks u Tunizu i još ih zlostavio. To bijaše lažna osvada protiv Dubrovčana sa strane zlobnih neprijatelja Du- brovčana, jer to bijahu uradili neprijatelji'a ne Du- brovčani. Stoga maročki sultan proglasi 1779. g. po- mm