Slraka 2,




Stonsko polje sa predjelima zvanim Bigrina i Bor-
je pokriva obrađenu površinu od skoro 2000, ha, Gla-
vni su proizvodi maslinovo ulje, zatim duhan, vino i
žito. Premda veliki kompleksi zemljišta ne oskudi-
jevaju vodom čak u sred ljeta, povrće i voće goji se
vrlo malo. Plod maslina, ima već godina, da biva
upropašten potpuno ili većim dijelom od opasnog
zaraznika maslinovog ušenca. Nekada je stonjsko
polje davalo i do 30 vagona zdravog maslinovog ulja,
a danas nema ga dovoljno ni za kućnu potrebu. Ne-
kolikoy stotina obitelji koji živu od prihoda ovog po-
lja ekonomski propadaju, jer od toga ne mogu da
podmire svoje najskromnije potrebe. Ipak, stonjsko
polje pruža magućnosti da bi sav taj narod i još veći
broj mogao dosta udobno, da tu živi. Treba samo pri-
stupiti riješenju glavnog problema, a to su putevi,
koji vode u polje i kroz samo polje.

Koliko od strane Vlade toliko od samog naroda
do sada se vrlo malo učinilo u tom pravcu, Otrag
malo godina vlada je utrošila velike iznose u (podiza-
nju. uzornog rasadnika u Stonu, koji više ne postoji.
Nije dovoljno dati narodu mogućnosti, da postojeće
rasline zamijeni drugim, koje bi mogle biti rentabil-
nijim, nego je prethodno potrebito omogućiti, da
troškovi obrađivanja polja budu nižim nego li su da-
nas. To se jedino dade postići, ako zemljoradnik mo-
že doći na livadu ili nedaleko od nje sa kolima, Da-
nas je to isključeno. Mnogi moraju, da pješaće i do
dva sata po zapuštenim putevima dok samo stignu
na zemljište. Pod ovakim usslovima obrađivanje po-
lja vrši se primitivno, a kod skoro redovite netodice
maslina: ono je tim skuplje i neretabilnije, Jedna ko-
la mogu gotovo da zamijene rad od deset mazaka i
deset ljudi, a da troškovi budu skoro isti, kao, da se
posao obavlja sa jednom mazgom i jednom osobom,
izim velikog dobitka na vremenu. Odavle može se
približno viđeti za koliko su troškovi obrađivanja
niži kod puteva po kojima mogu kola da vrše sa-
obraćaj, Dok pozvani uvide, da narodu treba prečih:
Stvari do željeznica, koje zapadaju miljarde dinara,
domaćini zainteresovanih sela u stonjskom polju tre-
ba sami, da se stave na ozbiljan rad, da po unapri-
jed utvrđenom planu poprave i mjestimice prošire
postojeće puteve, tako da bi po njima mogla kola
da prolaze. Nije lijepa svjedočba po njih, da kraj po-
stojećih olakšica za jedan temeljiti popravak podr-
žavaju puteve u današnjem zapuštenom stanju, da i
nadalje još gore propadaju od čega oni sami imaju
najviše štete. Neka se mane neplodne politike, jer
od toga nikada nema narodu koristi, a svom ozbilj-
nošću da pristupe pitanju uređenja puteva o povolj-
nom riješenju kojega poglavito ovisi ponovni pro-
cvat stonskog polja, S. G.

AKCIJA STONJSKIH KMETOVA,
; * Ston, 29, [/ 28.

