ia





Strana 2.

Javna govornica.

Uredništvo ,DubrovačkogLista“, ocjenjujući svoju informativnu ulogu
zaključilo je da u listu otvori i ovu rubriku u kojoj se daje moguć-
nost za javnu diskusiju o svim aktuelnim općim i lokalnim pitanjima.
U ovoj rubrici pripravni smo dati mjesta, uz jednake uslove, svakoj
lojalnoj i pristojnoj diskusiji svih građana bez razlike, i bez obzira
na njihovu političku orjentaciju: Pri tome moramo naravno naglasiti
i obavezu za sve, da se za napise pod ovom rubrikom nosi puna
odgovornost i da su pisci dužni zajamčiti uredništvu i sve ostalo u

dieve narod moj.

»Vi, vodje pučki, nedajte se smesti,
Na strani prava svaki krepko ste,
Jer tek kad svuda ljudstvo se osvjesti,
Imel bo jasne dneve narod moj“.
Stjepan Radić

Dnevi naši, dnevi-koje proživljava cjelokupni hr-
vatski narod, ne samo da nijesu jašni, oni su mutni,
puni strašnih iskušenja i patnja, puni teške ali muš-
ke borbe za pravicu, čovječnost i slobodu. Stoga i
dubrovački Hrvati radićevci, treba da još čvršće zbi-
ju svoje redcve, da ustrajno i nepokolebivo idu pu-
tem nauke svog neumrlog Vogje i Učitelja, Jer jao
onima, koji i za čas skrenu ili se pokolebaju, jao onim
vodjama pučkim, izdadu li njegovu nauku, zapećače-
nu dragocjenom krvlju neumrlih hrvatskih mučenika:
Narod koji je vječan, pravedan ali i silan u svome
pravednom gnjevu, neće i nesmije praštati izdajicam!

To treba da upamte svi politički parasiti, koji dr-
sko i nepošteno jašu na narodnoj grbači, pružajući
ruke za kesom, jet kesa je njima narod, lični interesi
njihova su načela, lažni ideali. Neka ne zaborave, da
protiv cincarije i pljačke, stoji danas u borbi jedin-
stven i nerazdruživ hrvatski seljak, radnik i gragja-
nin, stoje miljuni Hrvata na čelu sa svojim narodnim
vodstvom, »

A oni, lažni »vodje pučki«, sišu i piju hrvatsku
krv, truju naše redove, siju satansku mržnju, viču
protiv pljačke a sami su pljačkaši, Preklinju se svjet-
lim imenom Stjepana Radića, a na svakome koraku
ruše to ime, Ispaćenu hrvatsku domovinu uzimlju u
svoja griješna usta, da u času kad vrela krv pišti iz
njezinih rana, oni Jude, oni izdajice, okreću joj le-
gja, uskraćuju joj pomoć i pokornost zato, jer su sve
bili i sve će prije postati, samo ne Hrvati radićevci.

Dvanaesti se čas približava, a kad i taj kucne,
pastit će lažna maska, otkrit će se sva golotinja du-
ša njihovih, Nametnuti, podržavani samo lažima i
nepoštenim obečanjima, survat će se u vječnu pro-
past. A ti ćeš, pošteni, mirni i radeni dubrovački se-
ljače, radniče i gragjanine još čvršće vjerovati i uvi-
djeti, da ideal čovječnosti, pravice i slobode, nema
dva lica, niti dva tabora! Sumnjaš li, ne vjeruješ li još

Rijeka Dubrovačka.

Hercegovačka vila zaželjela u zagrljaj našega Ja-
drana, kad ne mogla, radi ljubomornih drugarica,
preko hrcegovačkih brda, prevrne se u rijeku Tre-
bišnjicu, te zaroni u zemne dubine. Lutajući kroz
podzemne špilje i bistra jezera, poslije nekoliko da-
na našla izvor ispod Golubova kamena, te sva u bi-
jelini ko mlada nevjesta izadje, noseć pune «skute
svakojakog cvijeća, čim će darivati one, koje će na
putu susretati, Na samome izvoru dočekaju je dvori
Kisićevi i zalažu ju hljebom i soli, a uz mumljanje
mlinova, te strojeva tvornice leda i tjestenina, ispje-
vaše joj pjesmu: »Oj Slaveni«! Malo dalje Komolac
joj iznese zdravicu »Zlatnu kapljicu« rujna vina na-
šeg rodoljuba g. P. Kolića; a ona ih obdari svakoja-
kim cvijećem, ponajviše smilja i kovilja, jorgovanima
i vitkim čempresima, a da složno usporedo rastu.
Izmedju tog zelenila podigla se villa Pucićeva, ljet-
no plandovalište gospode dubrovačke,

