Strana 2, »DUBROVAČKI LIST« JAVNA GOVORNICA Uvagjanjem ove rubrike naša redakcija hoće da omogući slobodnu diskusiju o javnim i ličnim sporo- vima i problemima, u koliko su od uticaja na lokalni život, a uz isključivu odgovornost odnosnih pisaca u svakom pogledu. Zato je ova slobodna govornica otvorena uz jednake uslove svima našim sugragjani- ma bez razlike političkog mišljenja, u koliko hoće da javno iznose svoja posebna stanovišta prama aktuel- nim pitanjima, koja svakako moraju da imaju nepo- srednog odraza ili veza sa dogogjajima i razvojom u našoj sredini, Naš list čini tim uslugu i cjelokupnoj čitalačkoj publici, u koliko hoće da sugestivne ano- nimne informacije zamijeni direktnim objašnjavanjem odgovornih prestavnika pojedinih mišljenja i akcija. Naravno da mi tim ne ograničujemo. svoju ulogu na;- jednostavno registriranje raznih mišljenja, već se i nadalje pridržajemo da o: svakom pitariju iznosimo svoje stanovište u koliko to smatramo da je od po- trebe. Kuda se zabrazdilo? Riješenje prilika u Dubrovačkoj općini, koje je na- stalo protuzakonitošću i nasiljem policijske vlasti, a u vezi apstinencije proslave Vidovdana, vuče se kao gladna godina, Za. one, koji pravilno shvaćaju i ocijenjivaju sada- nju borbu Hrvata i prečanskih Srba protiv tiranije i pljačke, za one, koji ne smeću s uma 20. lipnja, to je pitanje bilo riješeno odmah po primitku protuzako- nitog akta o »smenjivanju«, z Jer, ili se slažemo sa činom Uprave, dakle odo- bravamo njen postupak, ili birajući novu upravu po famoznom aktu o »smenjivanjfi«, osudjujemo postu- pak uprave, a priznajemo i odobravamo protuzako- nitost i nasilje. Stanovište članova uprave jeste stanoviše zauze- to po cijelom hrvatskom narodu. Osudjujući dakle čin uprave, a time odobravajući protuzakonitost, izdvaja se hrvatstvo Dubrovnika iz tog jedinstvenog fronta, pljuje na svoj vlastiti obraz i umanjuje težinu i strahotu zločina Puniše i njegove družine. Jednom principijelnom stanovištu postavilo se je u ovom momentu jedno sporedno. pitanje: komesari- jat, a što je najžalosnije manovrira se parolama ne- dostojnim hrvatskog seljačkog pokreta. — Time se velika ideja i nauka učitelja i Vodje degradira na običnu političku partiju, na borbu za vlast i čast, na borbu za mandate i činovnička mjesta, Po mome mišljenju ovo je od svega onoga šta se u zadnje doba dogodilo u Dubrovniku, najstrašnije 1 najteže, H, S. S, ima kao temeljni program: nove socijal- sredstvima i načinom, koja su sama po sebi diskvali- likacija i poraz tog stanovišla, Postrekači, oni pravi, su sakriveni, operiraju na- prijed gurnutim homunkulusima sumnjive moralne vrijednosti, i Uzimajući stvar ozbiljno i ispravno, rascijepa u Dubrovačkoj H. S. S. nema, kako je to pobožna že- lja raznih izvjestitelja, odnosno onih mahera, koji bi htjeli iz tog rascijepa, (bajagi kao da se to njih ništa ne tiče) istući lični kapital, a razumije se i onaj drugi. Ono, što razni šaljivi listovi donose kao rascijep, to je u stvari zdrava pojava čišćenja pojmova i odraz nutrine pojedinaca, već prema tome kakvo su stano- vište zauzeli u ovom pitanju. — Zar se može sma- trati rascijepom slučaj da kod pojedinaca izbija sva njihova moralna veličina u pitanjima, o kojima ne mo- že ni po zdravom razumu, a niti po osnovnim teme- ljima pokreta, biti pogovaranja, — Jer to, što istom sada, u danoj prilici pokazuju svoje shvaćanje pro- $rama politike i taktike H. S, S., dokazuje najbolje da nikada nijesu bili idejno i dušom vezani uz hrv. seljački pokret, već da su se jedino i isključivo radi nemogućnosti plasiranja svog duševnog kapitala, pri-| ženili pokretu radi šićara, Nu u pokretu može biti i ima mjesta samo pošte- nom predanom i iskrenom radu, dok sve ostalo spa- da ili se dobiva kod »sledovanja legitimacije bele brade«. / Valjda silom prilika ili silom ambicije bila su pri- silno vezana imenom H, S, S, dva svijeta. — Jedan svijet dobra, a drugi zla, — Ali je omjer neuspored- ljiv, jer dok