“ mnogo, ali i na njegovu okolicu pada veliki dio duž-

udoban hotel, u čemu Cavtat danas oskudjeva, ali

oda će još ove jeseni Cavtat zasjati u električnom

tanje, o kojem mnogo ovisi, E

SENGE

Ž Strana 2. A e

| Napredak Cavtata.

Malena ova varošica, jedan predjel pun ljepote i
čari, sada je, a u buduće još će više biti važna tačka
naše dubrovačke rivijere. — Smještena idealno na
poluotočiću, okruženom širokim razgoljenim horizon-
tom, gdje se neprestano izmjenjuju svakovrsne boje,
gdje je zalaz sunca na rumenom horizontu tako čaro-
ban, svakim danom privlači na sebe sve veću paž-
nju stranaca, od kojih Dubrovnik, a s njim i Cavtat,
kao i sve naše primorje očekuje svoj cvat i razvitak.
— Ali kako je ovaj kraj u prošlosti bio zapostavljen,
treba mnogo ozbiljnog rada, samostalne inicijative,
samopregora, da se strancima pruži što moguće bolji
komfort, da ih se zadovolji. Dubrovnik je učinio





nosti, da ne ostane samo pjesma o ljepoti Dubrovni-
ka i okolice, već da se iz toga izbije što moguće viši
kapital Cavtat, koliko je moguće, čini napore, da
ovim zahtjevima izađe u susret.

Električna centrala, Ovo važno pitanje već se ne-
koliko vremena povlači, S općinom je sklopljen ugo-
vor, sa strane jednog poduzetnika. Sklopljena je po-
godba za gradnju kuće, motori su stigli, i nadati se je

osvjetljenju.

Vodovod, drugo važno pitanje poslije električne
centrale čini se da će se ipak privesti kraju. Više od
polovicu posla je svršeno, i sada se čeka na kredit za
ostali dio, tako da se konačno riješi i to vitalno pi-

Gradnja hotela, Čuje se da bi još ove zime Dubr,
Trg. Banka imala da zgradi jedan veliki, moderan i

čim se riješi pitanje osvjetljenja i vode samo po sebi
će se i hotelska industrija razviti. :

»Napredak« društvo za poljepšanje Cavtata, koje
se je otrag nekoliko mjeseci ustanovilo, zauzimanjem
mjesne inteligencije, a naročito g. Gaša Dalleore, ra-
di što moguće intenzivnije,

Uresno povjerenstvo, također je, poslije stanovi-
te pauze, počelo da radi, sada pod predsjedništvom
6. Gaša Dalleore.

Put oko Rata, Odbor za gradnju puta oko Rata,

»DUBROVAČKI LIST«

ce, to je malena uvalica, zgodna za kupanje, na sje-
vernoj strani Cavtata: Novim putem oko Rata dolazi
se do Ključica, a odatle će se uoprečac moći stepe-
nicama doći do varošice,

G. Tino Patjera je stigao ovdje, u svoj rodni kraj,
da se odmori. On ostaje ovdje pet sedmica, Čim je
stigao, oduševljen već svršenim poslom, darovao za
dovršenje puta oko Rata svotu od 10,000 Din.

Stranci su do sada dolazili iz Dubrovnika samo
na izlete, Sada pak svaki dan dolaze, da ovdje pro-
vedu nekoliko vremena radi oporavka, kupanja i
sunčanja. Stiglo je u ponedjeljak 50 đaka sa jednom
profesorkom i profesorom iz Beča, a ima također
đaka, skauta, kao i odraslih gostiju iz Beograda,
Srbobrana i t, d,

Dakle: ipak se kreće, “M,Z.

Razne vijesti.

PENSIONISANJE VEL, ŽUPANA,

Prošlih dana bio je pensionisan vel. župan & Dr.
Stijepo Knežević, U srijedu se oprostio sa činovni-
štvom županije, Do imenovanja novog župana, nje-
govu dužnost vrši g. H. Luger.

DIPLOMIRAO.

Naš sugrađanin .6. Gojko Barbić diplomirao je
pravne nauke na beogradskom univerzitetu,
POLOŽIO ISPIT.