Sa desne strane, u prisoju žarkog sunca, ubavi
Rožat, sav okićen žutim lemunima i narančama, ne-
prestano pozdravlja milu Trebišnjicu, mahanjem gra-
na vitkih palma i bača joj na put ruža svakojakih.
Glasoviti franjevački samostan, u perivoju bujna ze-
lenila, jednoć prebivalište Sv, Jakoba od Marke,

* okuplja čeljad okolnih sela, da se zajednički mole
Svemogućem za sreću mile domovine, Da još ljepše
okite put Trebišnjici, prama Rožatu na lijevoj strani
podigoše raskošne dvore (villa) Sorgo, okruženi ze-
lenim livadam, koje sijeku umjetni konali, u kojima
se goje glasoviti riječki cipoli, smuduti i ovrate.. U
blizini tog razkošnog dvorca, Trebišnjica će otpoči-
nuti, ispod odrina dubrovačke malvasije, pa nasta-
viti put k svome Jadranu, uživajuć na desnoj strani
malene, ali lijepe zaselke sa čistim kućama sa ma-

smislu zakona o štampi.

imel ho Jusno

.

»DUBROVAČKI LIST«

danas a ono ćeš onda sutra, kad kazna izdajicam bu-
de strašna i proklestvo vječno!

Stoga preni se, hrvatski seljački puče, : ;
stati slobodarski duh tako ti nafegjuje. Preni se jer
On, tvoj Otac i Učitelj, tebi poručuje: »Kad čitav
narod s mrtvila se prene — Imel bo jasne dneve na-

S,

jer tvoj

rod moj!l«
IZJAVA

Na opetovano provociranje, anonimnim intrigant-
skim, a neodgovornim sumnjičenjima, prelazim od:
vratnošću, jer znam da je rukovođeno motivima kru-
hoborstva i ordinarne servilnosti, pa me zato ne mo-
že da tangira,

Moj čedni rad otvorena je knjiga za svakog is-
pravnog čovjeka, jer on najbolje dokazuje, da se ni-
jesam nikađa i ničim ogriješio o opšteno shvaćane in-
terese hrvatstva, za koje sam sve svoje snage ulagao
u odboru »Narodne Obrane« u čijoj su glavnoj upra-
vi sarađivali i prokušani hrvatski narodni prvaci i
mučenici.

Dubrovnik, 26. septembra 1928.

Dr, Frano Stjepović-Dabrović
organizirani član H, S, S,

POUZDANI SASTANAK ORGANIZACIJE H, S. S.
DUBROVNIK.
Jučer održan je u prostorijama Hrvatske Radni-

čke Zadruge pouzdani sastanak novoosnovane orga-

nizacije H, S, S. kojoj je predsjednik g. Frano Vojvo-
dić a tajnik g. Petar Petković,

Kako je javnosti iz novina već poznato vodstvo
H, S, S. u Zagrebu uputilo je tajniku ove organizaci-
je g. Petkoviću pismo, u kojem pozivlje upravu or-
ganizacije da istu raspusti jer je osnovana protiv sta-
tuta stranke, Na jučerašnji sastanak očekivalo se da
će doći preko četiri stotine pristaša i da će prisus-
tvovati korporativno  gruška organizacija H, S. S.
koju je imala pričekati hrvatska glazba. Međutim
gruška organizacija H, S, S, nije uopće stigla, a u
dvorani je bilo prisutno oko stotinu osoba među ko-
jima i veći broj protivnika ove organizacije,
Skupštinu je otvorio g. F, Vojvodić. Od prisutnih



| govorili su g&. Dr. N. Z. Bielovučić, Miho Kisić, Vi.

