mm PLAĆENA

;

Ž





GODINA PETA
Broj 12.



2. APRILA 1928.



SVAKI BROJ 1.50. Din.

ROVAČKI LIST

PRETPLATA: Din. 60

Za inozemstvo Din. 120.









Političke večere protiv 0. Vunićevići.

Dr. Stojadinović o zakonskoj stabilizaciji dinara.
lg. Vukićevića. — G. Davidović traži zakon proti korupcije, ličnu i imenovnu bezbjednost,

Dr. Ninčić protiv Vlade i ličnosti

TELEFONSKE VIJESTI »DUBROV. LISTA«,

OLITIČKA' VEČERA,
BEOGRAD, 2, IV, Akcija g. Bože Maksimovića

postala je u poslijednje vrijeme predmet naročite pa-

žnje polit, krugova, Značajna je i jedna politička ve-
; koja je preksinoć održana u sali Hatela Nati-
snal Pored ostalih političara pozvan je i g. Marko
Tritković, Na ovoj večeri g. Dr, Milan Stojadinović,
kritikujući rad ministra finansija Dr, Markovića, ra-

lIzvio je svoju finansijsku tezu u kojoj je dokazivao,
da sada nije momenat za zakonsku stabilizaciju di-
nara. — G, Maksimović u svom govoru oštro je na-

pao presjednika Vlade g. Vukičevića, Od radikal.
skih poslanika prisustvovao je £. šemajo Demajo,
KONFERENCIJA Dr, NINČIĆA U V, BEČKEREKU.

BEOGRAD, 2. IV, U posljednje vrijeme poveo je
Dr, Ninčić dosta oštru akciju protiv vlade g. Vukiće.

vića, Radi toga sa osobitim interesom očekivana je
l njegova jučerašnja konferencija u Velikom Bečkere-

ku, Konferencija je održana u Hotelu Kruna, gdje je

| Dr, Ninčić dočekan sa velikim aplauzone

Dr, Ninčić u početku svoga govora konstatuje, da

|su mjesne organizacije, odašiljanjem svojih delegata
u tako velikom broju, priznale, da je opet došlo do
| velike borbe za veličinu i budućnost radikalne stran-

ke, Radikali su uvjek složni i oduševljeno polazili u

/ borbu kada je zemlja bila u pitanju,

U nastavku svoga govora Dr. Ninčić kaže, da

zemlju pritiskuju porezi i mora biede, Ništa bolje ni-

je ni u Narodnoj Skupštini, Radikali neučestvuju u
rađu, ali tome pijes ukrivi radikalni poslanici jer njih
niko i ni zašto ne pita, Ranije se nije nikada moglo
nešto vožna iznijeti pred Narod, Skupština, a da ta
stvar nije prethodno diskupovana u klubu.

Klubskih sjednica nema više, Neprestani sukobi
na dnevnom su redu, Nemože se zato krivit presjed-
nika Nar, Skupštine nego samo predsjednika Vlade,
On treba, da daje direktive. Stari Pašić u svojoj 80-o;
godini stalno je dolazio na sjednice, Današnji presjed-
nik Vlead nedolazi nikada, pad ni onda kada se ras-
pravljaju najvažnije) stvari, Tako je Nar, Skupština
ostavljena sama sebi, Dok je Vlada u pogledu skup-
štinskog rađa i svoga nereda vrlo aljkava, dotle je
vrlo vrijedna na poslu rušenja radikalne stranke,

Zatim se Dr, Ninčić bavi sa prilikama u Vojvodi-
ni i tvrdi, da su se sve vlasti u sjevernom Banatu
okomile na njega, On se zato pita: da li on nije bio
uvjek istaknuti nacijonalni radnik, U Vojvodini ruši
se radikalna stranka, a stvaraju se policajne organi-
zacije,

Vlast se daje anacijonalnim elementima za koje
je zvanično utvrđeno da su za vrijeme bivše monar-
hije vršili dužnost dželata. — Govor Dr, Ninčića po-
zdravljen je povicima odobravanja i pljeskom, Usvo-
jena je resolucija u kojoj se oštro osuđuje vlada,

SJEDNICA GLAVNOG ODBORA DEM, STRANKE.