Danas je ovdje održan javni zbor kmetova u
stonjskoj općini, na koji su pristupili i dva delegata
iz susjedne slanjske općine. Zbor je otvorio seljak
Pero Ševelj iz Podimoća, a o agrarnom pitanju refe-
risao je g. Dr, S. Perić. U diskusiji je uzeo riječ i na-
čelnik g. Buško, koji je javio da je stonjsko opć. vi-
jeće odobrilo Din, 2000 za organizaciju kmetova. Za-
tim je zaključeno da se provede organizacija te su
u upravu izabrana slijedeća lica:

Presjednici: Pero Ševelj, Podimoć, i Dr, Stijepo
Perić; podpresjednici; Baldo Mišeta, Doli, i Pero Lu-
jo, Visočani; tajniici; Luka Cvjetković, Topolo, i Fra-
no Ljuban, Ston; blagajnik: Pero Glunčić pok, Iva,
Doli; odbornici: Vlaho Radetić, Niko Lepeš, Mato
Šotrić, Božo Milko, Pero Katić, Bakoć Nikola, Ni-
kola Vodopić, Miho Karlić, Andro Miletić, Mato Še.
velj, Frano Čurlin,

Sa zbora su poslani brzojavi raznim ministarstvi-

ma, te je donešena i rezolucija, kojom se zaključuje,
da se nadležnim faktorima opiše jadno i nevoljno
stanje ovdašnjeg kmeta, te da ih se zamoli da bi u
Cilju ostvarenja socijalne pravde i dokinuće odno-
šaja, koji se vuku još od srednjeg vijeka, konačno ri.
ješilo agrarno pitanje u Dalmaciji, a do tog riješenja
zakonom obustavilo izvršenje presuda u agrarnim
odnošajima, kojima: se gladnom dalmatinskom  kme-
tu oduzimlje: zadnji komad trudom i znojem odhra-
njene stoke, ;
Nadalje je zaključeno, da se pozovu i ostali dal:
matinski kmetovi, da provedu svoju organizaciju.



_ENGLEZ-O LOKRUMU,

LIST«



DUBROVAČKI







Veliki svjetski list londonski »Times« od 20 pr.
mj. opisuje sa simpatijom naša dva ostrva Visi Lo-
krum. Opis je prepleten historičkim reminiscencijama,
Na otok Lokrum osvrće se ovim riječima: Ako je Vis
radi komunikacija teže pristupačan Lokrum može
bit pregledan vrlo lako, pa i oni turisti koji ostaju u
Dubrovniku samo jedan dan, mogu da u četvrt sata
posjete subtropični bajni otok koji straži pristup sla-
vne utvrde Dubrovnika. Usporedjen sa drugim, kr-
ševitim otocima, Lokrum je zelena oaza. Brežuljci su
mu obilato pokriveni čempresima, lovorom, alojem
i očaravajučim stabljikama jagoda, a niže razlinstvo
sastoji od mora bršljana i poljskog cvijeća. Nakon
kratke šetnje kroz bajnu šumu dolaziš kao vitez lje-
potice te u šumi spava do staroga benediktinskog
samostana sa svojim paomama ukrašenim parkom i
vrtovima okruženim rusmarinom, Rusmarin je zaista
za uspomene, jer je Lokrum star kao sama historija.
Ovdje je bio kao čudom iznesen Rikard lavljeg srca
na suho kad je bježao pred olujom, i ostavio je mo-
nasima, iz zahvalnosti za svoje spasenje, novac za
$radnju crkve, U tome prijatnom samostanu potra-
žio je srpski kralj Radoslav spasa pred izdajničkim
nakanama svoga nećaka. Kralj Sigismund ugarski bio
je i on sretan. naći ondje utočišta u divljem bijegu
pred pobjedničkim Turcima.

* Opstoji li na njemu duh prošlosti, te još šeta da-
nas živ Lokrumom, to je duh nesretnoga Cara Mak-
similijana, koji je pretvorio samostan u svoje bora-
vište i napravio park i vrtove, koji su pri zapadu
sunca prava slava Lokruma, Ovdje, na kamenoj ta-
rasi, s koje se uživa možda najljepši pogled u Evro-
pi, okružen stablima šipaka i naranača i velikim gr-
movljemB ruža i bregenvilija, volio je da sjedi svake
večeri, snijevajuć svoj dnevni san o Meksiku i diveći
se ovoj bojoslavnoj Zemlji, bez, prestanka mijenjaju-
ćih se sunčanih Zapada, nebu, sad ognjene boje, sad

.kao šareni topac i moru sa bezbroj boja od najble-

djeg akvamarin do najtamnijeg nidago. Da li je sa.
njao o onom drugom otoku i o sudbini onog Cara,
još većih ambicija?

