POŠTARINA PLAĆENA DU GODINA_PETA Broj 21. M Sras GV HR e i A o GR o A OO KOA Ly n ROVAČKI LIS MAJA 1928. SVAKI BROJ 1.50. Din. PRETPLATA: Din. 60 Za inozemstvo Din. 120. Zbor Seljačko - Demokratske Konlicije Veliko učešće naroda iz čitavog dubrovačkog sreza. — Govori g. Stjepana Radića i Svetozara Pribićevića. Značajne izjave o zajmu i Nettunskim konvencijama. Dubrovnik 28, V, Jučer je na »Luži« održan veli. ki manifestacijoni zbor Seljač, Demokrat. Koalicije, na kojemu su govorili vođe g, Stjepan Radić, Sveto- zar Pribićević, a posljednji i g. Dr. Žerjav. Gg. Radić i Pribićević, stigli su još u subotu po- slije podne. Na gruškom pristaništu dočekani su od jedne velike grupe građana, većiniom omladine. Vo- de je pozdravio gradonačelnik Dr, Skvrce. Gg. Radić i Pribićević zahvalili su kratkim govorima, a zatim ih je povorka, sa glazbom na čelu, ispratila do »Pi- la« gdje je čekalo veliko mnoštvo. Na »Pilama«, iz automobila, govorili su gg. Pribićević, Po svršenim govorima, velika povorka na čelu sa g, Ra- dićem i Pribićevićem i načelnikom Dr. Skvrce brošla je kroz grad, do »Hotel Odak« gdje su gosti odsjeli, Već u subotu poslije podne, počeli su stizati u grušku i u gradsku luku vanjski učesnici zbora, sa za- stavama i muzikama. Čitavi prostor na Luži, pred Sv. Vlahom, i općinom, pokrila je velika masa, koja je skoro čitavi sat strpljivo čekala na početak zbora, dinka Radić 1 6, Gg. Radić i Pribićević dopračeni su na zbor od je- dne ogromne povorke sa zastavama i muzikama po- zdravljeni dugim poklicima odušeyljenja. Na tribini izljubio se je g. Radić sa slovakom Hvozdikom i zatim je pred 5000 osoba održao ovaj govor: Govor predsjednika Hrvatski narode! Seljački puče! Eraćo seljaci i radnici! Gospodo i Gospođe! Du- brovčani i dubrovkinje! Kao nosilac liste Hrvatske seljačke stranke za "izborni srez Split-Dubrovnik i kao predstavnik Naroda Hrvatskoga u Dalmaciji (Živio) otvaram ovu skupštinu. Najprije pozdravljam besmrtne sjene velikana dubrovačkih i velikana sve- ga naroda našega. Dubrovčani su uvijek imali na umu da je Dubrovnik žarište i ognjište sveukupnoga našega naroda slovinskoga, a mi to zovemo Jugoslo- venskoga, Oni su uvijek imali na umu, da je Dubrov- nik ognjište i žarište i svetište onoga, što čovjeka najviše odlikuje, a to je sloboda. Gundulić je pjevao: »Poljsko sunce sini, u vedrini od istoka«, Već je Palmotić okrenuo u: »Rusko sunce sini, sini« Dubrovnik je već onda zastupao savremena na_ čela u svojoj unutrašnjoj 1 vanjskoj politici, Na sve- tom tlu Dubrovnika bila je nerazdijeliva domovina u kojoj su Hrvati, Srbi i Slovenci nerazdruživo spojeni u pravoj moralnoj veličini zato, da se priberu sve narodne snage i da se reguliraju u tom pravcu koji označuje Dubrovnik, Dubrovnik je bio grad gospara a danas je ne sa- mo grad gospara nego je grad duha slobodarskoga. duha seljačkoga i radničkoga, duha naprednoga, Ja zajedno sa mojim drugom i saradnikom Sveta. zarom treba da pred velikim sjenama besmrtnih na- ših pradjedova dubrovačkih kažemo, a oni u Beo- gradu treba da čuju i da vide veliki reflektor _ ove naše slobodarske akcije. Treba da se zna i da se za- pamti, da ćemo mi ovaj rad nastaviti cijelom našom državom, Neka se vidi u čemu je cincarska pljačka i cincarska glavnjača. I neka se znade da mi nećemo sustati dok tu cincarsku pljačku i glavnjaču ne obo- rimo. O RATU I O IZBORIMA, Svaki je rat zločin i svaki napadač treba da iza- zove akciju ostalih. Nema države koja bi mogla svoj red nametnuti ostalim i po svojem