Strana 2.
o —

Promet stranaca i gradnja
Kursalona i hotela.

Ovogodišnja posjeta stranaca, i kvalitativno i
kvantitativno, prema prošlim godinama i prema
dvađesetgodišnjem iskustvu, opravdava u potpunoj
mjeri optimizam za budući razvoj ove naše privred-
ne grane. Od stranaca, čuju se samo najlaskivije iz-
jave o prirodnim prednostima našega grada i zna-
čenju njegovih historijskih spomenika. Okolica du-
brovačka naročito utiče na stranca, koji u Italiju i
na Cote d' Azur ne može da vidi harmoničnost lje-
pote same rivijere sa njenim zaleđem, kako to nala-
zi u Dubrovniku. Nego je razlika između francusko-
talijanske rivijere i naše — kako to stranci često i
snažno ističu — u tome, što su Francuzi i Talijani,
shvaćajući ispravno zamašaj i važnost prometa stra-
naca, učinili sve ono što je potrebito, da se stranci
osjećaju općenito zadovoljni. Naprotiv kod nas je,
barem do sada, pokazalo vrlo malo pažnje za ovu
privrednu granu, a ni danas još nije rijetkost da se
čuje po koji glas protiv skupoće, koja nastaje usli-

jed velikog priliva stranaca,

Dubrovnik, pored svoje historijske važnosti, lje-
pote svojih spomenika, ima i divnu prirodu i osobito
živopisnu okolicu, što mu podiže uslove za razvitak
mnogo više, nego to imaju druga naša primorska
mjesta. Ipak, što vidimo? Dok se druga mjesta na
Jadranu svim silama bore, da unaprede i hotele i
kavane i da sistematski porade oko stvaranja pre-
duvjeta razvitka, dotle se u Dubrovniku taj posao
obavlja bez ikakvog sistema, Izgleda kao da samo
pojedinci paze na momentalni uspjeh, Tako imamo
i jednu čuđnovatu pojavu, Automobilizam razvio se
je vrlo lijepo, i danas postoji park automobila, koji
potpunoma odgovara zahtjevima vremena, a sa dru-
ge strane opet nije ništa učinjeno niti poduzeto, da
se isto tako dotjeraju kavane, neki hoteli i t. d, Raz-
log su tome političke prilike koje omogućuju favo-
riziranja pojedinaca, nesavjesnost i nedalekovidnost
nekih ljudi, neharmoničnost rada raznih nadleštva.
Ali, poglaviti razlog leži u pomanjkanju sistema, o
čemu se je više puta govorilo. Da ima sistema u ra-
du, ne bismo imali ono čudo od autobusa, sa kojima.
se svijet vozi u okolicu, Razumijemo da — dok se je
to moglo, a donekle i moralo, trpjelo u početku, u
danima kada su i takovi autobusi značili napredak,
ali danas to već ne bi smjelo da bude, nego 1 tu tre-
ba da netko nadgleda i doskoči, a i sami vlasnici bi
morali već sada upamtiti, da najsigurniji uspjeh i to
trajni uspjeh dolazi samo iz solidnog i sistematskog
rada,

Uza sve ove manjkavosti, ipak se mora istaknuti,
da se je pokročilo napred i u pitanju bolje organiza-
cije prometa stranaca. Bivša općinska uprava, po-
magana svijesnim radom svojih opć, vijećnika, a vo-
deći računa o važnosti i prvenstvu razvitka prome-
ta stranaca, riješila je pitanje vode i pitanje javne
rasvjete; omogućila je preliminarni ugovor za izmje-
nu zgrada sa Vojnim Erarom, samo da omogući rad
i dade podstreka privatnoj inicijativi za rad na raz-
vitku turizma, I zaista tu općina nije doživjela razo-
čaranje. Stari duh poduzetnosti i ljubavi prama gra-
du nije zamro u dušama današnjih njegovih građana.
* Oni nijesu mogli da i dalje ravnođušno gledaju kako
se drugi gradovi natječu, koji će bolje pak je i ni-
kla vrlo lijepa ideja, da se u Dubrovniku stvore pre-
duvjeti za potpuno iskorišćenje prometa stranaca,
onako kako je to učinjeno u Italiji i u Francuskoj,
koje iz toga izvora crpe već godinama neizmjerne
koristi, Pitanje gragdnje Kursalona je začeto od
nekolicine naših zauzetnih građana i nekih njegovih
prijatelja, koji su u svom zafiosu za ljepote našega
grada, odlučili nastaniti se u njemu, Bivša opć. upra-
va primila je od društva »Rivijera« (koje se bavi pi-
tanjem gradnje Kursalona i hotela na »Pločam«),
podnesak sa molbom da se konzorcijumu, — obzi-
rom na korist koju će ostvarenjem ovog velikog pro-
jekta, imat svi općinari, a i sama općina i oblast du-
brvačka, — udijele neke povlastice glede vode, svje-
tla i zemljišta za gradnju Kursalona i hotela, te nov-
čane potpore, Zauzetnošću i dubokim shvatanjem
građanskih dužnosti vijećnika većine doneseno je ri-
ješenje, koje je u glavnom zadovoljilo Konzorcij, na-
išlo na odobrenje dobrog broja vijećnika manjine, a
i cjelokupnog građanstva, koje najbudnije prati raz-

voj i očekiva definitivno riješenje ovog najvažnijeg
privrednog pitanja. dubrovačke sadašnjice. Uslijed
krize u općini ovo pitanje nije moglo biti doneseno