Jedan dan će možda nepoznatii pisac naći u Lo-
krumu gradiva za veliku tragediju, Jer tropični duh
teško pritišće Lokrum i premda je otok najmekše
ljepote, hridine su mu strme i nepristupačne sa kob-
nim izdubinama niz koje su dubrovački Senatori ba-
cali politečke uapšenike, Ko zna takodjer, koje nove
tragedije čekaju Lokrum? Gledajuć zadnjeg puta
kako sunce zapada doli iza Lopuda, upitah moga
brodara, slavena, koji se bavi mišlju kako bi prepli-
vao dogodine engleski kanal, što bi se dogodilo kad
bi talijanska Hota zauzela Lokrum. Oči mu zasijaše,
»Imađemo ovdje društvo«, odgovori mi »gdje je sva-
ki član položio zakletvu, da će ostavit ženu i djecu
i sve što ima, oružan ili neoružan, i ne počinuti dok
je i jednog talijanskog vojnika na Dalmatinskoj zem-
lji«. »Ja sam isto član« nadostavi mirno.

Kad smo se ukrcali u naš čamac da se povratimo
u Dubrovnik — taj bez sumnje iza Mletaka, najljepši
grad u Evropi, mjesec-se pomolio iza brdina i na nje-
govom blijedom svijetlu, ugledasmo flotilju engleških
destrojera kako, nijemo skližu Poput vijenca naokolo
rtova iz Gruža. Možda će jednog dana britska ratna
mornarica, usišući konstantno tako veliku ljepotu,
dati nam jednog Claude Ferrera a možda ćak jednog
Piere Lotti.

»VERBAND ZUR FORDERUNG DES DEUTSCH-

JUGOSLA WISCHEN REISEVERKEHRS«.

Tako se zove društvo, koje je ove dane osnova-
no u Viesbadenu, a koje će kroz kratko vrijeme
otvoriti i Svoj putnički ured u Berlinu, Upravitelj
ovog društva je sindikus u Viesbadenu g. Hans
Schaefer (Frankfurterstr, 19), koji će skorih dana po-
sjetiti Dalmaciju. Od ovog društva primamo obavi-
jest, da će ovogodišnja posjeta njemačkih putnika
biti veća nego prošlogodišnja, jer će se povesti još
jača propaganda za naše krajeve,
NOVE DOPISNICE DUBROVNIKA,

. U izdanju g. Ljuba Tošoviića izašla je nova seri-
ja ilustrovanih dopisnica Dubrovnika i okolice, Sli-
ke se ističu i ukusnom opremom i izborom pogleda,
pa će zato moći vrlo dobro da posluže reklamiranju
našeg kraja. Ima oko stotinu raznih panorama, Na-
damo se da će se i drugi naši trgovci naći potaknu-
tim, da obnove svoju nakladu, tako da se potpuno
istisnu iz prometa starija neuspjela izdanja.








među ostalim kaže:

Objektivnim posmatranjem došlo se je do zak.
ljučka, da bi se stapanjem samo ovih dvaju zavoda
u Zagrebu postigle uštednje na samim režijama go-
dišnje oko 10 milijona,

Naravno, da ova konstatacija nije bila odlučuju.
ća za fuziju, već su mnogi ini razlozi govorili za ovu
odluku.

Naše novčarstvo je općenito preživjelo teške
dane, a i njegov kredit nije zadržao onu visinu, na
kojoj se prije kretao.

Započelo se je sa restrikcijom poslovanja, što je
naravno značilo nazadovanje, a ne napredovanje,
Morala su se mobilizovati sredstva, da se udovolji
potražnjama, koje su koncem godine 1926, započele,
Nakon dobrog preispitivanja i razmišljanja stvorile
su obje banke odluku o fuziji.

