POŠTARINA PLAĆENA DUBRO GODINA PETA Broj 13. Obasut bujicom poniženja stari grad po sebi izra- $jene samostalnosti i razvijene slobode povukao se je bio u se čekajući da opet dogje niegovo vrijeme, Te povučenost omogućila mu je da spasi onu indi- vidualnost svoje duše, koja ga je jednom učinila veli- kim i koja je pokretala njegov napredak, ali u isto vrijeme uslijed takovog stanja ukočio se daljnji nje- ov razvoj i prijetila je mogućnost da ovaj nekada živi i plodni organizam dovrši svoju ulogu kao histo- rijski muzej, koji je pun lijepih spomenika, ali je ipak samo — muzej. Nawi dogagjaji korigirali su nepravdu, koja je i Dubrovniku bila nanesena, pa su se i njemu otvorili izgledi obnove i novog razvoja. I ako je Dubrovnik u tom času, po svojem bogatom historijskom dopri- nosu našoj narodnoj zajednici, bio u najvišoj mjeri le- Sitimiran, da ga se skupnim snagama i zajedničkim srestvima uputi dostojnijem i bujnijem životu, ipak usljed svoje tradicijom diktirane nenametljivosti os- faje nekako po strani, dok sam ne pribere vlastite snage za normalni i postepeni razvoj u novim prili- kama, : Po mnogim znacima dalo bi se suditi da se kona- čno počinje približavati čas snalaženja i pribiranja novog Dubrovnika. U tom pogledu uprav je karak- teristična akcija za obnovu Zvonika i dar g. Paska Baburice. Jer ne radi se tu samo o jednoj gragjevini, Sa tržišta dalmatinskih produkata Probuđeni Dubrovnik 7. APRILA 1928. pa makar Kolko lijepoj i skupocijenoj, već se više radi o onom duševnom stanju, koje pokreće i stvara misao ovakove akcije, Svijest dužnosti i ljubav prama rodnom gradu, koja je od uvijek bila jaka osobina dubrovačkih si- nova, počinje opet da se javlja u punoj svojoj mjeri. Podizanje Zvonika nije u ovom času izolirana akci- ja, koja strši u općoj depresiji i stalnom opadanju, već to je znak da Dubrovnik opet hoće da živi. Du- brovnik danas u svim pravcima počinje da postepe- no izgragjuje svoju obnovu, a stari zvonik na novo se podiže kao simbolični znak probugjenih i pokre- nutih dubrovačkih snaga i gragjanskih vrlina. Svijetlo je i časno ime svakog Dubrovčanina, koj: u ovom kritičnom času prelaza na novi život, dopri- nese svoj kamen u zgradu opće obnove, Dostojan primjer pružio je g. Pasko Baburica, a na nama je svima da ga slijedimo, svaki prama svojim snagama. Konstruktivan rad i uzajamna snošljivost u cilju skupne obnove, to je bila osnovna misao, koja je dala potstreka da se pokrene i ovaj naš list, Za za- to i sada, u času kada ta misao počinje da se u jav- nom životu ovoga grada javlja u njezinoj praktičnoj primjeni, sa posebnim zadovoljstvom osvrćemo se i mi na naš petgodišnji skromni doprinos u nastoja- nju oko pripremanja i stvaranja ovog novog i zdra- vog radnog raspoloženja probugjenog Dubrovnika. Posebni izvještaj , Dubrovačkog Lista“. VINSKO TRŽIŠTE. U ovo par zadnjih mjeseci, bilo je umrtveljeno. Sada se je nešto makla oso- bito u okolici Šibenika, ali još uvjek samo za ogra- ničene količine od !2—1 vagona. Zaključka od veće važnosti još nema. Današnje su cijene slijedeće: Šibenik: Vina crna od 1115—1215% Din. 40—41 stepen; vina bijela od 12—13% Din. 43—45, Do sa- đa se Že prodalo oko 3/5 ovogodišnje berbe. Kaštel - Stari - Novi, Stafelić: vino crno od 12— 13% Din. 36.50 — 37.50, Kaštel Lukšić: vino crno od 12/2 — 