G, Duško Ucović položio je na zagrebačkom uni-
verzitetu drugi pravno-povjesni ispit,
PREMJEŠTAJ.

Prof, F. Nakić-Vojnović, koji je petnaest godina
služio na dubrovačkoj nautičkoj školi, premješten je
na Krk u svojstvu direktora niže gimnazije. Na ras-
tanku su mu kolege priredile prijateljsku večeru,
NOVE PROFESORICE.

Naše sugrađanke, g.ce Luce Hoppe i Neva Mur-
var, redovne četverogodišnje slušateljice Visoke Pe-
dagoške Škole u Beogradu, diplomirale su s odlikom
na filološkom odsjeku, i tim stekle pravo na položaj
profesora,
LOGOROVANJE-NAŠIH I ČEHOSLOVAČKIH



postojao je već mnogo godina, ali se pitanje nije ni-
micalo sa mrtve tačke, Velikom zaslugom i agilnošću
$. Gaša Dalleore, kao i ostalih članova odbora, uči-
njeno je da je više od polovice puta dovršeno, tako
da će, veeć ove jeseni put oko cijelog poluotočića

biti dovršen. Gosp, Božo Banac darovao je u tu svr-
hu svotu od 20,000 Din, Ovaj put je od velike koristi,
“ibio je neophodno potrebit, jer šetnja koja se tim pu-

tem otvara, tako je udobna i prijatna i lijepa, da je
upravo čudnovato kako sada tek dolazi do izgradnje
tog potrebitog puta,

Stepenice u Ključicama, Gosp. Božo Banac dao je
načiniti nacrt stepenica iz Ključica do mjesta Ključi-

Jezero na otoku Mijetu
sa ribarskog gledišta.

O prirodnim ljepotama, što nam pruža Jezero na
Mljetu sa svojim otokom u istome, te o konformaciji
uopće Jezera i brda, što ga okružuju, kao o konaliću,

što spaja jezero sa širokim morem, moje pero ne

umije opisati; a malo je pera, te bi one ljepote ze-
lenih obronaka ,prosječenih na više mjesta sa Prokoš-
jem(valjališta,tokam)znalo tako lijepo opisati,kao što
bi koji umjetnik svojim kistom mogao tu ljepotu pre-
dočiti u podpunom njezinu veličanstvu i sjaju, Tko da

opiše oona brda zaodjevena svakovrsnim šumskim

drvećem sitne gorice, te pinja, bora do gorostasnih
mirta, planike, temprike, vrijesa malog i velikog, če-
svine i trišlje, na granama kojih, uzduž morske obale,
ptice gnijezda viju, a istodobno na istoj grani kame-,
nice i dagnije u moru rastu?*U proljeće, pa i u svako
doba godine duša ti se napaja svakovrsnim mirisom _
gorskog cvijeća, zujanjem pčela, milozvučnim pjeva-
njem slavulja, kosovića i modrokosa i drugih pjeva-
čica. Ovdi dobro došli oni stihovi psalma kralja Da-
vida: »Na njima ptice nebeske žive; kroz grane raz-
lježe se glas njihov,« Tko da opiše orlove šarne, koji
izvijaju nad svim tim carstvom, koje se ogleda u
glatkoj i mirnoj površini marskoj? Sve Ti stvoriš, Bo-
že, silni, — Tko ovako jošte može?

Otočić na jezeru jest dijamanat na zlatnome pr-
stenu, Na njemu je sagradjena crkva, posvećena Bla-
ženoj Gospi, koja je na glasu radi čudotvornosti,
Ovdi dolazahu mnogi kraljevi i banovi na poklon-



SKAUTA U ŽUPI DUBROVAČKOJ.

Dolina naše Župe, obala Srebrenog i Kupara, sta- |

ro su i omiljeno skautsko logorište. I ove godine na-
šli su se u Mlinima mnogobrojni naši i čehoslovački
skauti, ovoga puta i sa naročitom zadaćom da na
svečan način prime i blagoslove šatore Petra i To-
mislava, koje je beogradskim skautima darovao Nj,
Vel, Krali.

Ovoj svečanosti sudjelovali su prestavnici vojnih
vlasti, »Nar, Obrane« i »Jadranske Straže«.

