POŠTARINA PLAĆENA
GODINA PETA
Broj 19.
21. MAJA 198.
Gradnja kursalona.
Pripremni rad za ostvaranje ove velike osnove,
sa kojom je usko vezano podizanje naše rivijere, sre-
tno je dokončan, Od pokretača ove akcije, g. Dr.
Melka Čingrije, jučer je pala izjava da će se bezod-
vlačno pristupiti gradnji kursalona, a da je upućena
i paralelna akcija, koja će oSjegurati ne samo pro-
sperilet toga poduzeća, nego u opće cjelokupnog na-
stojanja oko podizanja turizma u ovom kraju, O de-
taljima ovog velikog posla pisat ćemo opširnije, ne-
tom:se sve ovo i formalno okonča, A već danas sa
zanosom pozdravljamo ove napore, koji su upravlje-
ni ljepšem životu u našoj sredini. i bržem, ekoncm-
skom. razvoju cijele dubrovačke rivijere,
Oprečnosti u vladinoj kuoliciji.
Značaj adijencije g. Pavla Radića.
Telefonski izvještaj ,, Dubrovačkog Lista“
H. S. S. NEĆE SA DEMOKRATIMA,
BEOGRAD 21. V. U parlamentarnim krugovima
danas.se je živo komentarisalo o audijenciji 6, Pavla
Radića, koju je imao ovih dana u Topoli, a koja je do
sada ostala. nezabilježena, Tvrdi se, da je g. Pavle
: Radić, bio u audijenciji dan prije odlaska g, Stj. Ra- |
dića u Prag. Poslije njegove audijencije u političkim
“krugovima govorilo se je, da postoje stvarne moguć-
nosti da HSS, ude naskoro u Viadu, Ali & Stj. Radić
ne želi da ulazi u vladu dok su u njoj demokrate,
Zbog toga se čini presija na predsjednika Vlade g,
Vukićevića, da raskine koaliciju sa demokratima.
ZAHTJEV G. DAVIDOVIĆA, kla
BEOGRAD; 24, V. Svi znakovi govore da postoje
desta jake oprečnosti izmedju g. Davidovića i g. Vu-
kićevića u gledanju na situaciju, Zbog toga se sa ve-
likčim interesovanjem očekuje današnji sastanak iz-
megju g. Vukićevića i Davidovića na. kojemu će g.
Davidović ponovno staviti svoje zahtjeve koji se od-
nose na uklanjanje izvjesnos broja velikih župana. u
južnoj Srbiji i onoga u Tuzli, Te svoje zahtjeve g.
Davidović postavio je još na prošloj sjednici 'šeiova
vladinih grupa ali mu g, Vukićević nije izašao u sus-
ret iz bojazni od radikala koji stavljaju prigovore da
€. Velja Vukićević ne vodi radikalnu politiku i da
čini razne koncesije koaliranim grupama na štetu in-
teresa radikalne stranke, Zbog toga nije isključena
mogućnost, kako opozicijoni krugovi tvrde, da bi ovi
sukobi mogli dovesti u pitanje i samu egzistenciju ra-
dikalno-demokratske koalicije.
G, VUKIĆEVIĆ I G. ACA STANOJEVIĆ.
BEOGRAD, 21, V. Zbog odsutnosti velikog broja
ministara jučer nije bilo važnijih dogogjaja. G, Velja
Vukićević konierisao je u toku prije podne sa mini-
strima u svom kabinetu. Okolo 11.30 primio je pre-
sjednik Vlade g. Ninka Perića a zatim okolo 12 po-
šao u Dvor gdje je ostao u jednosatnom razgovoru
sa ministrom Dvora g. Jankovićem,
Ovom prilikom g. Vukićević . dao je novinarima
jednu izjavu povodom vijesti o prekidu pregovora
izmegju njega i g, Ace Stanojevića: »Kako prekinuti?
kazao je g. Vukićević. — Od kuda dva prijatelja mo-
gu da prekinu razgovore?«
VANPARTIJSKI ZBOROVI
a BEOGRAD, 21, V. Danas su održana dva van-
Partijska zbora: jedan u Ralji a drugi u Sopotu, Ra-
dikalski poslanik Stevan Savković šovorio je u So-
pota, U Ralji su govorili zemljoradnici Dr. Tupanja-
nin i Čeda Kokanović. Na ovim zborovima“ govorilo
se jeu ene o m eipri
ŠPORT. .
SPLIT, 20, V. Hajduk: Gragjanski 5 : 0,“—
.SKOPLJE 20, V. Gragjanski; Pobeda. 3 14;
BEOGRAD, 20. V, B. S, K.: Jedinstvo 4 Y 0,
DUBROVNIK 20. V. Olimpijska. aos nome
Gragjanski 2 : 1. (1: 0)
Put preko Konala.