»DUBROVAČKI LIST«

de riješeno na osnovi koja j?

pred opć. vijeće, da bu i :
i u preliminarnim

bila već usvojenom po opć. većin m
sastancima. Sada nastaje pitanje: kako da se izbje-
gne i daljnje odgađanje riješenja ovoga pitanja obzi:
rom na ogromnu štetu, koju će pretrpljeti 1 sa
društvo, nakon što je već uložilo potrebne kapitale,
Srađanstvo, općina i oblast. o

Jasno je svakome, ko iole zna misliti, da je jedini
način, da naš grad pođe putem sigurnog progresa, u
tome da uz svoje savršeno parobrodarstvo, razvlje 1
industriju prometa stranaca, iz koje će Dubrovniku ,
njegovim građanima svih slojeva nominovno niknuti
novi izvori zarade i dobrostanja,

Javna govornica,

OSNIVANJE HRVATSKE ČITAONICE 1 KNJIŽI
CE, »STJEPAN RADIĆ« U DUBROVNIKU,

Zadnjih se par dana u raznim krugovima vrlo ži-
vo komentira o akciji za osnivanje hrvat. čitaonice i
knjižice »Stjepan Radić«, koju je pokrunula mlađa
grupa sljedbenika hrvat. vođe i učitelja Stjepana
Radića, :

Ta čitaonica i knjižica nije ništa drugo, već jedna
apsolutna kulturna potreba Hrvata Dubrovčana, ko-

ja je uz ostala hrvatska društva, postojala prije rata

i koja treba da postoji danas, Prema predvodjenim
pravilima društvenim, čitaonica i knjižica je: »Mje-
sto sastajanja svih hrvatskih slojeva, u svrhu uzajam-
nog rada i podupiranja. — Mjesto za podržavanje ži-
vog kontakta između inteligencije, seljaka i radni-
ka. — Mjesto širenja hrvatske pučke prosvjete«,
Najinteresantnije je pak to, da čl, 9, društvenih
pravila kaže, da redovitim članom može biti samo
onaj, koji nije navršio 32 god. života, svi su ostali
članovi podupirajući i nemaju aktivno ni pasivno

| pravo. glasa. Taj je član pravila uzvrtlao na svim

stranama prašinu; bune se i protestiraju sve »klike i
klikice«, jer bi htjele, da ovu akciju sveđu u svoje
redove i iskoriste u svoje svrhe. Međutim upravo
taj član osjegurava apsolutni uspjeh ove hvalevrijed-
ne akcije, koja se je uzdigla nad sve naše lokalne
mizerije, | s. . S.



Razne vijesti.

| LIČNE VIJESTI,

— Na putu za Beograd, gdje će se ovih dana
održati međunarodni kongres udruženja književnika,
stigao je u subotu u naš grad g. Georges Maillard,
presjednik toga udruženja i advokat pri Apelaciji u
Parizu i profesot međunarodnog prava na akademiji
međunarodnog prava u Hagu. Sa njim putuje i jedan
od urednika pariškog »Tiems-a« g. Mareel ljard,
Oni su se sinoć vratili iz Crne Gore.

Ovih dana boravili su u Dubrovniku profesor
beogradskog universiteta gg. Lazarević i Ibrovac,
te naš konzul u Kairu g, Dučić,

VJENČANJE.

Prošle sedmice vjenčali su se naši sugrađani g.ca
Jelinka Birimiša, kći gospara Iva, i g. Vid. Bogda-
nović,

SPOMENIK ING, MIJUŠKOVIĆU,

Građevinska Direkcija u Dubrovniku odlučila je,
da na putu Trebinje-Nikšić podigne spomenik pok.
inžiniru Mijuškoviću, kojega su pred tri godine ubili
crnogorski odmetnici,

Nacrt za ovaj spomenik izradio je ing. g. Rade
Bjelić.

NOVA TRANVAJSKA KOLA,

Prošli tjedan stigla su u Gruž nova tranvajska
kola, koja su jednaka sadašnjim, samo dulja za 1>
metra od dosadašnjih. Kola su izrađena u tvornici
vagona u Brodu, a transportovana su preko Splita,
odakle su dopremljena sa maunom u Gruž,

IZBH.S. S.