BEOGRAD, 2. IV, Jučer prije podne održana je
sjednica glav, odbora Dem, Stranke, Sjednicu je ot-
vorio g. Davidović, O unutrašnjoj situaciji govorili su,
Stanković, Alaupović, Ilić i Krsta Marković. Disku-
siju je završio g, Davidović sa govorom u kojemu je
ocrtao teškoće i glavne uzroke neuspjeha u organi-
zovanju i sređivanju države, Nemamo) vlade, koja bi

. trajala dulje od jedne godine. Takove su prilike, da

su pojedine polit, snage našega naroda upućene na
stvaranje koalicija u kojima se sporo i teško radi.
Konstatuje inače poznatu pojavu, da Demokr, Stran-
ka nije mogla da u dovoljnoj mjeri zahvati dubokog
korijena u prečanskim krajevima,

Prelazeći na kritiku današnjega stanja g, Davido-
vić kaže, da je neophodno potrebno donijeti zakon
proti korupcije. Projekat toga zakona biti će gotov
u najskorijem vremenu, Najveća pažnja posvetiti će
Se podizanju privredne snage našega seljaka, Treba





ga osloboditi od dugova i velikih zelenaških kamata,
Što se tiče pravnog poretak u zemlji, ono je još uvjek
na dnevnom redu, Nemože se razviti prviredni život,
ako se predhodno ne zagarantuje lična i imovna bez-
bjednost i sloboda rada,

NOVI MINISTAR POŠTA,

BEOGRAD, 2. IV. Jučer je potpisan ukaz sa ko-
jim se za ministra pošta i telegrafa postavlja g. Dr.
Bogoljub Kujundžić,

3 ŠPORT,

BEOGRAD, 1. IV.

B, S, K: Nemzeti 4:2,

Jugoslavija: Semering 2:0,

ZAGREB, 1. IV,

Građanski: Željezničar 2:0,

Croatia: Derby 3:1,

SARAJEVO, 1, IV

Sašk; Slavija 1:0,

»Da se pomogne
i Dubrovniku“.

Pred dolazak komisije za izmjenu zgrada,

Ove sedmice dolazi u Dubrovnik komisija, koja
ima da ispita pitanje izmjene starih dubrovačkih jav-
nih zgrada, sa vojnim objektima vlasnosti općine, Ci-
jeli Dubrovnik očekuje da će se ovom prigodom na-
pokon donijeti definitivna odluka, o kojoj mnogo ovi-
si bujniji i brži razvoj našega grada,

U beogradskoj »Samoupravi« (br. 73.) pred par
dana napisao je . Dr. Gjivo Supilo,. ministar n. r.
vrlo umjesan veliki članak o ovom pitanju, Zbog ak-
tuelnosti sadržaja u času dolaska ove komisije pre-
nosimo neke markatne stavke:

“>Da se pomogne i Dubrovniku!«

Dubrovnik je — naša srpska Atena, kažu jedni,
— Dubrovnik je — naša hrvatska Atena, kažu dru-
gi, a mogli bi i naša braća Slovenci, da kažu: Du-
brovnik je — naša slovenska Atena. — Inače svi su
složni, da je Dubrovnik najljepši grad na našem Pri-
morju, — da je naš — biser na Jadranu.

Tako je to u pogledu epitetona, lijepih riječi i
hvala. U pogledu pak — stvarne pomoći Dubrovni-
ku, imademo sasma drugu sliku.

Dubrovnik spada u red gradova — Sarajeva, Ba-
njaluke, Mostara i drugih — kojima je namijenjena
ta sudbina, da iskuse samo loše materijalne posljedi-

ce novog političkog stanja,

Kada je u Dubrovnik došla oslobodilačka srpska
vojska, ona je odmah kroz nekoliko dana proglasila
ratnim plijenom — polovinu Dubrovnika i taj tako
zvani ratni plijen odmah faktično zaposjela,

Taj ratni plijen sačinjavaju: Sve one velike i kra-
sne gradske zidine Dubrovnika, radi svoje ljepote i
velebnosti na svjetskom glasu tvrđave: Minčeta, Lo-
vrijenac, Leverin, Srđ i druge, svi oni veliki i brojni
magacini u gradskim zidinama, naročito Kolegium
Raguzinum (vojna bolnica), Lazaret, razne kuće uz
zidine, zatim u građu arhitektski biseri — knežev
Dvor, stara dubrovačka Kovnica, Luža i još drugi
objekti,

Sve to bijaše proglašeno ratnim plijenom i kao ta-
kovo upisano u imovinu državnog vojnog erara, u či-
jem posjedu se još i danas nalazi.

Obrazloženje za takov postupak je upravo ne-
vjerovatno:

Austrija je te objekte držala u svojem posjedu,
ona je potučena, mi smo je naslijedili, dakle ti objekti
sada pripadaju nama,

Da, Austrija je držala te objekte u svojem posje-
du, ali ona nije nijedan od njih sagradila, nego su ih
sve do jednoga sagradili Dubrovnik i Dubrovčani, a'
Austrija im ih je materijalnom siloom otela, zaposje-
la i držala, Dakle Austrija se oslanjala na ius belli,





Valjda to isto pravo — ratno pravo ne bi trebala
pa ni smjela da drži na snazi proti Dubrovnika i ova
naša država — Srba, Hrvata i Slovenaca!

