POŠTARINA PLAĆENA

DU

GODINA_PETA

Broj 21.



M Sras GV HR e i A o GR o A OO KOA

Ly

n

ROVAČKI LIS

MAJA 1928.

SVAKI BROJ 1.50. Din.



PRETPLATA: Din. 60
Za inozemstvo Din. 120.

Zbor Seljačko - Demokratske Konlicije

Veliko učešće

naroda iz čitavog dubrovačkog sreza. —

Govori g. Stjepana Radića i Svetozara Pribićevića.

Značajne izjave o zajmu i Nettunskim konvencijama.

Dubrovnik 28, V, Jučer je na »Luži« održan veli.
ki manifestacijoni zbor Seljač, Demokrat. Koalicije,
na kojemu su govorili vođe g, Stjepan Radić, Sveto-
zar Pribićević, a posljednji i g. Dr. Žerjav.

Gg. Radić i Pribićević, stigli su još u subotu po-
slije podne. Na gruškom pristaništu dočekani su od
jedne velike grupe građana, većiniom omladine. Vo-
de je pozdravio gradonačelnik Dr, Skvrce. Gg. Radić
i Pribićević zahvalili su kratkim govorima, a zatim
ih je povorka, sa glazbom na čelu, ispratila do »Pi-
la« gdje je čekalo veliko mnoštvo. Na »Pilama«, iz
automobila, govorili su gg. Pribićević, Po
svršenim govorima, velika povorka na čelu sa g, Ra-
dićem i Pribićevićem i načelnikom Dr. Skvrce brošla
je kroz grad, do »Hotel Odak« gdje su gosti odsjeli,

Već u subotu poslije podne, počeli su stizati u
grušku i u gradsku luku vanjski učesnici zbora, sa za-
stavama i muzikama. Čitavi prostor na Luži, pred Sv.
Vlahom, i općinom, pokrila je velika masa, koja je
skoro čitavi sat strpljivo čekala na početak zbora,

dinka
Radić 1 6,

Gg. Radić i Pribićević dopračeni su na zbor od je-
dne ogromne povorke sa zastavama i muzikama po-
zdravljeni dugim poklicima odušeyljenja. Na tribini
izljubio se je g. Radić sa slovakom Hvozdikom i zatim
je pred 5000 osoba održao ovaj govor:

Govor predsjednika

Hrvatski narode! Seljački puče!

Eraćo seljaci i radnici! Gospodo i Gospođe! Du-
brovčani i dubrovkinje! Kao nosilac liste Hrvatske
seljačke stranke za "izborni srez Split-Dubrovnik i
kao predstavnik Naroda Hrvatskoga u Dalmaciji
(Živio) otvaram ovu skupštinu. Najprije pozdravljam
besmrtne sjene velikana dubrovačkih i velikana sve-
ga naroda našega. Dubrovčani su uvijek imali na
umu da je Dubrovnik žarište i ognjište sveukupnoga
našega naroda slovinskoga, a mi to zovemo Jugoslo-
venskoga, Oni su uvijek imali na umu, da je Dubrov-
nik ognjište i žarište i svetište onoga, što čovjeka
najviše odlikuje, a to je sloboda. Gundulić je pjevao:
»Poljsko sunce sini, u vedrini od istoka«,

Već je Palmotić okrenuo u: »Rusko sunce sini,
sini« Dubrovnik je već onda zastupao savremena na_
čela u svojoj unutrašnjoj 1 vanjskoj politici, Na sve-
tom tlu Dubrovnika bila je nerazdijeliva domovina u
kojoj su Hrvati, Srbi i Slovenci nerazdruživo spojeni
u pravoj moralnoj veličini zato, da se priberu sve
narodne snage i da se reguliraju u tom pravcu koji
označuje Dubrovnik,

Dubrovnik je bio grad gospara a danas je ne sa-
mo grad gospara nego je grad duha slobodarskoga.
duha seljačkoga i radničkoga, duha naprednoga,

Ja zajedno sa mojim drugom i saradnikom Sveta.
zarom treba da pred velikim sjenama besmrtnih na-
ših pradjedova dubrovačkih kažemo, a oni u Beo-
gradu treba da čuju i da vide veliki reflektor _ ove
naše slobodarske akcije. Treba da se zna i da se za-
pamti, da ćemo mi ovaj rad nastaviti cijelom našom
državom, Neka se vidi u čemu je cincarska pljačka i
cincarska glavnjača. I neka se znade da mi nećemo
sustati dok tu cincarsku pljačku i glavnjaču ne obo-
rimo.