olić, koji je među ostalim rekao od prilike ovo: Na-
ma se predbacuje, da smo kruhoborci; mi to jesmo,
jer je i pok, Radić ušao u vladu, da osigura narodu
zaradu i življenje, Dalje kaže, da općina nije učinila
nikakve koristi gradu i hrvatstvu osim što je vijala
na zgradi hrvatsku zastavu i svršavala poslove upu-
ćene pod komesarijatom,

Gosp, Paica govorio je o reorganizaciji kako bi
trebalo reorganizirati zavađene organizacije i birati
novu zajedničku upravu; dalje je zastupao mišljenje,

njim ili većim belvederima i odrinam i žutim naran-
čam, te visokim bajamima, koji u sred ciče zime
cvjetaju, da im.se svak divi. Selo Čajkovići, ispod
mrklih stijena, zarašćenih brštanom, borima i dru-
gom sitnogoricom, na lijevoj obali rastvara joj širom
vrata villa Kaboge, ljetno plandovanje, ove na glasu
obitelji. Ispred kuća napravljeni su mala zakloništa
(mandraci) za malene čamce, koji stoje privezani za
kamene stupce i čekaju na one, koji žele, da se pre-
vezu na desnu obalu k franjevačkoj crkvi na imoli-
tvu, ili 'k mladoj riječki na ljubavne razgovore, Tre-
bišnjici sve jače srce tuče, jer se približava k onome
za kim joj srce gine, pa će brzo do Mokošice, prave
sunčanice, u pripeku žarkog sunca, koju rese go-
spodske kuće, belvederima, taracam i odrinam, a
okružuju ih bajni perivoji puni ruža i karanfila, U
blizini tijeh kuća uz samu obalu redaju se vlastecske
ville, ljetnikovci gospode dubrovačke, Osobito se
ističe villa Gjorgjićeva, u kojoj dubrovačka vlastela,
u gluho doba noći, dnevice 18 siječnja 1814, držahu
posljednje vijeće, dogovarajuć se o sudbini svoje do-
movine, Oh vele ti se je uzdaha uzdahlo onu noć za
milom i svetom slobodom svojom!! U blizini Moko-
šice jest liječilište Thermo-Therapia, gdje se liječe
svake boli, ali boli za izgubljenom slobodom svoje
domovine, nema lijeka za vijeka!
Po više Mokošice, na obroncima brda zarašćenih

rilo zvano, kuda se spustiše sa Osojnika francuski
vojnici, ti grobari dubrovačke slobode, Ono se sada
mirno ogrijeva na vratima Močiljske špilje, Kusija-
nović Miha mog vrijednog kolege, podzemni labi.
rint. Špilja je puna ogromnih stalagmita 1 stalagtita,



bistrih manjih i većih jezera, kažu ljudi, koji su obe

4
Bio! 38

da je oportuno u ovim momentima isključiti a
kombinacija Dra Škvrcu i Dra Koprivicu. Gos ši
tar Slovinić napada rad i kukavičluk općinsk, : hk
ve, gosp. Škvrcu fiapose, te »Dubrovački i
Gosp. Rudđenjak predlaže, da se općinski dia
biraju isključivo iz redova seljaka i radnika. tig



mirtom i lovorom, sunča se Petrovo Selo, nekad Ku--

što svojom konformacijom prave svakojake slike. |
oMočiljska špilja, za 5 km, otkrivena prostora, puna |



=> =
Razne vijesti. |

KULTURNO SLAVLJE U JANJINI,

Dne 7. listopada o- £., proslaviće se u varoši ),
njini kulturno slavlje: stogodišnjica osnutka pučk
škole i svečani otvor gragjanske škole. Sam Progri
svečanosti jasan je dokaz kulturnih prilika ove maš
napredne varoši. :

Program je slijedeći: Jutrom kićenje Varoši sa,
stavama: a u 9 sati sakupljanje učenika pučke | na,
đanske škole, pred školom; procesija okolo »Grud,
ce« uz sviranje fanfare. Poslije toga slijedi Sv, mis
na kojoj prisustvuju đaci sa nastavnicima, Pjevači
zbor »Slava« pjevatće Sv. Misu. Preko Mise goy,
riće VIč, župnik: o prosvjeti i značenju škola; o st.
$odišnjici pučke i osnutku građanske škole,

