e Odavna “smo Vas naviknuti da svaku akciju tali-
janske politike posmiatramo s nekog osobitog stano-
višta, I to iz dva razloga. Prvo, Talijani znaju da vrlo
vješto uveličaju svaki događaj u vezi sa svojom zem-
ljom, i mi, onda, podliježemo njihovoj sugestiji, Dru-
go, njihov »vođa« već nekoliko godina predstavlja,
i po svom mišljenju, i po svom djelovanju, opasnost
za mir u svijetu. Zato cijela Evropa uvijek dobro
otvori oči kad god se nešto u Italiji događa, što bi.
moglo da ima veze s ostalim svijetom. Tako je bilo i
nedavno. Samo, ovog se puta sve to ponovilo u mno-
go jačoj mjeri. Jer konačno sada se radi o kinemato-
grafskom mijenjanju scena i aktera. U Italiji se u par
dana stigla četiri ministra raznih evropskih država,
I to iz vrlo sumnjivih, nesređenih i nemirnih krajeva
Evrope, Svi su oni došli na dogovor Musoliniju, 1 sva-
koga od njih Musolini hoće da pridobije za sebe,
Oko njihovih sastanaka prave se još uvijek razne
kombinacije, i Talijani neprestano sve njih uvjera-
vaju o svom prijateljstvu. Sve talijanske novine, kao
u koru, zapjevaše veličajući planove svoga premije-
ra, koji bi imao, da preuredi svijet, osobito istočnu

Evropu. Jer na dogovor su mu došli ministar pred- |

sjednik Madžarske, i ministri spoljnih poslova Polj-
ske, Grčke i Turske, Musolini svakako hoće da bu-
de aktivan, o tome nema sumnje, ali je drugo pita-
nje da li će od toga biti i neke koristi, Da se ne do-
godi i s time kao i s onim dosadašnjim prijetnjama,
Pred par mjeseci mi smo na ovom mjestu istakli ka-
ko Musolini nije preskočio niti jednu zemlju na Sre-
* dozemnom Moru koju nije htio da osvoji. Sada, me-
đutim, mijenja taktiku, Sa prijetnjama je bio zapo-
čeo od Tangara i Tunisa, a završio s Albanijom,
Ovoga puta ide obratnim smjerom. Započeo je s mir-
nim i prijateljskim dogovaranjem s Grčkom i Tur-
skom, iako ih je nedavno htio da napadne. Jer jed-
nom prigodom bio je okupirao Krf, a prošle su go-
dine Turci čekali da njegove crne košulje upadnu u
Malu Aziju, Čudne promjene kroz vrlo kratko vrije-
me, Svakako poučne i za njega i za nas, Pokazao je
da se silom ne može sve, i da ga se ne mora uvijek
smatrati suviše ozbiljno, On svakako hoće da igra
veliku ulogu, i da vodi svjetsku politiku, Zato i po-
ziva najednom nekoliko političara na razgovor, Gla-
vno da se zasjeni prostota, unutra, i da se o Italiji
govori, vani, A o nekom velikom savezu s Italijom
na čelu ne može biti ni govora. Jer ako već hoće da
tu blaženu Jugoslaviju potpuno  izoluje, što će mu
Poljska koja ima svojih briga i interesa na sasvim
drugoj strani, ili kako će moći da ujedno strpa Mad-
žarsku i Rumunjsku, I onda, svi ovi sastanci svrša-

vaju s banketima i govorima, a o paktovima nema |

ni govora. Međutim, da se na sastancima samo i na-
tuknulo nešto o kakavom savezu  Musolinijeve . bi
novine to iznijele radi samih talijana. Specijalno u
vrijeme milanskog atentata, A ovako je ostalo samo
na razgovorima, Jer ono malo reklame i ugodnog
raspoloženja raspršila je paklena mašina na Cezaro-
“vom trgu u Milanu. Ona je jasno pokazala i Musoli-

niju i Evropi da je u Maliji mnogo trulo. A poslije

onoga sumnjamo da će Musolini, barem ne zasada,
nastaviti da minira drugoga, Morat će da prije čisti
pred svojim vratima. '

1 . as PREK. a. ?.
izgleda da je Musolini imao i jednu drugu namje-

ru. Htio je da se koristi raspustom francuskog i nje.