1312% Din, 41 — 42 stepen, U Kaštelima se je prodalo 1/4 produkcije. Brač: Do sada se je prodala mala količina, Bije- lo se notira od 111% — 12% Din. 38.50—39, crna tamnija Din. 38—41 stepen. Šolta; Ove godine bilo je najviše crnog vina od 12 — 13%, koje se je sve poslije berbe odmah ras- prodalo po Din, 37.50 —4t stepen. Hvar: Prodala se je već polovica berbe. Cijene su bile za bijela vina od 111% — 13% Din, 37.50 — 41, a za opol i crna vinija od 12 — 13% Din. 37.50—43. Danas je cijena za_opol i crna: vina_ Din, 42 — 43 stepen, Korčula: Bijelo vino od 11 — 122% Din. 39 — 40 stepen; opol tamno-skoro crno vino Din, 37,50— 38,50 stepen. Makarsko Primorje: Njihovo crno vino prodato je sve uz cijemu od Din. 42—43 stepen, za lokalnu potrošnju i za okolicu u zaleđu, Neretva: Ima još malo raspoložive robe, Za opol od 12—12!4, a također i od 13% traži se Din. 40. stepen, : Vis; Prodalo se je oko 3/5 proizvoda. Vrsta je iz- vrstna, Plaća se za bijela i crna od 12—13% Din, 40—41; od 13—131% Din, 42; od 13% — 1414 Din, 43—44 stepen. : Biševo: Crno vino ljubko od 1214 — 14% 41—42 stepen. Ima raspoloživih oko 750/800 hl, Pelješac. Do sada je prodana 1/3. Cijena za bijelo vino od 12—13% Din, 44—45 stepen, Crno vino Din. 40 od 12—13%, Dingač cijena nešto popustila Din. 8—9 litar, Din. Izvozna trgovina vina. Za Čehoslovačku, Austri- ju i Njemačku izvoz je ograničen na manje količine. Nekoliko vagona se je izvezlo za Čehoslovačku i Njemačku, te nešto opola za Beč. Tamošnji uvoznici nalaze više računa sa španjol- skim vinima i sa grčkom »misturom«, Prošle godine u ovo doba bio je živ izvoz iz Kaštela, Brača, Šolte it. d. Crna vina su se prodavala za Beč i Prag Din. 31.50—40 stepen u mjestu proizvodnje, dočim ove godine bolje vrste vina i uz iste cijene ne mogu se prodati, Jedna naša poznata tvrdka za trgovinu vina, ob- ratila se je na našu Vladu, da se dozvoli - slobodan uvoz kod nas grčkih i talijanskih vina za križanje. Vlada se je obratila za mijenje na interesirane kru- gove, koji su razložili koje bi velike štete naše vi- nogradarstvo time pretrpilo. Dovoljno je poznato, da je Dalmacija proizvađala i sada proizvađa prvo- razredni materijal za križanje (taglio) i u dovoljnoj količini za našu domaću potrošnju. Obzirom na naš izvoz vina u inozemstvo, Vlada bi morala urediti nekoliko slobodnih carinskih zona, kao što su postojale i postoje i sada u Trstu i Rijeci, u kojim bi se zonama pod kontrolom financijalnih vlasti, naša vina mogla alkoholizirati sa našim alko- holom, slobodnim od svih taksa, prema ukusu i po- tražnji stranih potrošača, koji žele jaka vina od 15— 16—18%, U ovim slobodnim carinskim zonama bilo bi omo- Sućeno svim našim izvoznicima vina, da sa stranim vinima u tranzitu prerađuju naša vina za izvoz. Na ovaj način naše vinogradarstvo ne bi stradalo, već bi dapače imalo i koristi, jer nije isključeno, da bi veći dio vina za križanje bio naš domaći. U ovim slobodnim carinskim zonama, naši trgov- ci vinom obavljali bi onaj posao, koji sada rade ir- govci tršćanski i riječki, a koji su nazad desetak go- dina također bili naši trgovci. MASLINOVO ULJE, Cijena varira od D, 17-191. Za fino stolno ulje i za potrošnju tvornica sardina traži se Din. 22—26 litar! Uz ove cijene za sada ne- ma zaključaka, : U dubr. okolici prodaje se Din. 17, kg. VAČKI SVAKI