O RATU I O IZBORIMA,

Svaki je rat zločin i svaki napadač treba da iza-
zove akciju ostalih. Nema države koja bi mogla svoj
red nametnuti ostalim i po svojem uregjivati pomor-
sko pravo. Više nitko nemože isključivo gospodariti
sa morem, Više nema stare osnove pljačke i otimači-

ne, jer je došao zakon: Taj novi zakon nije dominaci- |

ja, nego kolaboracija, saradnja, kao u našoj koaliciji
(Tako jel) Ja onim u Beogradu govorim: Gospodo!



Stjepana Radića.





Braćo! Nebraćo! Gjavoli! (Srajeh) Sjetite se i uvažite,
da su prošla vremena dominacije i da je nikada više
neće biti,

Ustav izričito naređuje, da izbori moraju biti slo-
bodni, Uzalud mi to dokazujemo. Kuglice su se ipak
presipavale, U tome je snaga i poziv seljačke demo.
kracije, da slobodu prođuhimo i proširimo i da je bra-
nimo na dan izbora. Narod ima u tom posledu da bu-
de suvereni gospodar, Ja otvoreno velim, da narod
treba na dan izbora svojom snagom i svojom otga-
nizacijom osigura supremaciju, Tužbe i pritužbe ka-
snije ne pomažu. Narod mora zaštiti slobodu izbora,
Javiti će mo poslije kako se to ima provesti, da ni.
jedan predsjednik ne bude presipavao kuglice. Prva
je dužnost, da nesmije cincarija biti jača od suvere-
noga naroda. To će provesti, ne samo Slovenci, pa
prečani Hrvati i Srbi, nego će mo vidjeti da će to
provesti 1 gedo. On je najviše doprinio da se ova dr-
žava stvorila, On treba najviše doprinijetii, da se do_
krajči sistem korupcije, da se narod otme pandžama
korupcije.

»MOŽDA I ODEMO IZ BEOGRADA... «

Dubrovnik je očiti dokaz, kako to pametno i na.
ša koalicija naglasuje, da bez proširene samouprave,

\ država ide «natrag, a ne unapred. Naša država treba

oblasti, koje će biti velike, Hrvatska, Slovenija i Dal.
macija treba da budu jedna oblast, Cijela država tre-
ba da ima 4 do 5 oblasti, Uz ovakove samouprave,
od najveće je potrebe sloboda izbora i poštovanje
kućnog praga. To je sve u Ustavu. Mi još nijesmo po-
stavili nikakav zahtjev koji nije u Ustavu, Kad posta.
vimo one koji nijesu u Ustavu, onda će cincarima biti
vruće, Ustav može da se prema iskustvu popravi,
može da se do temelja promjeni, Možda odemo iz
Beograda i odmah, ako cincari ovako nastave. Mož_
da odemo za godinu dana, a možda da se 1 ne vrati-
mo! možda nikada u ovom obliku. Neka budu pri-
pravni na sve konzenkvencije. Sve se cincarima mo-
že dogoditi, samo ne to da ih pardoniramo. Zadatak je
nove savremene države, da traži pravo i pravicu i da
dogjemo do toga, da pomognemo onima, kojima je

; potrebno najprije pomoći i da odstranimo krivicu; da

svaki svoj javni rad udešavamo prema tome i da se
pitamo: a što na to vele milijoni? Ne radi se o korte.
šaciji nego o dužnosti, Ko to neshaća, taj ne spada u
današnji svijet, nego u predpotopno doba. Taj je sli-
čan onom krasnom Itiosaurusu, predpotopnom ma-
mutu, koji je sav u glavurdi i u trbuhu, Niti mu je me-
so za jesti, niti mu je koža za opanke, To bi bio naš
današnji Velja Vukićević (Buran smjeh i poklici: Ta-
ko jel) Pametni ljudi koji imaju duh pravednosti i čo.
vječnosti znaju da država nije organizacija sile nego
da je snaga duhovna i i moralna.

O DUBROVNIKU I STRANKAMA,

Dubrovnik imade načelnika Konavljanina, I tu su
se stranke združile, pa mogu lijepo upravljati, Skla-
dni su to ljudi bez razlike stranaka, samo neki imaju
pogrešku, da nemogu potpuno shvatiti seljačku po-

olitiku.

Kako sam počeo govor sa Dubrovnikom tako ne
ka se i svrši, U Dubrovniku neka bude sve zdtavo i
veselo, Dubrovnik će dobiti što treba kada dodjemo
u vladu, jer ima pravo na to. Jedina je općina Du.

brovnik koja nema svoje imovine. Austrija je došla i |

proglasila je: To je sve carsko! Došli šu cincari, pa su
i oni rekli: To je carsko.“

Veselite se ovome zboru ,ovom velikom valu se-
ljačke demokracije, koji donosi novi život i Dubrov-
niku i Hrvatskoj, Jugoslavenskoj Dalmaciji i cijeloj
državi.