Primili smo od tajništva Mjestne organizacije
H.S.S, sa zamolbom za uvrštenje slijedeće obavjesti:

Jučerašnji naš pouzdani sastanak u Hrvat, Rad-
ničkoj Zadruzi, nije se mogao održati zbog toga, jer
naš predsjednik gosp, Ingenier Kolumbić, kao glav-
ni referen nije mogao radi nevremena, da dodje iz
Koločepa.

Slijedeći pouzdani sastanak objavit će se poseb-
nim oglasima,



U Dubrovniku 24/IX. Tajništvo,



Broj 38,

PROTEST GRAĐANSIVA,

Građanstvo sprema da podnese posebnu obraz.
loženu predstavku. nadležnim vlastima, da se javna
kuća ukloni iz grada. 2
STEČAJ; Ro

Prošle nedjelje najavila je stečaj manufakturna
tvrtka na veliko Pinto i drug Vlasnici su tvrtke
pritvoreni,

NOVO VODSTVO HANAO.

Na 22, tek, mj. sazvala. je Hrvatska Narodna
Omladina skupštinu, koja je nakon ostavke stare
uprave izabrala novu u koju su ušli predsjednik Ro.
ko Kuzmanić, podpredsjednik Andro Filičić, tajnik
Kazimir Šarić, blagajnik Niko Remetić i devet od.
bornika. :

GRADNJA PUTA PREKO KONALA.

U »Dubrovačkom Listu« od 3, septembra o, g.
zabilježeno je da je ova radnja povjerena graditelju
g. Došneru i g. Matičeviću. Ovo treba toliko ispra-
viti, pošto je izvedbu gore navedene radnje dobio
samo g. Niko Matičević, građevni poduzetnik.

OTVARANJE I ZATVARANJE DUĆANA I

POSLOVNICA.

Od 1. oktobra stupa na snagu zimski red otvara-
nja i zatvaranja dućana, koji vrijedi do 30 marta,

a) Zanatske radnje (sa 8 satnim radnim vreme-
nom), od'8—12 i 112 do 51% sati po podne. (sa 9
satnim radnim vremenom) od 7/2—12 1 1% do 6
po podne.

b) Trgovine i poslovnice sa 8 satnim radnim vre-
menom od 8—12 i od 3—7, sa 9 satnim radnim vre-
menom od 716—1214 i od 216—61,

c) Radnje Sa 10 satnim vremenom (živež) od 7—
1212 1 od 212—612,

U nedjelju sve radnje su otvorene od 8—10 prije
podne.

TAČNOST.

Uvađanjem uredbe o otvaranju i zatvaranju rad-
nja, odmah u početku opazio se je red i tačnost, Taj
red većina još nije poremetila, što ugodno osvietlju-
je tačnost dubrovačkih trgovaca; međutim ima izni-
maka — večinom doseljenika — koji ovu solidnost,
karakterističnu na ovoj pjaci, kvare. Tome treba
stati na put. Vlast koja ima nadzor nad tim, treba
strožije da uređuje, Iste tužbe dolaze i iz Gruža. Mi

se nadamo, da će vlast znati stvoriti respekt zako-

nu, koji je za svakoga a ne samo za savjesne i po-
štene.

ODMJERENJE DOHODARINE 1! PRIHODARINE

ZA GODINU 1928,

već je izvršeno od Kotarske Poreske Vlasti u Du-
brovniku i popisi poreskih obveznika biti će obav-
ljeni kod nadležnih ureda, kroz vrijeme od 25. IX.
1928, do uključivo 9, X. 1928, Upučuju se zanimanici
da se neće pojedinim poreskim obveznicima uruči-
vati platežni nalozi za ovaj porez već ovo objavlje-
nje služi kao direktna obavijest.

Utok se može prikazati najdalje kroz 15. dana
iza svršenog objavljenja uz propisnu biljegovinu od
Dinara 20:— i to baš do uključno 24, oktobra t. g.

ČITULJE,
< — U Grazu preminula je plemenita gospodja Ma-
tija Markati udova čestitog pok. Dr. Brna Markati
bivšeg kotarskog poglavara u Boki Kotorskoj, a
majka našeg sugrađanina Dr, Velimira Markati su-
dije Upravnog Suda,

— Gospođa Anka Buško rođena Ferri, supruga
stonskog načelnika g. Nika Buška, preminula je u
srijedu u Stonu poslije kratke bolesti.

POGREŠAN REZULTAT UTAKMICE.

U našem športskom izvještaju od 17, 0, mj. po-
$rešno je zabilježen rezultat utakmice Š. K, »Gra-
đanski« i raprezentacija engl. ratne mornarice.

Stvarnije rezultat nogometne utakmice 4 : 1. za

englesku mornaricu, a Waterpolo 6 : 0 jednako za
Engleze.



DANICA RAMIĆ

učiteljica

/

.Dr. ŠIME MATAJČIĆ

sudac
vjenčani
U Trogiru, 23. septembra 1928.

s Vrijedi kao posebna Meki