trana 2. —_——= laki, kao što je onaj koji je sva dubrovačka srca ob- radovao, zadivio i dirnuo najvećom zahvalnošću pra- ma Dubrovčaninu, koji nam naš stari Zvonik iz mr- tvijeh podiže? Kud ćeš većeg i vidnijeg svjedočan- . stva o životnoj energiji i o tome, da se je dubrovački nared prenuo iz sna, nego što je ovaj gest velikog gospara, ovo munificentno djelo čestitog sina _ naših čarobnih Elafitskih Ostrva, koji tako divno nastavlja tradicije dvaju starih Elafićana Pracata i Skočibuhe, djelo dostojno najpreslavljenijih imena iz kulturne istorije svijeta? — Neka obnovljeni i uskrsnuli Zvo- nik bude na vidiku i na osluhu svima — monimen- tum, — opomena o tome, da duša Dubrovnika nije iščezla, nego da se ona obnavlja i u novoj velikoj slobodi nastavlja svoju slavnu istoriju tradicijonal- nim pregnućima vrijednih svojih sinova ka blagosta- nju i pravoj kulturi — sve dok bude Božija volja i. dok ih bude podržavao blagoslov velikog Parca i Barjaktara, gospara Sv, Vlaha! Ueviljena driga kneza Mučenika poželjela bješe — kao što u početku kazah — da se skloni u slobo- dni Dubrovnik, I eto sada, poslije 539 godina, dolazi nam ona — Carica Milica, Dolazi simbolički na ovom ponosnom brodu iskićenu zastavama, koje zna- če Osvećenje Kosova, Pobjedu i Ujedinjenje cijelog našeg naroda. Zavjet je Caričin ispunjen, i onaj cje- lokupnog naroda. Ostvarila se želja njezina da do- = gje u slobodni Dubrovnik; ali ne više kao tužni bje- Sunac, nego kao prava Gospogja i Carica u našem gradu, na našemu moru, Raduje se njen plemeniti duh, uzigraše kosti njezine u ubavoj njenoj zaduž- bini, manastiru Ljubostinji. Slava Carici Milici!! Sla- DUBROVAČKI LIST« va svijem našijem slaynijem pomorcima, junacima, mučenicima, tyorcima veličine Dubrovnika i cijele naše otadžbine! ke A 13 novembra 1350 godine ušao je Car Dušan u Dubrovnik, a 13 novembra 1918. ušla je pobjedono- sna vojska Kralja Petra Velikog Oslobodioca i doni- jela slobodu i veliko ujedinjenje, koje je valjda Duša- nov dolazak nagovještavao. Malo docnije Grad, trepteći od radosti i oduševljenja, dočekao je Kralja i Kraljicu našu. Stari ih je Dubrovnik kroz glas zvo- na pozdravljao; Mikelocovi i Gjorgjevi stupovi i ar- kivolte na našemu Dvoru zatreptali su kad su pri: mili Dominum Regem et Daminam Reginam nostrac nationis Slavonicae, ragusinae — milog nam Kralja ujedinitelja, Kralja naše krvi i jezika našega slovin- skoga, i plemenitu Kraljicu oduševljenu ljepotom ovog čarobnog gnijezda kulture i uglagjenosti na si- njem moru. Veliki Ujedinitelj Naroda, junački i mudri Kralj naš, iskreni ljubitelj Dubrovnika, nasljednik Cara Du- šana, Kralja Zvonimira, Kneza i vijeća dubrovačkog i svih Kraljeva i Knezova, koji upravljahu raskoma- danim našim narodom, čvrsta je uzdanica naša na . moru i na suhu, — Pod njegovom mudrom očinskom upravom Dubrovnik će oživjeti, obnoviti se u svojoj slavi i kao najdragocijeniji dragi kamen zasjati u zla- tnoj kruni Kralja našega naroda. U ime vječnog Dubrovnika, u ime našeg mora, budućnosti i snage naše, kliknimo: Živio Nj. V. Kralj Aleksandar! Živjela Nj. V. Kraljica Marija! Živio slavni Kraljevski Dom! Naša obalna plovidba. Tendecijozni dopis u ,J. Lloydu“. — Dubrovački privrednici jednodušno iraže da se us- postavi putnička veza D. P. P. preko Sušaks. U »Jugoslavenskom Lloydu« br. 83. od 4. aprila o. $. otštampan je članak pod :gornjiim naslovom, u kojem se pokušava da se sa netačnim tvrdnjama obesnaži stanovište Dubrovačke Parobrodske Plo- vidbe, liznešeno u našem listu, a i u istom »Jugosl. Lloydu« o pitanju novih veza u našoj obalnoj plo- vidbi. Podnaslov ovog članka glasi: Odgovor na izjavu D. P. P. — Drugo mišljanje dubrovačkih privrednih krugova«! Premda je po sadržini članka jasno gdje treba