Prošle sedmice podnešena je na ruke 6. načelni-
ka a za općinsku upravu prestavka sa potpisima oko
150 uglednih naših sugragjana, vlasnika kuća i sta-
nara na Konalu, kojom se moli da se bezodvlačno
započne s gradnjom prvog dijela puta preko Konala,
za koji je predvigjen u ov ogodišnjem proračunu po-
trebiti iznos, G. načelnik izjavio je da će se kroz naj-
kraće vrijeme pristupi radu, I doista u subotu po po-
dne izašlo je općinsko povjerenstvo na čelu sa $.
načelnikom da pregleda teren i da odredi što je po-
trebito da se odmah započne radom.
Tako će se pristupiti i ovom poslu, koji se je bio
nešto zategao radi zauzetnosti općinske uprave oko
drugih neodloživih radove, koji su “već bili u “toku.
Vitalni interesi brzog razvoja našeg grada konačno
nimeću riješenje ovog pitanja, koje“ se: više ne može
(ine smije odlagati.
Svaki novi put“ znači mogućnosti
novog razvoja onog predjela kroz koji prolazi/ a ovaj
otvaranje |
put ima tu prednost što se stvara centralna prometna |
veza cijelog gradskog područja i to u času kad dosa-
donji kolni put izmegju grada i Gruža postaje sve! više
prigušen; tako da je hitna potreba novog -odtiška.
Općinski radovi Ka ovaa i Župi dokažuju da općin-
ska uprava 'ima mnogo shvaćanja za problem puteva,
pa baš tim više očekuje se da če se posvetiti sva bri-
ga za ostvarenje ove 'osnove, koja je temelj moe
onog Dubrovnika,
Iz Župe Dubrovačke.
' Kulturni i gospodarski razvoj.
Do god. 1905. u “Župi izim erkve i i osnovnih škola
išje postojala nijedna prosvjetna gospodarstvena us-
ianova, U god, 1905 inicijativom gosp. župnika Don
Antuna Kriletića osnovana je u Manđalijeni »seoska :
blagajna« za štednju i zajmove sa neograničenim jam-
stvom zadrugara po Raffeisenovom sistemu. Zadruga
je iste godine brojila preko 150 članova. God, 1908,
vlasti su ustanovile u Čibači državni voćni i lozni ra-
sadnik, Osnutkom ovih dviju. ustanova moglo se pu-
uzdano računati na brži napredak, kulturno _ gospo-
i blago-
darstveni u Župi, što je do rata god. io14.
tvorno djelovalo,
. Godine 1913. osnovana je zadružna mljekarna,
ali radi rata morala je žalibože likvidirati.
Seoska blagajna i mimo s: rog zadatka uzela je
učešća i u prometu sa robom, što je Župi donijelo
mnogo koristi a i zadruga je imala lijepe uštede, ro- ,
ba se je naručivala na veliko navlastito brašno, Sva-
ke jeseni popisao bi svaki zadrugar koliko mu je po-
trebno preko godine, te bi zadruga
svake godine nabavila potrebitu robu za zadrugare,
riabavljalo se je izim “brašna sumpor, pošti ma
gnojiva 1 t. di
Kroz vrijeme rata zadruga je dijelila živežne na-
mirnice koje su prama ondašnjim prilikama pripa-
dale pučanstvu u Župi. i
Na državnom rasadniku u'Čibači takodjer je bilo
živahno poslovanje. Osnutkom matičnjaka američkih
loza i voćnog rasadnika dalo se siromašnijim zarade
a istovremeno su se uputili u navrtanju što loze a što
voćaka.:Na istom državnom imanju osnovao se je i'
vrt za cvjetarstvo i povrtlarstvo u kom su se pravili:
pokusi sa umjetnim gnojevima ie
cvijeća i povrća. Sve ovo je pokazalo praktičnog us-|
pjeha i pokazalo je da Župa sa ovim granama gospo-|
darstva može postići velike koristi u budućnosti,
Naravski da je svagdje bilo po nešto nedostata-
ka, tako da seoska blagajna kroz cijelo vrieme od!
svog osnutka pak do danas nije. obrazovala niti je-
dnog mladjeg čovjeka, koji bi bio kadar upravljati:
* uzgojem raznog
zadrugom,:a iz toga se dade zaključiti, ako se čim
prije ovome ne stane na kraj, da bi Zadruga mogla
štetovati u buduće, kad jedan: put padne iz-ruka ko-!
je je sada vode a ne nagje drugih ono siharkoje,
“bi'je rukovodile,
; Na državnom rasadniku zaboravilo "se je pak na!
prama popisu .
(" "SVAKI BROJ 1.56. Din.
“> panem ra vajča 0 mom ia
PRETPLATA: Din. 60
"Za inozemstvo Din, 120.
glavno to jest osnovati uzoran voćnjak,i vinograd u
kom bi.se iskušale sve bolje vrste voća i loze pode-
sne za naše podneblje. Mnogo je voćaka posadjeno. u
Župi a i drugdje koje se poslije nekoliko godina radi
neuspjeha moralo vaditi.