uregjivati pomor- sko pravo. Više nitko nemože isključivo gospodariti sa morem, Više nema stare osnove pljačke i otimači- ne, jer je došao zakon: Taj novi zakon nije dominaci- | ja, nego kolaboracija, saradnja, kao u našoj koaliciji (Tako jel) Ja onim u Beogradu govorim: Gospodo! Stjepana Radića. Braćo! Nebraćo! Gjavoli! (Srajeh) Sjetite se i uvažite, da su prošla vremena dominacije i da je nikada više neće biti, Ustav izričito naređuje, da izbori moraju biti slo- bodni, Uzalud mi to dokazujemo. Kuglice su se ipak presipavale, U tome je snaga i poziv seljačke demo. kracije, da slobodu prođuhimo i proširimo i da je bra- nimo na dan izbora. Narod ima u tom posledu da bu- de suvereni gospodar, Ja otvoreno velim, da narod treba na dan izbora svojom snagom i svojom otga- nizacijom osigura supremaciju, Tužbe i pritužbe ka- snije ne pomažu. Narod mora zaštiti slobodu izbora, Javiti će mo poslije kako se to ima provesti, da ni. jedan predsjednik ne bude presipavao kuglice. Prva je dužnost, da nesmije cincarija biti jača od suvere- noga naroda. To će provesti, ne samo Slovenci, pa prečani Hrvati i Srbi, nego će mo vidjeti da će to provesti 1 gedo. On je najviše doprinio da se ova dr- žava stvorila, On treba najviše doprinijetii, da se do_ krajči sistem korupcije, da se narod otme pandžama korupcije. »MOŽDA I ODEMO IZ BEOGRADA... « Dubrovnik je očiti dokaz, kako to pametno i na. ša koalicija naglasuje, da bez proširene samouprave, \ država ide «natrag, a ne unapred. Naša država treba oblasti, koje će biti velike, Hrvatska, Slovenija i Dal. macija treba da budu jedna oblast, Cijela država tre- ba da ima 4 do 5 oblasti, Uz ovakove samouprave, od najveće je potrebe sloboda izbora i poštovanje kućnog praga. To je sve u Ustavu. Mi još nijesmo po- stavili nikakav zahtjev koji nije u Ustavu, Kad posta. vimo one koji nijesu u Ustavu, onda će cincarima biti vruće, Ustav može da se prema iskustvu popravi, može da se do temelja promjeni, Možda odemo iz Beograda i odmah, ako cincari ovako nastave. Mož_ da odemo za godinu dana, a možda da se 1 ne vrati- mo! možda nikada u ovom obliku. Neka budu pri- pravni na sve konzenkvencije. Sve se cincarima mo- že dogoditi, samo ne to da ih pardoniramo. Zadatak je nove savremene države, da traži pravo i pravicu i da dogjemo do toga, da pomognemo onima, kojima je ; potrebno najprije pomoći i da odstranimo krivicu; da svaki svoj javni rad udešavamo prema tome i da se pitamo: a što na to vele milijoni? Ne radi se o korte. šaciji nego o dužnosti, Ko to neshaća, taj ne spada u današnji svijet, nego u predpotopno doba. Taj je sli- čan onom krasnom Itiosaurusu, predpotopnom ma- mutu, koji je sav u glavurdi i u trbuhu, Niti mu je me- so za jesti, niti mu je koža za opanke, To bi bio naš današnji Velja Vukićević (Buran smjeh i poklici: Ta- ko jel) Pametni ljudi koji imaju duh pravednosti i čo. vječnosti znaju da država nije organizacija sile nego da je snaga duhovna i i moralna. O DUBROVNIKU I STRANKAMA, Dubrovnik imade načelnika Konavljanina, I tu su se stranke združile, pa mogu lijepo upravljati, Skla- dni su to ljudi bez razlike stranaka, samo neki imaju pogrešku, da nemogu potpuno shvatiti seljačku po- olitiku. Kako sam počeo govor sa Dubrovnikom tako ne ka se i svrši, U Dubrovniku neka bude sve zdtavo i veselo, Dubrovnik će dobiti što treba kada dodjemo u vladu, jer ima pravo na to. Jedina je općina Du. brovnik koja nema svoje imovine. Austrija je došla i | proglasila je: To je sve carsko! Došli šu cincari, pa su i oni rekli: To je carsko.