Strana 2, »DUBROVAČKI LIST« SPAJANJE SPLITSKE i DUBROVAČKE OBLASTI. Iskustvo nam pokazuje da bi od toga Dubrovnik imao samo štete. — Glas dubrovačkih privrednika, Pošto se opet postavlja pitanje o razgraničenju oblasti, a i iz Dubrovnika su se čuli neki glasovi o spajanju dubrovačke sa splitskom oblasti, sastali su se prestavnici dubrovačkih privrednih institucija te su tim povodom nakon svestrane diskusije odlučili da dubrovačkom načelniku i presjedniku oblasne skupštine upute jedan dopis, u kojem se iznosi nji- hovo mišljenje o tome pitanju, Dubrovački privre- dnici odlučno se protive spajanju dubrovačke sa splitskom oblasti, te zato megju ostalim navagjaju i ove razloge: Kao predstavnicima dubrovačkih privrednika dozvolite, da Vas upozorimo na vrlo teške gospo- darske posljedice, koje bi ovo sjedinjenje imalo za privredu ovog kraja, a u prvome redu grada Du- brovnika. U tu svrhu mislimo da će biti dosta upo- zoriti na djelovanje onih vlasti, koje imadu svoje sjedište u Splitu, a kojih se djelokrug proteže i na du- brovačku oblast, To su u prvom redu Direkcija Po- morskog Saobraćaja, Direkcija Pošta i Brzojava i Inspektorat Obrtničke Nastave. Rad drugih vlasti ne ćemo ispitivati, jer se privrede direktno ne tiče, OBRTNA šKOLA. Kako Vam je poznato, kroz nekoliko godina bila je uvrštena u državni predračun svota potrebita za otvorenje u Dubrovniku vrlo potrebite obrtne škole, Kao uvjet stavljalo se je, da općina dađe podobnu zgradu. Budući da je bila u tijeku rasprava za za- mjenu državnih i općinskih zgrada, općinski upravi- telj zatezao je riješenjem ovoga pitanja, ne bi li se u toliko došlo do ustupa zgrada državnog erara opći- ni dubrovačkoj, ali kada je bio upozoren, da svako odgagjanje može imati za posljedicu, da će odnosna stavka državnog predračuna biti brisana, on je po- nudio jednu zgradu sa dvorištem u t. zv, Lazaretima i obećao da će općina dovesti tu zgradu u stanje, da uzmogne poslužiti u školske svrhe, Inspektor Obrt- ničke Nastave izjavio je u prvi čas, da je ponugjena Zgrada barem za prvi početak zgodna, te ie općin- ski inžinir izradio i nacrt za adaptaciju. Mi smo svi | pri Županiji u Dubrovniku, da bismo mi imali sada obrtnu školu. Dubrovnik je naprotiv nema, a teško će je sada više i dobiti. TELEFONSKI SPOJEVI. Opća je tužba na telefonske spojeve Dubrovni- ka sa ostalom državom, Dubrovnik je sada u tome pogledu gore nego prije rata, jer na spoj koji smo prije imali sa Sarajevom, pridružena je u Trebinju cijela Crna Gora, I gradska sveza treba popravka, Jeli štogod učinila Direkcija Pošta i Brzojava u Spli- tu da se ovo stanje popravi? Nije, Skoro svi novci, koje joj je uspjelo da dobije od Ministarstva, bili su utrošeni u popravak telefonskih spojeva sa Splitom, Split je dobio čak i spojeve sa inozemstvom, a mi ne možemo da ga dobijemo ni sa Beogradom, PAROBRODARSKE VEZE, Moramo upozoriti i na vrlo loše parobrodarske spojeve Dubrovnika sa okolicom, što teško prejudi- cira dubrovačkoj trgovini. Pri ustanovljivanju voz- nih redova subvencioniranih društava odlučnu riječ imaju Direkcija Pošta i Direkcija Pomorskog Sa- obraćaja, a znamo da je Direkcija Pošta u jednoj pri- godi izjavila da ona nema nikakvog interesa za One Pruge koje su se iz Dubrovnika: tražile. To je bila osobito ona pruga koju je bila zavela Dubrovačka Parobrodarska Plovidba iz Splita do Bara sa paro- brodom »Petka«, ta koja je vezivala otoke Hvar i Korčulu sa Dubrovnikom. Posljedica ove Dubrovni- ku neprijazne politike je to, da je linija Trpanj-Janji- na-Ston bila ukinuta, te tako cijela sjeverna strana poluotoka Pelješca stavljena u gospodarski djelo- krug Splita, a da sa srednjom i-sjevernom Dalmaci- iom onakove sveze, kakve bi trebalo da ima, Du- brovnik nema, LUČKE RADNJE. Sto se tiče rada Direkcije Pomorskog Saobraća- ja, dovoljno je upozoriti na gradnje i popravke koji su se kroz god, 1925 i 1926 izvršivale u Splitu, te ih uporediti sa onim rednjama koje su bile izvršene u Dubrovniku. U, Splitu bile su izvršene ove radnje: God. 1925: Popravak ponoton dizalice: D. 1791.