Govor predsjednika S. Pribićevića.
KAKVI SMO BILI POD AUSTRIJOM?

Braćo i sestre! Naši protivnici često puta pitaju:
da li smo mi bili tako oštri u borbi sa Austro-Ugar-
skom? Kada god to zapitaju, ja se sjećam slučaja ko-
ji se dogodio u Dubrovniku, Tada je ovuda prolazio
nekadanji Austro-ugarski, a odmah iza njega Crno-
gorski Prestolonasljednik. Austrougarski prestolona-
sljednik bio je dočekan kladno, a Crnogorski srdačno
i radosno, Dubrovnik je znao biti slobodan kada je
Austrija bila najsilnija, Cincari pitaju: Jeste li onda
bili oštri? (Stjepan Radić: Spalili smo zastavu pred
Franjem Josipom) Kada je Franjo Josip u Zagrebu
bio u pratnji ministra predsjednika Banfia spaljena je
pred njima madjarska zastava, Na čelu te omladine
bio je Stjepan Radić,

Naša politika koja se po nekada križala; najviše
je išla zajedno. Još godine 1910, kazao je Stjepan Ra_
dić u Hrvatskom Saboru: Što me pitate za garancije,
za Hrvatsku, što će mi one? Ne trebam nikakvih ga-
rancija. Što će mi garancije kada znam, da u onom
času, kad su tri Franka izdavala Hrvatsku, da su tri
brata Pribićevića davala glavu za Hrvatsku, mo

Živio).

ŠTO SU HTJELI CINCARI,.,

Mi smo našu politiku i svoju ujedinili. Cincari su
očekivali samo to da se mi koljemo, a oni da aguju
i pašuju (Tako jel). Što smo se ujedinili, to je jamstvo
da ćemo pobjediti. Do sada kada smo bili u Beogra-
du, u sporazumu sa kojom od srbijanskih stranaka,
bili smo samo pri vladi, a mi hoćemo ne samo da bu-
demo pri Vladi, nego da budemo i u Vladi.

Ovo naše jedinstvo znači da već na prvim izbori-
ma Seljačko Demokratska koalicila, ako ne bude
imala apsolutnu, to će sigurno imati relativnu većinu
u Narodnoj Skupštini, Kao što je dobro kazao Stje
pan Radić na ovom zboru, ova naša Država tekovt-
na je svih naših snaga, Ova je država veća, nego što
je bila država Cara Dušana i Kralja Tomislava zaje-
dno. Današnji naš Kralj (Burni: Živio!) ima pod svo-
jim žezlom više nego Dušan 1 Tomislav zajedno,

Poučeni iskustvom mi udaramo danas pravac na-
šoj politici u skladu i sa voljom naroda, (Tako je). Si.
tni su i mali prigovori koji se dižu protiv naše politi
ke, Čuo sam jučer kako su neki radikali prigovarali,
što se u proglasu, kojim je oblijepljen Dubrovnik, po-
vodom ove naše skupštine na kraju kliče, »Živjela
Hrvatska«. To prigovaraju oni, koji sto puta na dan
kliču Živjela Srbija! A mi kličemo: Živjela Hrvatska!
i Živjela Srbija! (Tako je),

Neki dan se je zamjeralo, što se sa strane jednog
odličnog Hrvata reklo, da je more Hrvatsko, Ta g0o-
spoda koja prigovaraju bolje bi učinila, da izrade kod
svojih stranaka, da se učini nešto za to more, koje je
pusto kao što je nekada bilo za barbarskih vremena,

O ZAJMU,

Što se tiče zajma, kaže se da će se sklopiti trinaest
milijarda. Doduše taj je veliki zajam još na vrbi svi.
rala, ali mi ipak moramo voditi računa o tom, da to.
pitanje dođe na dnevni red. Kao što se zna, uvjeti
nisu u skladu sa čašću naše države, Takvi su se uvjeti |
stavljali nekada samo staroj turskoj državi. M1 nismo
protiv zajma, koji bi bio korisan cijelom nardđu, ne- |
$o smo protiv takvog zajma koji znači pljačka 1 ne-
vodi računa o potrebama ovih naših krajeva, koji
će najviše plaćati za taj zajam,

NETTUNSKE KONVENCIJE,

Što se tiče Nettunskih konvencija kaže se, da će
doći za koji đan na dnevni red.