“ Veselite se ovome zboru ,ovom velikom valu se- ljačke demokracije, koji donosi novi život i Dubrov- niku i Hrvatskoj, Jugoslavenskoj Dalmaciji i cijeloj državi. Govor predsjednika S. Pribićevića. KAKVI SMO BILI POD AUSTRIJOM? Braćo i sestre! Naši protivnici često puta pitaju: da li smo mi bili tako oštri u borbi sa Austro-Ugar- skom? Kada god to zapitaju, ja se sjećam slučaja ko- ji se dogodio u Dubrovniku, Tada je ovuda prolazio nekadanji Austro-ugarski, a odmah iza njega Crno- gorski Prestolonasljednik. Austrougarski prestolona- sljednik bio je dočekan kladno, a Crnogorski srdačno i radosno, Dubrovnik je znao biti slobodan kada je Austrija bila najsilnija, Cincari pitaju: Jeste li onda bili oštri? (Stjepan Radić: Spalili smo zastavu pred Franjem Josipom) Kada je Franjo Josip u Zagrebu bio u pratnji ministra predsjednika Banfia spaljena je pred njima madjarska zastava, Na čelu te omladine bio je Stjepan Radić, Naša politika koja se po nekada križala; najviše je išla zajedno. Još godine 1910, kazao je Stjepan Ra_ dić u Hrvatskom Saboru: Što me pitate za garancije, za Hrvatsku, što će mi one? Ne trebam nikakvih ga- rancija. Što će mi garancije kada znam, da u onom času, kad su tri Franka izdavala Hrvatsku, da su tri brata Pribićevića davala glavu za Hrvatsku, mo Živio). ŠTO SU HTJELI CINCARI,., Mi smo našu politiku i svoju ujedinili. Cincari su očekivali samo to da se mi koljemo, a oni da aguju i pašuju (Tako jel). Što smo se ujedinili, to je jamstvo da ćemo pobjediti. Do sada kada smo bili u Beogra- du, u sporazumu sa kojom od srbijanskih stranaka, bili smo samo pri vladi, a mi hoćemo ne samo da bu- demo pri Vladi, nego da budemo i u Vladi. Ovo naše jedinstvo znači da već na prvim izbori- ma Seljačko Demokratska koalicila, ako ne bude imala apsolutnu, to će sigurno imati relativnu većinu u Narodnoj Skupštini, Kao što je dobro kazao Stje pan Radić na ovom zboru, ova naša Država tekovt- na je svih naših snaga, Ova je država veća, nego što je bila država Cara Dušana i Kralja Tomislava zaje- dno. Današnji naš Kralj (Burni: Živio!) ima pod svo- jim žezlom više nego Dušan 1 Tomislav zajedno, Poučeni iskustvom mi udaramo danas pravac na- šoj politici u skladu i sa voljom naroda, (Tako je). Si. tni su i mali prigovori koji se dižu protiv naše politi ke, Čuo sam jučer kako su neki radikali prigovarali, što se u proglasu, kojim je oblijepljen Dubrovnik, po- vodom ove naše skupštine na kraju kliče, »Živjela Hrvatska«. To prigovaraju oni, koji sto puta na dan kliču Živjela Srbija! A mi kličemo: Živjela Hrvatska! i Živjela Srbija! (Tako je), Neki dan se je zamjeralo, što se sa strane jednog odličnog Hrvata reklo, da je more Hrvatsko, Ta g0o- spoda koja prigovaraju bolje bi učinila, da izrade kod svojih stranaka, da se učini nešto za to more, koje je pusto kao što je nekada bilo za barbarskih vremena, O ZAJMU, Što se tiče zajma, kaže se da će se sklopiti trinaest milijarda. Doduše taj je veliki zajam još na vrbi svi. rala, ali mi ipak moramo voditi računa o tom, da to. pitanje dođe na dnevni red. Kao što se zna, uvjeti nisu u skladu sa čašću naše države, Takvi su se uvjeti | stavljali nekada samo staroj turskoj državi. M1 nismo protiv zajma, koji bi bio korisan cijelom nardđu, ne- | $o smo protiv takvog zajma koji znači pljačka 1 ne- vodi računa o potrebama ovih naših krajeva, koji će najviše plaćati za taj zajam, NETTUNSKE KONVENCIJE, Što se tiče Nettunskih konvencija kaže se, da će doći za koji đan na dnevni red.