tražiti njegov izvor i od kojeg zainteresiranog kruga potječe, to ipak treba odlučno odbiti i sam pokušaj da se u nedovoljno upućenoj široj javnosti na ovaj način bar izazove sumnja kao da u dubrovačkim pri- vrednim krugovima u ovom pitanju postoji bilo ka- kova podvojenost u mišljenju. Jer Dubrovnik jeo to- me progovorio i to jednodušno na jasan i odlučan način. Dubrovačka Općina na glas o obustavi pruge Sušak - Split - Dubrovnik, sazvala je dne 19, marta anketu svih privrednih ustanova. Na ovoj anketi bile su zastupane: Trgovačka Obrtnička Komora, Trgo- vačko Privredničko Udruženje, Savez za unaprede- nje prometa stranaca, Oblasna skupština, Gostioni- čarsko-kavanarska udruga i naša Općina, Na skup- noj konferenciji odobren je postupak Dubrovačke Parobrođske Plovidbe i izraženo jednoglasno ogor- čenje, te upućene protestne prestavke na nadležne Vlasti: To je bio glas i mišljenje Dubrovnika i to ci- jelog Dubrovnika, O ovoj konferenciji pisao je i »Ju- goslovenski Lloyd« u svom broju od 28. marta o. g Odluku Dubrovačke Parobrodske Plovidbe da tivede jednu sedmičnu prugu izmegju Sušaka-Splita i Dubrovnika odobrilo je ne samo cjelokupno dubro- vačko građanstvo, po svojim mjerodavnim prestavni- cima, nego takogjer i pučanstvo cijele dalmatinske obale i Hrvatskog Primorja te razne ustanove. m. Nakon svega ovog treba se pitati tko daje legiti- maciju anonimnom dopisniku da govori u ime dubro- vačkih privrednih krugova i zašto »Jugosl. Lloyd«, poznavajući ove činjenice, ipak donosi taj dopis sa ovakovim podnaslovom. Jer očito je da se ovim na- činom škodi objektivnoj diskusiji o samom spornom pitanju, a javno mnijenje zavagja se u bludnju i to putem eventualno neodgovornih lica, koja takovim nastupima mogu da dizazovu samo nepotrebnu za bunu. — »Jagosl; Lloyd« spada u onaj "dio naše štampe, koji ispituje i sadržinu i pozadinu svojih čla naka, pa se zato propust takovog “postupka u kon- kretnom slučaju timi teže osjeća. U privrednim pita- interesirane njima ne smiju se preko štampe dopustiti udarci pod krinkama, Zato pitanje legitimacije pisca ovog dopi- sa nije od male važnosti i »Jugosl. Llovd« treba da svoj propust radi potrebite objektivnosti otvoreno i korigira. Pisac neka izvoli pred javnost sa imenom, jer svakomu je slobodno da zastupa svoje mišljenje i svoje interese, ali, ako mu takav nastup pred javnosti ne konvenira, tada neka zna, da niko- mu, pa ni njemu, nije dozvoljeno da svoje mišljenje drugom preko“volje nameće, a još manje da mu ga eventualno i podmeće. Jer dubrovački privrednici sa svoje strane znatiće da otvoreno demantuju sva- koga ko pokuša da se proti njihovoj volji posluži nji- hovim imenom, svojim Već po ovom tendencijoznom podnaslovu može se suditi kakova je.i cijelokupna sadržina ovog član- ka. Odmah u početku postavlja se ponovno netačna pretpostavka i na toj pretpostavci izvode se i daljnji zaključci. Dopisnik doslovno kaže: Prije svega tre- ba imati na umu, da izmedju Jadranske Plovidbe i Dubrovačke Parobrodske Plovidbe postoji obaveza predvidjena u ugovoru sa državom, po kojoj se ne može dirati u područje drugoga. Ovako“samovoljno citiranje člana 18 ugovora vi- še je nego tendencijozno, jer član 18 ugovora glasi: »Na prugama, za koje Ministarstvo Saobraćaja plaća predviđenu sumu subvencije i naknade, zabranjena je svaka međusobna konkurencija među parobrod: skim poduzećima, bilo menjanjem već odobrene ta- rife, bilo refakcijama ili puštanjem u saobraćaj je- dne paralelne linije neodobrene od Ministarstva Sa- obraćaja.