mačkog parlamenta, i predizbornom borbom u obim
zemljama, Pokušao je, valjda, da privuče k sebi neke
manje države dok su političari dviju najvažnijih kon-
tinentalnih vlasti zauzeti izborima. Ali ni male dr-
žave nijesu lude, Ne vezuju se tako lako dok ne vi-
de rezultat izborne borbe, Jer ako u obim državama
. pobijede ljevičari, fašizam će. naići na velike smet-
nje. I onda će se još čekati borba u Americi i Engle-
skoj, pa ako dođu na vlast napredniji elementi Mu-
solini ne će moći ni da se ovoliko reklamira, Zato je,
izgleda, i pokušao da navrijeme nešto uradi, jer,
možda, do par dana ne će više biti kada, Radi toga
treba paziti na rezultate izbora u Francuskoji u ma-

ju u Njemačkoj, jer o tome ovisi da li će pojačana:
aktivnost talijanske diplomacije imati ikakvih po- |

sljedica,

-

OTVORI OČI! Ne tražite nikada samo sapuna već |

naglasite da hoćete SCHICHT. Pazite da sapun nosi
ime »SCHICHT« i znak»JELEN«,sve druge povratite,



pobornika duhovnog zbliženja Čeha i Jugo jena:
slavni slikar Jaroslav. Čerm ak,; 9 pedesetgodišnjici
Njegove smrti sprema se u Pragu jedna velika izlož-



| ba Čermakovih radova, koji su po: svojoj umjetničkoj:

vrijednosti bili ocijenjeni u čitavoj Evropi. U Župi
Dubrovačkoj, gdje je slavni Čermak proveo jedan
dulji period svoga umjetničkog stvaranja, biti će do
danas svečano postavljena spomen ploča na
kuću u kojoj se je nalazio njegov umjetnički atelje-
Na beogradskoj universitetu održao je čehoslovački
poslanik g. Šeba jedno interesantno predavanje 0
Čermaku na .našem jeziku,

Naš narod, imao je u Čermaku prijatelja, koji se
djelima odvaja od onih prijatelja, koji su nas poznali
kada smo im trebali.,,.

Iskreno predan ideji sveslavenske uzajamnosti,
Čermak se je sa svojom širokom slavenskom dušom
stavio u službu potlačene jugoslovenske raje. Bol
raje — mučenice osjetio je Čermak i kao čovjek i kao
umjetnik, Vjernu sliku toga bola dao je Čermak u
svojim djelima »Ranjeni Crnogorac«. »Bašibozuci $0-
ne hercegovačko roblje«, »Užasni prizor iz Hercego-
vine« i »Povratak hercegovačke obitelji u selo opu-
šeno«,

Ali Čermakov revolt, protiv ugnjetača  jugoslo-
venske raje nije našao dovoljno oduška na  slikar-
skom platnu, 1862. g, Čermak odlazi u Crnu Goru





sa 4 2 .% SE
ša sa Turcima .

va priznata je crnogorskom međaljomi za. hrabrgg
Čermak je tako do posljednjega časa: života ostaj



izovjestam ieumoran-branič.svega-što je slavenstvon

odisalo. Slavni je slikar ušao u historiju bratsko, |
Čehoslovačkog i Jugoslavenskog naroda kao prywj
jedini pionir sveslavenskog bratstva i jednakog.
onoga vremena, kada je to tražilo veliku odvažnog.
i žrtve, |

. Uspomena na Čermaka ima za naš grad naročit
značenje. Čermak je zavolio Dubrovnik radi njego.
vih prirodnih ljepota i njegove slovenske sredine,
kojoj je upoznao naše nacijonalne aspiracije i na
učio mrziti naše zajedničke neprijatelje.

U Župi Dubrovačkoj, i baš u selu Mandaljeni, |
kući br. 37, stanovao je slavni češki slikar od g. 186)
do kraja 1864. Među ostalim djelima sigurno je, daje
Čermak u Župi izradio svoju glasovitu sliku »Poyru
tak hercegovačke obitelji u opustošeno selo«, koj
je u jednom pariškom salonu izazvala ogroman inte
res i povoljno uticala, na raspoloženje diplomacije
koja je pred početak berlinskog kongresa bila nam
naklonjena.

Od jačih Čermakovih originalnih slika u Dubro
niku se nalaze »Župski konjušar sa konjima«, po
tret Don Marina Beusana ondašnjeg župnika u Žu
Sv. Mandaljene, SM

Poljska mladost u Dubrovniku. |

G. Andžej Cjernjak, profesor iz Varšave, napisao
je za naš list toplo pismo o putnim utiscima poljske
djačke ekskurzije u našem građu. Mi to pismo dono-
simo u cjelini, u prevodu Ggje A. Hercyk.

Posjetili smo već u Jugoslaviji Beograd, Saraje-
vo i Dubrovnik, Ljepota prirode i ljepota gradova
raste postepeno. : ž

Putujući put Dubrovnika vrlo nam se svidjelo
Sarajevo sa svojim amfiteatralnim položajem, okru-
ženo brdima, svojim muslimanskim stilom u zgrada-
ma, stanovništvu, nošnjama i obredima.