Poslije podne u crkvi svečani »Tebe Boga hval,
mo«. Pjeva zbor »Slava«, Zatim slijedi procesija, y
sviranje fanfare do zgrade građanske škole, koja €
se blagosoviti. U 4 sata zbor pred općinom, gdje
govoriti; općinski načelnik: o otvoru građanske šk,
le; upravitelj pučke škole: o prosvjeti u opće; upr.
vitelj građanske škole: o važnosti građanskih škol;
Dr. Niko Z. Bjelovučić: o hrvatskoj kulturi, u pr
šlosti i sada. Nakon svršenih govora, pjevački zbu
»Slava« pjevati će »Lijepu našu« a zatim fanfan
svira nekoliko rodoljubnih pjesama. U večer u »Sw
kolani« ples za građane u korist općinske fanfare,

Pučka škola u Janjini osnovana je, po načelnik
Nikoli Bjelovučiću, pom, kapetanu g. 1828, dakl
pred ravnih 100 godina, Nakon 100 godina osniva #
evo građanska škola. Varoš Janjina je napredovali
u prosvjeti, dok je gotovo čitavi Balkan bio pod Tur
cima, Ovom kulturnom slavlju pridružujemo se imi
sa toplim čestitkama: Bilo sretno!

PREDAVANJE G. FORTUNICA NA šIPANU,

Prošlu nedjelju, održao je naš domorodac g Vl:
ho Fortunić, učitelj u penziji, u školskoj dvotani!
Luci predavanje iz povijesti ovog ostrva,

G, predavač dotaknuo se je najprije u kratkit
izvodima najstarijih historijskih spomenika, a zalit
je nađugo ocrtao događaje, kojii su se ovdje zbili di
propasti republike, Živo je opisao starinske . crkvi
dvorce, kule itd., a naročito je istaknuo napreda!

La



vidjeli, da se može takmiti sa Postojanom špiljom
Punim pravom, radi svoje ljepote, može se zvati drv
Sim imenom: Vilinski dvori!

Prama Mokošici stražu straži selo Sustjepan "
plovuću ribu: tunje, luce (šarbane), trupače, polat
de, vrnute (skuše) i druge, koje se raduju Trebišaj
ci i kojoj u susret dolaze, a da joj još većma veselj
umnože, Nakloni se Trebišnjica, puna zanosa, Su
stjepanu, čiji stanovnici jesu pravi, pače praoci #
barstva, ne samo u Rijeci dubrovačkoj, već i bijel
okolice, pa u žaru svoje ljubavi brzo proslije
k žudjenome Jadranu. Vekarićeva, gdje se spušti
vaju sa Osojnika naše Salačke, cure garave, prav
špartanke, djeca košturavih i hrabrih i poštenih 0so
čana, i nehotice otme pogled Trebišnjici, ..

Batahovia, na lijevoj obali, ljetnikovac obit
Kaboga, vas okružen lemunima, narančam, palma"
paonijam, napravila slavoluk od lovorovih go
nakićen svakojakim cvijećem, kuda će Trebišti“
k svome Jadranu, daruje Trebišnjici vijenac miri?
ruža. Trebišnjica, sva razdragana, usplamćena U i
bavnom čatu, nakloni se i poljubac baci Batahov"
u znak zahvalnosti, pa sva u vručici ljubavi pe
k žudjenom Jadranu, koji je raztvorenih ruka S.
kao na Kantafigu, te je zagrlio, uz svoje grudi . <
snuo i žatki joj poljubac dao! Dvije se duše 4 go
sliše i Jadran postaje veseliji i hrabreniji, jer mu .
Trebišnjica podaje snagu, poput Demetra Antejh '
da jače prkosi protiva onim, koji hoće, da ga otuš

f

. . j |

od njegovih obala, koje on svim žarom svoje s
neprestano ljubi. ji
. x z 1 i ,

Taj čarobni put od pet km., što ga vila ram

ca od svog izvora do Kantafiga provali, zove $
jeka dubrovačka, predgradje slavnog Dubrovn! i
U zagrljaju Trebišnjice i Jadrana postane

ljubavi otok Daksa, V, Fortuu“