Poslije sloma god. 1918, pak dalje 1 u 1 Župi su: po-
čeli da se na brzu ruku osnivaju zadruge, čitaonice,
te razne političke organizacije. Tako je kroz prošlih
devet godina osnovano ništa manje nego 9 čitaonica,
3 zadruge: te A političke organizacije. Ipak uza sve to
ove: prosvje! :: ustanove ne samo da ne uspijevaju,
već se i sama seoska blagajna u. radu. dosta sužila,
tako da za:cijelo vrijeme poslije sloma radi samo sa
robom koju dobavlja preko, trgovaca iz Dubrovnika,
dok o raznim potrebštinama težačkim kao umjetnom
gnojivu,.sjemenju raznim alatima it. d. nema ni go-
Vora. ;
Iz prednjeg dade se. zaključiti da pa Iz
rata mladji elementi posjeduju velike volje za na-
predovanjem ali im. nedostaje dovoljno inicijative i
znanja, kojim bi pravcem trebovalo voditi javne stva-
ri, pak sve ostaje na polak puta. Sve nam ovo kaže
da Župi nešto manjka a glavno što. nam manjka jest
to da bi se sve jače sile (pak one kolike bile) udru-
žile te da skupno porade na unapredjenju zadrugar-
stva, koje bi bilo temelj svakog daljnjeg napredka i to
da se u prvom redu nastoji postepeno obrazovati ne-
koliko mladjih ljudi u vodjenju zadruge što bi se naj-
lakše dalo postići kada bi se svake godine po jednog
ili dvojicu odaslalo na zadružne i ine tečajeve.
Uprava sčoske. blagajne eventualno glavna skup-
ština imala.bi da povede računa i organizira po ne-
koliko puta u godini razna predavanja o zadrugar-
stvu i naprednom gospodarstvu, A dotle bi. se poma-
lo stala da razvija misao da se stupi u vezu sa osta-
lim zadrugama u oblasti, kojim bi bio cil; povezati se
u jedan savez il; podsavez, pošto zadruge iz južne
Dalmacije ne mogu očekivati od Zadružnog saveza u
Splitu ono što bi postigle, kada bi se povezale te os-
novale središnjicu, preko koje bi zajednički nabav-
ljale potrebitu im robu,
Dneva i. aprila ove godine državno imanje u Či-
bači prešlo je u ruke oblasnog odbora, Ovim prela-
zom Župa bi mogla znatne koristi crpsti. U prvom re-
du što je u Župi neobhodno nužno jest da se na ima-
nje, koje i tako gaji nekoliko goveđa, dobavi jednog
manjeg a jednog većeg bika dobre pasmine za oplo-
dnju domaćih krava. Tko poznaje prilike u Župi sa-
mo taj može da procijeni ogromriu štetu koju Župa
pretrpi radi toga što nema dobrih bikova. Mnogo se
dobrih krava muzara moralo prodati trgovcima za
meso iz razloga što su vodjene pod slabe bikove, Na-
vlastito se ovome mora posvetiti pažnja kada se zna-
de da oko 75% mlijeka kojega troši Dubrovnik do-
lazi iz Župe. Nadati se je pak da će se uspostaviti ono
što do sada nije uspjelo, kao na pr. jedan uzoran
voćnjak u kom bi se iskušalo uzgajati sve one vrsti
voćaka koje su podesne za naše podneblje, a tako-
djer usavršiti već postojeći vinograd, dobaviti boljih
vrsta stalnog i za vino dobrog groždja a odbaciti ono
što kod nas ne uspijeva, Takodjer bi se imala posve-
titi pažnja uzgoju onih vrsta povrća, voća i evijeća
koje do sada kod nas nijesu uobičajene uzgajati na
veliko kao na pr. sparoge; jagode te razno cvijeće,
Treba ispitati vrste koje bi kod nas bolje uspijevale
te ih prenijeti u narod dajući mu'i inicijativu za osni-
vanje povrtlarske zadruge pošto spomenute: artikle
nije moguće u većoj količini predati u Dubrovniku
radi malene potražnje, a izvestiti bi'ih se moglo sa-
mo kada-bi imale veće količine na raspolaganju, što
je jedino moguće ako bi bili udruženi.
Današnje. prilike zahtijevaju da se bipošad. što
raciorialnijom uporabom umjetnih gnojiva te raznih
modernih preparata za pobijanje štetoočina koje na-
valjuju na naše kulturno bilje, a za sve ovo potrebito
vje ispitati zemljišta i praviti razne pokuse a to-je us-
pješno moguće na ovakovim i sličnim imanjima ka-
kov je ovdašnji državni rasadnik, .Nadamo se da će
oblasni odbor. znati ovome posvetiti dovoljno pažnje
.a time, doprinijeti znatne “kočisti: po.napredak. gospo-
darstya_.1 čitavoj oblasti“a navlastito u našoj ubawof
Župi. u i kAd! ia \ Ša (KR | Lukšić.
e