« Nakon ovog tendencijoznog uvoda reda se niz 'ta- čaka, kojim bi trebalo opravdati isključenje D; P. P, od saobraćaja preko sušačke luke, Mi ćemo se na te tačke tek u toliko osvrnuti, da se vidi koliko su neosnovani razlozi, kojim bi se htjelo to nemoguće stanje održati. U tački 1. navodi se, da već davno postoji razvi- jen pulnički saobraćaj preko Sušaka sa parobrodima Jadranske Plovidbe, a da je dužnost D, P. P. da po- veća saobraćaj preko Trsta, Neosnovanost ovog sta- novišta dovoljno nam pokazuje činjenica, da sme do uvogjenja novog ljetnog voznog reda imali dvije brze pruge Sušak-Split-Dubrovnik, koje nijesu ticale Crkvenicu, a isto toliko iz Trsta za Dubrovnik (is- ključujuć talijanske linije). Zar je to razvijen saobra- ćaj, pogotovo za prugu Sušak-Split-Dubrovnik, kod sve većes promela stranaca preko Sušaka? Jadranska Plovidba podržaje dva put sedmično prugu iz Trsta ili Venecije tičući Zadar, Šibenik, e Švi žele da kupe Schichiov sapuan, 8 e Neki se dadu nagovoriti da kupe druga sredsiva za pranje. _ : Većina oslaje vjerna Schichto- wWome sapunu. Tko postupa rszboriio ? Samo onaj, koji ic oprezan! * Zaista, pcrcic li rubije ma i samo jedampui jeftinim i lošim sapunom, gubite više, nego šio možcic uštediti na cijeni sapuna u jednoj godini. Split, Trogir, Makarsku i Matković, a jedan put sed. mično Trst, dalmatinske luke i Patras. Zar je i toj područje Jadranske Plovidbe? U tački 2.) omalovažuje se D. P. P. sa njena tri parobroda za obalnu plovidbu, te se izvađa samovo: | ljan zaključak da je ona prvenstveno prekooceanska slobodna plovidba, te da nije najstarije društvo, već da je to Krajač u Senju, a zatim Negri i Rismondo, D. P. P. u istiniu je kao društvo najstarije, dočim Krajač, Negri, Rismondo kao i mnogi drugi to su sa mostalni armaturi. D, P. P. sada posjeduje tri paro: broda za obalnu plovidbu, ali ne smije se zaboravili da je do pred rat imala za obalnu plovidbu parobro: de: Dubrovnik, Albaniju, Bojanu, Lapad, Šipan, lo- krum, Petku, Zaton i Lovrijenac. — Dubrovnik i Lo- krum za vrijeme rata su potopljeni, a još ni do dan danas ošteta nije isplaćena. Zar D, P. P. nema prava da ponovno zauzme svoj položaj u razvitku i usavršavanju našeg obalnog sa: obraćaja? i Na navode tačke 3. mogli bi mnogo toga da izne semo o susretljivosti Jadranske Plovidbe, ali radi prelazimo preko toga. U 4.) tački tvrdi se, da je D, P. P. odbila kupnji Obalne Plovidbe, a Jadranska Plovidba da je pit hvatila. Ova tvrdnja nije tačna, već naprotiv je isli na, da ondašnja Uprava i družinari Obalne Plovidbt | nijesu htjeli prihvatiti ponudu D. P. P. i akoprem ji bila mnogo povoljnija. Jesu li ti družinari zadovolji sa svojom transakcijom? i U tački 5. ističe se veći promet stranaca preko Sušaka, kao dobri rezultat intezivnog rada i veli | kih troškova Jadranske Plovidbe. Mi ne omalova | žujemo rad Jadranske Plovidbe na propaganđisti čkom polju, ali“ moramo priznati da je D. P. Pu tom polju razmjerno više uradila, Takogjer ne smi se izgubiti iz vida, da je pojačani promet preko Sie šaka usljedio takogjer usljed popusta na našim ze ljeznicama, ukidanju vizuma za dolazak Nijemać kod nas, kao i jake propagande samih Nijemaca, & ne putuju preko talijanskih luka, g Sa ovakovim argumentima imalo bi se da sprijeć | normalan razvoj putničkog saobraćaja na našem Je dranu, Naravno je, da ovo nastojanje izazivlje ošii reakciju dubrovačkih privrednih krugova. A Dubrt vačka Parobrođska Plovidba mora da ustraje u sva zahtjevu za uspostavu svoje vlastite pruge Sušat Split-Dubronik, jer bi se u protivnom slučaju oprat dano smatralo da je odgovorna za napuštanje ! , šenje privrednih i pomorskih interesa Dubrovnik okolice. Sušak je najvažnija naša polazna tačka * obalnu plovidbu, od koje ni jedno naše društvo. | smije da bude isključeno. Zato treba najoštrije a diti što se u opće može da i pomišlja na zabrani canja Sušaka za sve domaće parobrode, a ZA 5; P. pogotovo. 4 Dubrovčani, širite Dubrovnčk LS