Još gore od pitanja pravnog osnova prolazi pita-
nje: kojoj praktičnoj i korisnoj svrsi od svoga prvoga
dana pa i dan danas služi okupacija gore navedenih
objekata po našem vojnom eraru?

Od svih pomenutih objekata samo jedan jedini
služi pravoj dostojnoj svrsi: Stari Dubrovački kne-
žev Dvor danes služi kao Kraljev Dvor.

Vojska st:<u'2 u posebnim brojnim i velikim vo-
jarnarma u Gružu, što ih je općina Dubrovačka sagra-
dila za vojsku još prije rata, i u kojima je Austrija
držala svoju vojsku, Ali u ekonomskom pogledu i tu
je općina Dubrovačka na velikom kvaru, jer joj na-
ša vojska ne plaća najamninu, nego duguje već ne-
koliko milijona dinara,

Dubrovnik je danas potpuno prepušten sam sebi,
i on svoju materijalnu egzistenciju teškom mukom
vadi iz pomorstva, — a to je najteža privreda — 1 iz
prometa stranaca,

Promet stranaca predstavlja danas za Dubrov-
nik barem dviije trećine njegove privrede. Stoga bi
trebalo na svaki način pomagati razvitak i napredak
tog prometa,

U tu svrhu općina Dubrovačka već godinama tra-
ži, moli i obija pragove svih glavnih nadleštva u
Beogradu, da joj se povrate nepravedno, a bez ika-
kve svrhe i koristi okunirani objekti (razumije se,
isključuje se Kraljev Dvor). Ti će objekti, koji danas
utaman trunu, dragocijeno poslužiti velikom razvit-
ku prometa stranaca u Dubrovniku.

Općina Dubrovačka da dobije te svoje vlastite
objekte, nudi u zamjenu (!!) svoje vojarne u Gružu i
razne druge zgrade, pa otpušta i milijone duga od
neplaćene najamnine i vodovodne pristojbe, Ali uza
sve to još ni danas nije moguće, da taj opravdani i
kao komad hjeba potrebiti joj zahtjev ostvari.

Dubrovnik danas čini sve moguće napore, da od-
govori pozivu današnjeg doba i dužnostima, koje mu
ovo nameće,

Za sve to Dubrovnik ne traži i ne dobija od Dr-
žave nikakve pomoći. On traži samo, da mu Država
vrati ono što je njegovo, a što njoj ne treba a njemu
nužno treba, i da mu plati ono što mu je dužna, Tra-
ži, da se njegovom razvitku i napretku — a taj se sa-
stoji u prometu stranaca i pomorstvu — ne čine i ne
podržavaju umjetne zapreke, nego da mu se u gra-
nicama zakona dade ona sloboda rada i napredova+
nja, koju i drugi uživaju«.

Zadnje gradske.

Dr. HENRY SUZZALLO,

Od početka prošle sedmice boravio je. u našem
gradu Dr, Henry Suzzallo, bivši presjednik univerze
u Waschingtonu i putujući profesor Carnegievog in-
stituta, Bh ;

U uskrsnom broju donijeti ćemo opširan i vrlo in-
teresantan razgovor našega saradnika sa ovim uva-
ženim naučnikom,

VELIKI BROJ STRANACA,

Svi su hoteli puni, a kao obično o uskrsnim praz-
nicima, svaki dan stižu novi gosti, Sa Sušaka su ju-
čer morala otputovati dva velika parobroda zbog
navale putnika. Veliko je pitanje gdje će se sve go-
ste smjestiti, jer je i veliki dio privatnih soba za-
premljen.

OBALNA PLOVIDBA U DUBROV. OBLASTI.

Jučer je Dubrovačka Paroplovidba preuzela no-
ve pruge u Dubrovačkoj okolici i kupila ood Jadran-
ske Plovidbe parobrode  »Kraljevicu«, »Hrvat« i
»Naš«, a koji će se od sada zvati »Ston«, »Šipan« i
»Cavtat«.

LIČNE VIJESTI,

— Na povratku sa pogreba Don Jurja Biankini u
Splitu, doputovao je u naš grad odmiral g, Prica,
AMERIČKI KRSTAŠ,

Jučer je doplovio u grušku luku američki krstaš
»Detroit«, na kojemu se nalazi admiral Burroge,