Blagoslov je izvršen sa morskom vodom, Govorili
su: g. Miroslav Piletić, pukov, Nedeljković, vođa
skauta prof, Stojanović i prota M. Mitrović, :

stvo i zavjet i stavljahu se pod njezinu moćnu obra-
nu i zaštitu. I posljednja kraljica bosanska Katarina,
žena Tomaša Kristića došla je sa sinom na otočić, da
se pokloni svetoj prilici. Tu joj sin umro i zakopan bi
u toj crkvi, a i danas se čita na njegovu grobu: »Hic
jacet filius Tomasci regis Bosnae«, Uz crkvu je sa-
gradjen veličanstveni samostan, udešena gradnja
protiva obrani od gusara. U njemu življahu glasoviti
Benediktinci, koji su svoj život provadjali u postu,
molitvi i nauku, U tom manastiru je naš slavni Injacio
Gjorgjić pjevao i pisao, Tu je napisao brodolom sv.
Pavla na Mljetu, vrhu kojeg pitanja najučenije lično-
sti danas borbu vode, da li je bordolom slijedio na
Mljetu ili Malti, Mnogi, te su za Mljet, drže se razlo-
ga našeg Gjorgjića. Manastir je danas pust i čeka go-
stoprimce, koji bi ga osobitim poštovanjem i požr-
tvovanjem-oživili. Hoću da rečem, da se ne bi imao
manastir upotrijebiti za kakvu svrhu, te bi njegovu
sjajnu prošlost vrijedjalo! Otočić je bio vas obradjen
te zasadjen svakovrsnim voćkama.

Kameniti stupovi (kolone) čekaju, da opet podu-
piru odrine dubrovačke malvasije, Perilo pokraj mo-
ra sjeća na ogromnog gruja, koji se je bio skoro pri-
pitomio, te bi na poziv brata laika, koji bi mu hrane

| donašao ispod ploče izišao i mirno gledao. te done-

šenu mu hranu jeo, Pripovijeda se, da su dubrovački
izletnici jednom zgodom tog ogromnog gruja ubili i
ponijeli. Brat laik za njim je grozne suze lio,

Da je ovakovo jezero bogato svakovrsnom ribom
i školjkama nije se čuditi, kad sa svih strana vode
nanašaju u more humusa i oplodjuje morsko dno, gdje



iptičarenj



I (> 494 SBreji28,



“U utorak je preminuo Luko Opušić, u 82 godini
života. — U četvrtak je preminuo ivan Miller, kg.
vački obrtnik, Priregjen im je lijep sprovod,
TRZAVICE U OKRUŽNOM UREDU, OSTAVKE 1

RASPUST STARE UPRAVE 1 IMENOVANJE

NOVE.

U okružnom uredu za osjeguranje radnika već
dulje vremena bilo je raznih trzavica, o kojima je bilo
dosta govora i u javnosti, pa i u raznim člancima u
našem listu. U posljednje vrijeme istupilo je nekoli.
ko članova iz uprave, a cijeli nadzorni odbor dao je
ostavku, Sada je Ministarstvo socijelne politike ras.
pustilo cijelu upravu, te imenovalo novu, a ujedno je
imenovalo i nadzorni odbor.

Sa privatne strane doznajemo da su u novu
upravu imenovani kao članovi iz krugova  po-
slodavaca: = Članovi — Marko = Rusko, — Frano
Greguš, Ivo Šubert, Stijepo Rudenjak, Baldo Musla-

Val

din Jovo Sekulović (Kotor). Njihovi zamjenici: Ste. |

vo Lujbibratić, Baldo Brbora, Nikola Bošnjak, Miho
Raše, Pamučina Drago, Ljubo Vučković (Kotor),
Iz krugova namještenika (radnika), članovi: Kre-

šo Petrušić, Frano Miller, Ivo Birimiša, Božo Njivić,.
Antun Kulišić, Jovo Vuković (Kotor). Njihovi zamje- |

nici: Josip Šulić, Risto Milišić, Frano Gjurović, Pero
Kulišić, Leso Kurtović, Špiro Vukasović (Kotor),