— Isto: D 80000,— Popravaka pristana Duuqoms— Popr, pristana Sv, Dujma D 79350.— God. 1926: Popr. kanalizacije u luci D:*'1430.— Popravak pontona dizala D 8872.— Popr. pristana Sv. Petra DP 25000.— Popr, pristana Sv. Duje D 47697.— Popr. Wilsonove obale D 20806.— Popr, kanalizacije na Wilso- novoj obali D 21223.— Popr. Strossmayerove obale D 34172.— Popravak luke D .35000.— Nabava željeznih i izmjena + kamenih stupova D 147820.— Nabava 24 željezna polera D 95171.— Za manje radnje potrošilo se je dakle kroz ove dvije godine u splitskoj luci 661.100 Din., u Gružu samo 6,245 Din, Što se tiče većih gradnja, gradnja porušene oba- le u Bakru zapala je 6,000.000 Din., u Šibeniku bi pak imale zapasti 7,190.730 Din., u Splitu 10,083.685. Din., a u Gružu 6,419.750 Din. Dakako biti će pre- koračenja, ali za podmirenje tih prekoračenja ima u Splitu tko se misli, tamo se čak nabavljaju tri mo- torne dizalice, a u Gružu naprotiv govori se, da se neće izvesti radnja u onom opsegu u kojemu je bila osnovana, a to-u svrhu štednje. LUČKA OPSKRBA. Kao posljedica toga, što ije sijelo Pomorske Upra- ve u Splitu, dolazi po sebi da je splitska luka bolje obskrbljena svim što luci treba. Spominjemo samo, da se u Splitu nalazi cijela flotilja Pomorske Uprave u Dubrovniku naprotiv nemamo ni u gradu ni u Gru- žu ni jedan čamac za spasavanje u redu, IZBORNI RED, Jednako+*kako Split upotrebljava bez ikakvog obzira sve zajedničke ekonomske ustanove i crpi koristi iz zajedničkih nadleštava, tako njemu dolazi u prilog i izborni red za Narodnu Skupštinu, koji Splitu Kao najjačem izbornom srezu osigurava u sva- kom slučaju skoro na svim listinama po koji mandat, a da zastupnici na taj način izabrani nemadu obzira na interese Dubrovnika ni onada, kada su za njih glasovali i dubrovački birači, to nam pokazuje sta- pitanju, : 2 ČUVAJMO ŠTO IMAMO! U ovakovim prilikama jedine su ustanove koje mogu dići glas u korist Dubrovnika, Oblasna Skup- ština, Općina i Trgovačko Obrtnička Komora, Uz- držati ove ustanove po mišljenju nas privrednika to je zahtjev samoobrane, koji je preči od svih drugih razloga i političkih obzira, Mi privrednici uvjereni smo da Dubrovačka Ob- last u sadanjem njezinom opsegu ne odgovara ono- me, što se je moglo očekivati, mi smo uvjereni tako- gjer i to, da Oblast naša ne će imati sredstava da razvije gospodarsku akciju poput one, koju razvijaju druge oblasti, Ali ne vidimo, što bismo dobili tim, što bismo se pridružili splitskoj oblasti, koja u sva- kom pogledu ima mnogo većih potreba, te da zado- volji tim potrebama već je sada prisiljena, a u bu- duće će biti i još više, da udari jake namete, I baš jer oblasti ne mogu da namire drukčije svoje potrebe, već — ako im država ne dade — sa nametima, za Dubrovnik je od neprocijenjene koristi da sačuva vlastitu oblast, te da ako već dogje do toga, da po- trebe oblasti pokriva nametima, udare se oni na- meti, koji budu najlakši za pučanstvo. Prva Hrvatska Štedionica Razmjer za god, 1927, — Čist dobitak s prenosom 17,438.182, Din, — Porast uložaka na 1,492 milijuna dinara, — Dividenda 8.9%, U sjednici ravnateljstva Prve hrvatske štedionice, koja se je obdržavala dne 16, o, mj. zaključeno je predložiti glavnoj skupštini, koja će se sazvati za dne 10, ožujka o, g. razmjeru za god, 1927., koja svršava sa čistim dobitkom od Din. 16,828.761.97 odnesno sa prenosom iz god. 1926, od 609.414.21 Din. sa ukup- nim dobitkom od 17,438.182.18 Din, Iz izvještaja ravnateljstva proizlazi, da je promet blagajna u prošloj godini promašio svotu od Din 61 milijarde 95 milijuna, a sveukupni promet 188 mili- jarda 650 milijuna dinara. Porast uložaka u prošloj godini iznosi svotu od 135 milijuna dinara, tako da Sveukupni ulošci kod Prve hrvatske štedionice iznose jednu milijardu 492 milijuna dinara, : ivakvni Proj 6. Sveukupna aktiva zavoda+“porasla:su prema god. 1926, za 183 milijuna dinara, te iznose ukupno mili. jarde 230 milijuna dinara, Ravnateljstvo je zaključilo, da predloži glavnoj skupštini, da se dividenda za god. 1927. isplati sa Din, 800.