BROJ 1.50. Din. IST PRETPLATA: Din. 60 Za inozemstvo Din, 120. BUHAZČ. U siječnju i veljači trgovina je bila dosta živa, dočim sada nema potražnje. Količine i cijene koje se traže jesu slijedeće: Brač: Malen, zatvoren i poluzatvoren Din, 32— 33 kg. Raspoloživo ukupno oko 325—350 kvintala. Hvar: Otvoreni i mješan Din. 28—29 kg. Raspo- loživo ukupno 300—325 kvintala. Trogir i okolica: Mješan Din. 29—30. Raspoloži- vo 650—675 kvintala, Veći dio u rukama trgovaca, Dubrovačka okolica, Buhač. Plaća se za otvoreni Din. 22.; poluzatvoreni Din. 24—24.50; zatvoreni Din. 28—29. Im araspoloživih preko 30 vagona. Izgledi u novu žetvu nijesu zadovoljavajući, Sad- nje se neće obnavljati, a sadašnji nasadi su dosta oš- tećeni usljed leda ove zime, BADEMA ima još raspoloživih 950-1000 kvintala u Trogiru, Kninu i Vrliki i t. d. Plaća se Din. 6.50— 6.75 kg, : Izgledi u novi rod na Primorju su dobri, dočim u brdovitim krajevima slabi, jer je zadnji led napravio mnogo štete. MARAŠKE i sok od maraške. Nema raspoložive robe, sva je prodana još koncem oktobra prošle godi- ne. Zadnja partija soka od maraške platila se je Din. 21—22 kg., a to za inozemstvo, U pogledu izvoza so- ka treba zabilježiti, da se je zapazilo, da dalma- tinski sok miješaju “zbog mirisa u rumunjske i magjar- ske produkte, koje tada prodavaju kao dalmatinski produkt! Domaće smokve, Sve već davno prođano. Sada ima potražnje iz Slovenije. Pelin. Raspoložive su manje količine i to u ruka- ma trgovaca, Rusmarin također sve rasprodano. Sada ima po- tražnje za Francusku, Rusmarinovo ulje, Malene količine raspoložive. I ovaj naš produkt nalazi jakog konkurenta u špa- njolskom rusmarinovom ulju. v vev a Dubrovačko tržište. ŽITO I BRAŠNO. a Na Novosadskoj berzi zabilježene su dne 5. IV. slijedeće cijene: Pšenica 348, Kukuruz žuti 258, mali 267. Brašno 0475. franko ulovarna stanica u Vojvodini, mjera kod utovara, isplata uz duplikat tovarnog lista, Cijene u Dubrovniku: Kukuruz žuti 300. bijeli 315, Brašno dobrih mlinova 0/535, 2/515, 5/495, 6/440. 7400. Brašna eksportnih mlinova za cca, 20 para po kg. skuplje. Sve ove cijene razumijevaju se franko obala Dubrovnik za žito mjera kod utovara u Du- brovniku, Za mjesta koja neuživaju lučku tarifu, ci- jene brašna su za 20 para po kg. skuplje. KOLONIJALNA ROBA. Šećer nepromijenjeno, Na manje količine prodaje se šećer kristalni 12.85 kockasti 14.40. Kava, Čvrsta, Rio od 37. do 38. Minas 38.50, Santos 38.50. Riža je jako poskupila Carolina 8.80, Gigante 7.20, Splendor 6. neglazirane vrste od 5.65 —5.90, JUŽNO VOĆE, Naranče žute sanduk Din. 240/250; crvene Din. 280/290; polucrvene Din, 260/270, U košaricama rin- iuza Din. 8. kg. Limuni sanduk od 300 i 360 kom. Din. 145/150. Jabuke talijanske Din, 10—14 kg. Badem oljušten Din, 35/36 kg. H Lješnjak oljušten Din, 28/30 kg. 1 Rogači dalmatinski Din, 3, kg, Smokve u košarama talijanske Din, 8/820 kg., gr- čke na vijencima Din. 8/8.20 kg, POVRĆE. Salata glavata Din. 550—6 kg.; karfil bijeli Din, 7; kupus glavati Din. 5.50 kg.; kelj glavati Din, 7, kg.; grašak zeleni Din, 8—9 kg.; mladi krumpir Din, 6.50 —7 kg.; luk egipatski Din, 4.50— 5 kg, POZNATI LJEKOVITI SPECIJALITET FIGOL oživljuje djelovanje bubrega, jetra i djeluje odlično na pravilno varenje kod bolesti žući, Cijena boci 35 Din, Proizvagja ljekarna u Gružu.