Prelijep je brdovit put iz Sarajeva u Dubrovnik,
Kad stigosmo u ovaj grad bili smo uprav očarani lje-
potom prirodnog položaja, zanimljivom  arhitektu-
rom i umjetničkim djelima ovog zaista pravog biser
Jadrana. Imađemo u Poljskoj i mi naš starinski grad
Krakov, koji sadrži u svojim spomenicima kulturu
deset stoljeća, ali takovog lijepog dragulja kao Du-
brovnik nemamo, Prelijepi njegov položaj na obali
punoj hridina, njegove tvrgjave, bedemi i kule, veliki
: broj crkava, uske ulice sa strmenim pločnicima i ste-

bačeno je s jedne strane uz podnožje visokog i pono-
sitog Srgja, a s druge na podlozi smaragdove povr-
šine Jadrana sa širokim otvorenim horizontom,
Stanovništvo je tu većinom katoličko i pobožno.
Osjećamo to u ponašanju mirnom i bogoljubivom
zbog Velike Sedmice; u veliki četvrtak i veliki pe-
tak ne čujemo više uzvišenu harmoniju lijepih dubro-
vačkih zvona, nemo samo tužne zvukove zvekira po
katoličkim crkvama. :

mo ne samo u crkvi njegovog imena, nego i na bede-
mima, kulama i vratima grada. Sv, Vlaho je duboko
štovan i okružen legendama, pa.se njegovo ime s po-
božnom simpatijom spominje. — Zato se lako daje
razumjeti da je sa tako velikim oduševljenjem bio
primljen muzični misteryum »Čudo sv, Vlaha«, djelo
velikog — štovanog i u našoj Poljskoj — dubrova-
čkog pisca Conte Iva Vojnoviića, a muzična kompo-
zicija našeg zemljaka Ludomira Rogovskog,

danas što postoji prijateljstvo izmegju Poljske i Du-
brovnika. Poznato je u historiji da smo jednako mi
Poljaci, kao i negdašnja Dubrovačka Republika bili
obožavatelji slobode, i kada bismo. pogledali  dva-
naeststoljeća natrag, vidjeli bismo slobodnu slavnu
Dubrovačku Republiku. A još milo nam je sjetiti se i
na velikog dubrovačkog gragjanina i poznatog pisca
XVII, stoljeća Gjiva Frana Gundulića koji je u svo-
jem »Osmanu« opisao bitku s Turcima pod Hoćimom



god. 1621, a junakom toga prelijepog djela . je 'polj-
"| ski kraljević Vladislav, :



Mladež naša nije htjela da

penicama, — sve. bijelo, čisto, od tesanog kamena,

Sv. Vlaho je pokrovitelj grada, čije kipove vidi. |

Nego, treba da se sjetimo da nije to tek samo od









(Utisci sa izleta), i

ode iz Dubrovnika prije nego je odala čast 1 pokle
tome velikom Dubrovčaninu, A kad smo u povon
došli k spomeniku autora »Osmana« i kad pjevajii
himnu jugoslavensku i poljsku postavismo lovor Y
jenac na podnožje spomenika, bili smo duboko i
nuti podsjećajući se u mislima na starodavno prij
teljstvo izmegju Poljske i Dubrovnika,

A današnji Dubrovčani? O, oni, naši kolege po
vodstvom cosp. direktora gimnazije g. Lazari, prim
su nas sa simpatijom i radošću, tako srdačno, tal
prijateljski! — Vodili su nas gospoda profesori 2
cijelom gradu, čuvajući nas na, svakom koraku,
Zahvaljujemo srdačno za sve što su nam pokaz
jer smo vidjeli mnogo lijepih i rijetkih stvari. “=ž
kad smo istog večera davali u dvorani dobrovolj
ustupljenoj od Jugoslovenskog Sokola naše pret
nje o Poljskoj i predstavu (insceniranje poljskih svi
benih obreda) imali smo čast i sreću da vidimo s
dubrovačku intelićenciju, a to je znak vrlo srdači
osjećaja Dubrovčana za Poljake, zašto smo os0li
zahvalni. — Poslije predstave publika nam je pi







Na čelu svih sapuna sloji |

Schichtov |
SADU znak JELEN. |

Nikako nećemo da za volju cijene |
žrivujemo našu svelinju, a io je VI&
“noća.
Jeftinije sirovi ne - jeftiniji sapun.
Najbolje sirovine - najbolji sapun.

a
Schichtov sapun sa znakom Jelen Je

s