U nadzorni odbor imenovana su slijedeća lica:
Članovi: Milan Gčszel, Niko Matičević, Samuel Kal-
dor, Frano Bonačić, Antun Fle, Ivo Biliškov. Zamje-
nici: Kulišić Pavo, Kristo Brailo, Stijepo Kmetović,
Njirić Niko, Spiletak Andro, Vernazza Pino.
NJEMAČKI NOVINAR U DUBROVNIKU,

Njemački novinar g. Hermann Krehan nalazi se u
Dubrovniku, gdje.će se zadržati oko tri sedmice. G.
H. Krehan je suradnik »Die Woche«, Berlin; Miin-
chener Illustrierte Presse; 8-Uhr-Abendblatt-Berlin;
International Press Pietures London Gosp. H.
Krehan je poznati njemački pisac i slikar, koji ima
bogato iskustvo pa će njegovo pero i kišt znati ocje-
niti prirodne ljepote naše Rivijere, te ih putem ugle-
dnih svjetskih novina, koje zastupa, popularizovati
među široki krug svojih čitatelja.

ODLIKOVANJE G, DRAGUTINA POLAČEKA.

Čehoslovačka interparlamentarna delegacija, ko-

ja je bila ove godine u Dubrovniku (Kupari), počasti-

la je predsjednika Česke Besede u Dubrovniku g.
Dragutina Polačeka, sa specijalnim albunom, koji je

“bogato izrađn i u zlatu uvezan, te okićen sa čehoslo-
1

vačkim narodnim motivima. U albumu su sadržani svi
autografi čehoslovačkih delegata,

I ovo je jedn dokaz više:o sposobnosti g, D, Po-
lačeka, koja je i ovom prigodom zapažena i dostoj-
nim priznanjem nagrađena,

USPJELI IZLET NA OTOK MLJET,

Prošlu nedjelju dne 8, t. m, priregjen je parobro-

dom »Petka« uspjeli izlet na Mljet, Uz pjevačko dru-

raste bujno morska trava, paša svakoj ribi. Uz to
voda nanaša i svakovrsnih insekta, ličinaka istih za
čim se riba jagmi. Posve se rijetko u jezeru nadje
divljačine (landovine), koja poput vuka proganja pi-
tomu ribu. U jezeru malom i velikom (jer su dva spo-
jena) riba se mirno mriješti, rasplodjuje i raste, Zato
nalazimo takovih ezemplara nekojih riba, da bi mo-
gle resiti najveće muzeje, Sdje bi im se svijet divio.
A kako da ne, kad u jezeru ulovi se jastoga do 18
kg, gruja do 40 kg, ovrata često od 5 do 6 kg, a smu-
duta od 10 do 15 kg nijesu rijetko vidjeti, Zubataca
na pretek svake veličine, a da o drugoj vrsti i ne go-
vorim, Trigalja ima u obilnosti, pa nije se čuditi, kad
se ovih ulovi i preko kg veličine.

Jezero na Mljetu poznato je kao gnijezdo svako-
vrsnih riba još od pantivijeka,

Već prije poroda Isusova bio je prognan na Mljet,
baš u blizinu jezera, od cara Septenija Severa neki
bogati i učeni muž iz Male Azije, a zvao se je Agesi-
laus Anazarbaeus, radi ioga, što se nije poklonio ca-
ru, kada se je ovaj slavodobitan vraćao sa vojne ko-
ju je vodio protiva Partham,

X Agesilaus sagradi u blizini jezera ogromnu palaču,
čije ruševine i danas opstoje i po kojoj taj čarobni
zaljev sa više ulaza zadobi ime »Porto palazzo«.

| Oppianus, sin Anazarbosa, zatočen ocem na
Mljet, ispjevao je pjesmu pod naslovom »Halieutica«,
u kojoj se govori o svim vrstima riba, te o ribarenju
PB PN Te pjesme, zajedno granom 6rma, na ko-
joj je bilo Ptičije Snijezdo i kamenice, poslao caru na
dar, Cara je to toliko zanijelo, da je pjesnikovu oci
oprostio progonstvo, a samoga pjesnika silno obda«

\