na jednoj strani stoje svi seljaci i radnici, na drugoj stoji njih naiviše desetak, koji su intriga- ma časovito uspjeli obmanuti javnost, Na laži i podvalama sazidan »tvrdi grad« već se srušio, — Sve ostalo što se kroz razne novine o “ovom pitanju pisalo, sve je to namješteno, te je to bio kao neki garnirung suštini i istini, koja se radi njenog oštrog suda kušala duboko zakopati, — Pi- tam: zar se slijedbenici nauka Vodje 1 Učitelja, te pristaše H, S, S. ne crvene i zar ne shvaćaju zloko- bnost slučaja, da im tamni elementi kušaju namet- nuti policajce i praktične provadjače obznane u Du- brovniku i da im dozvoljavaju javno govoriti o Ono- me, koga su svom žestinom ličnog uvjerenja i rob- skom odanošću tiranima, a i iskrivljivanjem pozitiv- nih zakona, progonili. — I Njega i Njegove učenike, Zar je raja zaboravila tamnice i progon, a prihva- tila kruhoborstvenu riječitost žandara kojeg su akteri radi »veza« gurnuli napred. Pozadina, podstrekači »ovog rascijepa« nijesu ni mogli drugo baciti na površinu nego ono, što su po- kušali baciti: Jer sličan se sličnome veseli. Ing. F, Kolumbić, ne i državne Uredbe, pak je prema tome ova više so- cijalni nego politički pokret. Smije li se jednom principijelnom stanovištu pred- postaviti materijalna strana? Zar se time mjesto po- litičkog odgoja naroda ne stvara narod bez ideje i jednog odredjenog političkog i socijalnog smjera? Suština pitanja je dakle: smije li se dakle za lju- bav kruha i časovite zapreke abnormalnog stanja u općini, pokloniti pred nasiljem i tiranijom, smiju li se zabaciti načela na kOjima počiva hrvatski seljački pokret? Čemu je onda Učitelj dao svoj život? Zar možda zato da njegova načela i nauk pobijede na- šim radom i držanjem ili zato, da mi tek na polovini puta sustanemo i špekulativno iskorišćujemo plodo- ve njegova teškog rada i konačno njegove mučeni- čke smrti, ili da bez straha i obzira na žrtve i patnje, konačno dovedemo do pobjede Njegova načela? Cjelokupan položaj hrvatskog naroda zahtijeva, soli- darnost na svim linijama, a tirani će i onako raspu- stiti sve naše općine ako dodje do kakvog naročitog pritiska sa strane Punišinih istomišljenika na hrvat- ski narod, Nego, razlozi koji prouzrokovaše u gradu veliku prašinu dobro su poznati samo manjem broju ljudi, dok je najširim slojevima naroda krivo prikazana stvar od postrekača zasebne akcije, koji zabacujući mačelo, prihvaćaju na oko praktične solucije, — Raz- iozi radi kojih se ove praktične solucije iznašaju opet su poznati samo užem krugu ljudi, a doduše mora se priznati da su ti razlozi »vrlo praktične naravi«. Nekolicina postrekača »zasebne akcije« napravi- še pred naivnim i neupućenim ljudima lično pitanje, zabacivši jednostavno načelo, služeći se pri tome obl, zast, i predsj. mj, org, H. S, S. Dubrovnik, Dubrovnik, dne 1. rujna 1928. Svečanost Hrvatskog Sokola U subotu i nedjelju proslavio je Hrvatski Sokol u Dubrovniku blagoslov svoga društvenog barjaka uz učestvovanje hrvatskih sokolskih društava iz raznih naših krajeva, Svečanost je počela već u petak u večer dočeki- * vanjem gosti, i u tome je proslijedila u subotu cijeli dan, Preko dana koncertrirala je dubrovačka i mo- starska muzika. U večer je bila povorka preko grada, a zatim podoknica pred kućom kume. Jučer, u ne- djelju, bila je svečana povorka; te pred crkvom sv, Vlaha blagoslov barjaka. Na podne je bio banket, a po podne i u večer razne priredbe i pučka svečanost, Krštenju bariaka kumovala je q.