— po jednoj desetici dionice, Din, 80.— po jednoj cijeloj dionici, Din. 20.— po jednoj četvrtini dionice, Din, 8.— po jednoj desetini dioonice što odgovara 8.9-postotnom ukamaćenju zadnjeg emisijonog tečaja dionice od Din, 900.—, nadalje da se nakon statutar. nih dotacija privede u tečajnu pričuvu i mirovinsku zakladu po Din. 600.000, te u zakladu grofa Kulmera za izgradnju internata za djecu činovnika podružni. ca Din. 300.000.—, a za dobrotvorne svrhe u god, 1928. da se ostavi ravnateljstvu na raspoložbu Din, 300.000, dok bi se ostatak od Din. 1,043,634.09 imao prenijeti na račun dobitka i gubitka za god, 1928, Fuzija Hrvatske Eskomptne Banke i Hr- | vatsko-Slavonske Zemaljske Hipotekarne | Banke definitivno zaključena. Na 17. o. mj, u 10 sati prije podne održana je gla. vna skupština dioničara Hrv. slav. zem. hipotekarne banke. Zastupano je bilo 970.000 dionica, Nakon što je generalni direktor Makso Antić ob- razložio predlog fuzije sa Hrvatskom Eskomptnom Bankom prihvaćena je ta fuzija jednoglasno i nepro- mijenjeno prema predlogu ravnateljstva, Nadalje je svim ostupajućim članovima ravnateljskoga vijeća i inadzdrnog odbora podijeljena razrješnica te je isto- dobno i jednoglasno izvršen izbor novih članova rav- nateljskog vijeća i nadzornog odbora. U ravnatelj. sko vijeće banke izabrana su gospoda: S, D. Alexander, veleindustrijalac; Pierre Bark, Generaldirektor Anglo-International Bank Ltd., London; Dr, Teodoor Bošnjak, predsjednik Saveza Mlino- va, Zagreb; : Dr, Ivan Brunner, veletržac, Zagreb; Adolf Daničić, Generalni direktor »Danice« d. d, | za kemičke proizvode, Zagreb; Frnet Fhrlioh_euuvlacnik +4 Adal i Frnat Ehrlich, I Zagreb; Viktor E. Freeman, bankar, London; Stjepan Gavrilović, predsjednik tt. M. Gavrilovi- ća sinovi d, d., Petrinja; ma o ranaja Zoltan Hajdu, generalni zastupnik Anglo-Interna- | tional Pank Ltd., za centralnu Evropu, Wien; Robert Hankar-Solvay, administrateur delegue | Mutuelle Solvay S, A,, Bruxelles; Arh, Vjekoslav Heinzel, načelnik slob, i kr. glav- | noga grada Zagreba; Ernesto Kraus, centralni direktor Banca Commer- ciale Triestina, Trst; Dr. Edo Lukinić, ministar n. r,, narodni zastupnik it. d, Karlovac; Artur Machnik, ravnatelj Nadbiskupskih dobara, Zagreb; Dr. Želimir Mažuranić, odvjetnik, Zagreb; Dr. Emil Stein, poslovodeći ravnatelj Pester Un- garische Commercial-Bank, Budapest, : Rugolf Steiner, poslovodeći ravnatelj Allgemeine Osterreichische Boden-Credit-Anstalt, Wien; Žiga Stern, predsjednik Zagrebačke tvornice ko- ža, Zagreb; Dr. Stanko Šverljuga, predsjednik Zagrebačke burze za robu i vrednote, Zagreb; Milan barun Turković, veleposjednik i veleindu- strijalac, Zagreb; Alojzij Tykač, generalni direktoor Ljubljanske | kreditne banke, Ljubljana; Makso Antić, generalni direktor. U 11,30 održana je glavna skupština dioničara Hr- vatske Eskomptne Banke, Zastupano je bilo 998.445 dionica, Pročitan je izvještaj ravnateljskog vijeća i uzet jednoglasno do znanja, te su stvoreni zaključci potpuno istoga sadržaja kao kod glavne skupštine Hrv, slav. zemaljske hipotekarne banke, Isto tako primljena je demisija sviju članova ravnateljskog vi- jeća i nadzornog odbora, te je istima podijeljena raZ- riješnica. Prema tome je sada fuzija obiju zavoda definitiv- no zaključena, Obim glavnim skupštinama prisustvovali su za- stupnici engleskih i inostranih grupa, koje su na fu- Ziomranom zavodu u jakoj mjeri interesovane, ITO. pasta za zube je najbolja, pak ja in eta i dida gm“ < 2+