Učinjeno je utanačenje, koje se upravo sada raz.
radjuje u detaljima. Ove predradnje su nužne, jer
one će omogućiti formalno provedenje fuzije, koje
će uslijediti već tokom mjeseca februara,

I Hrv. Eskomptna banka i Hrv. slav, zem, hipo-
tekarna banka održati će mjeseca februara svoje
glavne godišnje skupštine, na kojima će dioničari
usvojiti zaključke o provedenju fuzije,

Kod pregovora, koji su vršeni izmedju obaju in-
stituta naglasilo se s jedne i druge strane, da je pi-
tanje osoba sporedno, jer radi se o stvari, a ne o
osobama, Radi se o narodnim imutcima i pred oči-
ma pregovarača lebdili su jedino interesi dioničara,
ulagača i klijentele, Naravno da će se pitanja lično-
sti na vodećim mjestima i u ravnateljstvu riješiti na
paritetan način i u interesu novo kreiranog velikog
novčanog zavoda.

Vrlo je značajna činjenica i za internacionalno
novčarstvo, da se putem ove fuzije približavaju i do-
laze u zajedničku interesnu sferu engleska Anglo
International Ltd. Stupa sa grupom Morgan, koja je
interesovana na Bodenkreditanstaltu, dakle na Hrv.
slav, zem, hipotekarnoj banci.

Engleska grupa ovom fuzijom uzeti će još jače
učešće u našem privrednom životu no što je do sa-
da bilo. Fuzijom Eskomptne banke i Hipotekarne
banke neće biti završena koncentracija kapitala ovih
dviju grupa.

U skoroj budućnosti i to dok se obavi organizo-
vanje novog instituta provesti će se stapanje Bo-
sanske banke, Agrarne i Komercijalne banke, te fi-
lijale Hrv, eskomptne banke u Beogradu u filijalu
novo kreiranog zagrebačkog instituta,

Novo kreirani institut znači za našu privredu, a
posebice za Zagreb, jedan veliki plus, a činjenica, da
su na glas o toj fuziji došli u Zagreb i na vrelu se in-
formirali o ovoj provedbi i inostrani bankari, medju
ostalima Švicari itd., vidljiv je znak zamašitosti ove
odluke i predznak buduće važnosti Zagreba kao
novčarskog centra države,



Radne prilike u Americi.
Primamo ovaj izvještaj: s
Obzirom na radne prilike ova je godina naročito

loša u U, S, A, pogotovo za naš svijet, koji je u veli.
koj većini zaposlen u ugljenicima, pri gradnjama,
tvornici automobila u Detroitu i t, d, U ugljenicima
traju neprestano štrajkovi, koji se vuku već od apri-
la, te su mnoge hiljade radnika ostale bez posla, me-
dju njima i mnoge hiljade naših,

Zemljoradnja je u Sjedinjenim. Državama slaba,
jer se ni samim farmerima ne isplaćuje, te tkogod
može seli u grad, na rad u tvornicu. U gradjevinskoj
struci takodjer svakog časa izbijaju štrajkovi.

Radničke organizacije se šire i onomu tko nije u
organizaciji teško je dobiti igdje posla, a naš čovjek
ne može da dodje u strukovnu organizaciju, jer je ve-
ćinom neuk (osim u organizaciju ugljenokopača), ne-
zna engleski i ne ostaje nigdje stalno.

Naš čovjek, koji nema rodbine, tamo je izgubljen.
»KONJAK ČISTI VINSKI DESTILAT, LEIRARZT
PAPOVA TRAVARICA, BOONEKAMP OF MAAG
BITTER, STOLAČKI SAMOTOK« nudi: »BAL-
KA N« tvornica likera Veletrgovina vina, rakije: i
spirita Miličević i drug k, d. Alinpašinmost. Tražite
cijenik, B



IT O. pasta za zube je najbolja,