đa Ida Koprivica, supruga g. Dr. Nika Koprivice, te g. Tomica Nadramiia. trgovac mesom u Dubrovniku. Obred krštenja obavio ie vlč. Don Mato Vlahušić, a nakon toga Pomak su govore g. Dr. M. Dečak i Dr. T. Kumičić iz Zagreba, te gg. Frano Bego i Dr. N. Koprivica te g. Rotter iz Potomlia. Nakon toga čani ophod gradom. iz. Dubrovnika, slijedio je sve- Ovoi proslavi sudjelovalo je pet muzika, iz Mos- tara, Splita, Potomja, Korčule te Dubrovnika. Općinska kafana NOVAKOVIĆ GIiLDO, pusRovnik Broj 36. RAZNE VIJESTI. PROSLAVA ROGJENDANA NJ, VIS, PRESTOLO. NASLJEDNIKA PETRA, X. započela je svečanom rasvjetom grada u oči da- na, i ophodom gradskih muzika. U četvrtak u jutro, grad je bio iskićen našim narodnim trobojnicama, a muzike su ponovno obašle gradom. Okolo 10 sati za» počele su svečane molitve u Stolnoj Crkvi, Srp. Pravosl, Crkvi Sv. Blagovieštenja i Židovskoj Sina- gogi, Poslije svršenih crkvenih obreda čitavi vojni garnizon dubrovački sa četama mornarice, defilirao je preko Place Kralja Petra, Na večer je u Oficir. skom Domu priređena uspjela igranka, ENGLESKA FLOTA U DUBROVNIKU. Jučer su stigla u grušku luku tri krstaša engleske ratne mornarice: ,Cardili“, ,Cores“ i Caledon“. Ovi brodovi ostaju u Gružu od 9. do 15 septembra. Izmieju 26 septembra i 4 oktobra posjetit će naš grad skupina ,Bryony“ a izmegju 20 i 28 oktobra 7 podmornica i 8 destrojera. AMERIČKI FINANSIJERI U DUBROVNIKU, Izvjestili smo o dolasku jahte »Coronet« na kojoj putuju američki miljarderi g. Erving Bush i g. Friman, Oni su se u Dubrovniku zadržali cio dan i pregledali Grušku luku g. Friman uspio je da zainteresuje g. Bush-a za našu obalu, Kako je poznato Bush se bavi izgradnjom luka i željeznica, pak se je interesovao za plan Jadranske željeznice sa izlazom na Kotor i uslovima za vezu predjela naše šumske industrije sa dubokom vodom, Radi toga je g. Bush posjetio i Met- ković. U oktobru održati će g. Bush i Friman konfe- renciju u Parizu sa nekim bankarskim grupama. Msg. VLAHO BARBIĆ, KAPITULARNI VIKAR. Prošle sedmice sastao se je dubrovački stolni Kaptol da po crkvenim zakonima izabere kapitular- nog vikara, koji će do izbora novog biskupa dubro- vačkog vršiti crkvenu vlast u našoj biskupiji. Izabran je dosadašnji biskupski pomoćnik Msg. Vlaho Barbić, OBNOVA ZVONIKA, Radnje na obnovi dubrovačkog zvonika živo se obavljaju. Stari zvonik je porušen gotovo do temelja, pa će se u najskorije vrijeme pristupiti podizanju no- vog zvonika, Gragjani se zaustavljaju ispred armatu- ra i sa vidnim zadovoljstvo prate ove radove, UKIDANJE NAHODIŠTA — SOCIJALNI ŠKANDAL, Što u praksi znači odluka o ukidanju nahodišta, o kojoj smo pisali u prošlom broju, pokazuje nam i ovaj slučaj, kojeg nam je saopćio jedan ugl, sugragjanin, domaćin obitelji. Jedna sluškinja došla je u mjesnu oblasnu bolni- cu da rodi, Nalazila se već u prvom stadiju porogja- ja, stala je da kumi i moli da je se primi, ali ekonom bolnice ne će ni da čuje o tome. Žena već ragja, po- trebita joj je hitna pomoć, a g, ekonom ne popušta, jer je — ukinuto nahodište! I da ta bijednica nije bila primljena da rodi i mimo volje g. ekonoma, morala bi da ragja na sred puta, pa što bude i s njom i s njezi- nim porodom, Eto, do čega se dolazi, kada se nešto ruši, a da se drugo ne podiže što bi ukinuto imalo zamijeniti. Ob- lasni odbor je pred cjelokupnom javnosti odgovoran za ovo stanje. Dubrovačko nahodište osnovano je godine 1432, i sada kada smo bili u oči proslave 500 godišnjice njegova djelovanja, trebali smo da doživimo ukinuće ove institucije, koja je bila živi dokaz kulturne visine i socijalnog smisla starog Dubrovnika, Dokle ćemo ovako? Zar je trebalo da bolnice pripanu u nadlež- nost oblasnih samouprava, da do ovog dogjemo? DUBROV. SAMOSTALCI | OPĆ. KRIZA, Jučer je održana sjednica steskog odbora samo- stalno đemokratske stranke na kojoj je nakon izvještaja jednoglasno izglasano povjerenje općinskom vijećniku g. Niku Ježiću, koji se potpuno solidarisao sa smetnu- tim načelnikom g. Dr. M. Škvrcom i njegovim drugovima: RAČUNI ZA VODU, Iz različitih redova naših građana stižu nam pri- tužbe protiv načina kako se naplaćuju računi za vo“ du. Ovih dana naplaćuje se voda za 6 mjeseci. Naj- manji računi iznose okolo 300, Din, Mislimo, da je suvišno po AN da rodne ku ili činovničku fa- Mili PAM ia plate što zarade koja 2 četvrtinu? A da i je I e a pei da novac ostaje a PE rosu općinske blagajn? amaćen barem 4 mjeseca? sebno podvlačiti što