A A Ž i x Pre Broj 59, Strana 2. »DUBROVAČKI LIST« 2 MN JE UNATE : Kraljevog rodendana, posjetili su Srp pj. | stvo, Ali ovim smo htjeli konsta Dubrov.. Radn, Društvo i Ši Zi Pomor sfvo. činjenicu u našem po skom ika grob pok, Antuna Fabris O »Grdinima« iz naših luka, 2 Prije nego pređem na stvar potrebno je par riječi, da bude jasniji naslov. Mi nažalost nemamo još naše pomorske terminologije, pak čujemo još i danas vrlo često, da naši kapetani sa zapovjedničkog mosta da- ju zapovjedi u talijanskom jeziku. Tako se je uvriježila kod nas u pomorstvu i ova riječ. »ordin«, koja bi u prevodu glasila »nalog«. A zapravo je to — laički protumačeno — roba i uvjeti uz koje se imade obaviti prevoz te robe sa brođovi- ma, Na primjer: neka firma imade u Gružu 200/300 kubika drva za prevoz u Alžir, I sada kondicije Za prevoz te robe t, j. vozarina, ukrcaj, iskrcaj, agenci- ja, provizija, rok krcanja i t. d. predstavljaju jedan »ordin«, i O tim »ordinima« iz naših luka želimo ovdje, da našim čitaocima kažemo par riječi. Da tih »orđina« ima kod nas — uz naš jaki izvoz na prvom mjestu drvene građe, pak tupine, bauxita, , stoke i t. d. — mislimo da je svakome dobro pozna- to. Mnogi će pak misliti, da uz cbilatost tih »ordina« i naše osrednje trgovačke mornarice naši domaći lju- di, u ovom slučaju pomorski agenti, drže u rukama Sve te »ordine«, i da koristi, koje od toga proizlaze u formi provizija, ostaju našim ljudima. Nažalost to ni- je kod ovoga slučaj, tako da možemo kazati, da čak sve te »ordine« imadu stranci, u prvom redu talijan- ski pomorski agenti, a onda i drugi, Jer o onoj maloj količini, koja prođe preko ruku domaćih pomorskih agenata, nemože se voditi skoro nikakvog računa. Žalosna je pojava, da kod tolikih parobroda, koje imadu u prvom redu Dubrovčani, a onda ostali naši brodovlasnici i kod tolike drvene građe poslagane u našim lukama (Gružu, Šibeniku, Sušaku i t, d.) jedan naš brodovlasnik nije u stanju da nađe svom brodu prevoz (ili kako se to u našim pomorskim krugovi- ma.kaže: noleđati brod) iz domaćih luka preko do- maćih pomorskih agenata, nego je prisiljen, da se za »ordin« toga drva, kojeg sjedeći u svojoj kancelariji - danomice gleda poslaganog na obali, obrati u ino- zemstvo, ponajčešće u Trst, koji još uvijek swe to drži čvrsto u stojim rukama, Istina je, mi u pomorstvu zaostajemo za mnogim, čak i manjim narodima od nas, ali otkada smo se oso- vili na svoje noge, a naročito u ovih deset godina sa- mostalnosti, mogli smo barem to postići, da se imade pitati naše luke, ako se iz njih hoće imati tereta, Bit će ih, koji će nam tome prigovoriti, da to nije moguće i navesti će nam primjera kako u Londonu možete naći svaki »ordin« iz bilo koje luke svijeta, ili kako u Parizu možete noleđati brod iz Tunisa za njemačke luke, a da se za to nijeste obratili niti Dro- davaocu u Tunisu niti kupcu u N jemačkoj. Ali sve to nemože da opravda ono čemu mi Prigovaramo. Mi znamo, da smo ovom stanju mi sami krivi, a to poglavito s razloga, što još i dan danas nijesmo uspjeli da odgojimo jedan kađer pomorskih agenata, koji bi bio voljan, da sve te »ordine« preuzme, Ne. mislimo ovdje posumnjati u sposobnost naših pomor- skih agenata, dapače oni su za ovo kratko vrijeme pokazali sve dobre odlike našeg naroda za pomor. Tako reče prorok... U ono vrijeme, težina grijeha i ropski duh bijaše sapeo Izrael, Plakahu i naricahu na propašću puka Izraelskoga. »Put Sionski plaču, jer niko ne ide na praznik < (Plač Jer, gl, I, pog. 4.), : Opustio je hram Salamonov, U blatu najnižem valja se svećenstvo njegovo. Uzvišeno zvanje niiho- vo survano je na najprostiji zanat, Raskošan, raspo- jasan život provede uzori naroda izraelskoga, blate i obeščašćuju svetinje njegeve. Usne su njihove cpite lažju,.a misao njihova ilettmjerjem. Mržnja, zloba i osveta vrline su njihove, a knjiga Mojsijeva u ruci je njihovoj sredstvo za vlast i pljačku, »Svećenici njezinj prestupaju zakon moj i skrvne moje svete sivari«, (Ezah. gl, 22, pot; 6.). iz ustiju njihovih izlazi tupa tieč, a srce je niiho- vo puno zlobe i pakosti, Farižejšlina ots eva sa Hoza njihova, da bi je i slijepac vidio. Okgvje njinavo opa- ko i lakomo, i ne pozna mmilosrgja. Misao je njihova lažna i truje Istinu. Okorjelost u zlu je bez Sranica. Izgubio se kompas, Ljudi utenuše u pokvarenosti, Zamjeniše vrline za zla, a zla za vrline. Poremetiše vrjednosti, Proroke, prosvjetitelje, Buditelje morala ju pom koga se tiče, u ovom shi O jer bez ob ovome malo dublje razmiste, : luka, t se rađi o kiristi, koju sada od toga erpe samo a poglavito Talijani. V. Iv, Gtrahovinda policije u Dulrovniku. U zadmje vrijeme sa strane naše policije, predana je optužba Drž, Odvjetništvu proti velikog broja Bo gjana, a osim toga ogroman se broj poziva ma policiju radi raznih drugih »prestupaka«, U zadnjem broju našeg lista javili smo, da je oko 28 činovnika optuženo u vezi sa konferencijom Dari zast, Josipa Predavca, 12 gragjana, jer su »bez pri- jave« dspratili Dr, Krnjevića do hotela. U zadnje da- ne pak sa strane policije raspuštena je i Hrvatska Či- taonica i knjižica »Stjepan Radić« te zabra- njeno sakupljanje darova za siromašnu hrvatsku dje- cu, Uprave svih hrvatskih društava pozvane su na policiju radi preslušavanja, kao: Hrvatska Glazba; Hrvatska Radnička Zadruga; Hanao; i »Hrvatsko pjevačko društvo Gundulić«. U utorak 18, o, mj. policija je pozvala na pre- slušavanje preko 30 privrednika, jer da nijesu izvje- sili zastave na 1, decembra. Naravno, da ovako ve- liki broj trgovaca nije mogao bili preslušan do po+ dne, te su mnogi morali izgubiti cijei dan, a neki su radi preslušavanja morali radnje zatvoriti, Način ka- ko se postupa sa ovim privrednicima i koja im će pi- tanja sa strane policije postavljaju, može se mu naj- blažu ruku kvalificirati kao šikanacija, Nema toga: pozitivnog zakona na temelju kojega su trgovci du- žni postavljati zastave na svoje radnje, već ako se to do sada iznimno samo u Dubrovniku prakticiralo, to je zavisilo samo od dobre volje naših trgovaca. Policajni činovnik g. Jakša Stanić nekim trogvci- ma postavljao je dapače 1 slijedeća pitanja: Jeste li Hrvat? — Kojoj stranci pripadate? — Volite li ovu državu? — Zašto nijeste izvjesili zastave na 1, De- cembra? — Obavezujete li se u buduće izvjesiti za- stave? Nekim trgovcima dapače prijetio se je izgo- nom i oduzimanjem obrtne dozvole, Privrednici koji podnašaju najviše porezne terete, koji savjesno i tačno ispunjuju svoje građanske du- žnosti, nesmiju biti izvrgnuti ovim neumjesnim pro- gonima, koji ih samo mogu da ogorče. Prava, koja su stavom svakom «slobodnom gragjaninu zajamčena, Policija bi trebala da ih u prvom redu štiti, U našoj državi postoji sveopće izborno pravo tajnog glasa- nja. Policija može jedino da se informira, dali je net- ko djeluje kao komunista, ili ne, jer je jedino rad ko- munističke stranke zabranjen, S Trgovačko Privredničko Udruženje u Dubrovni- ku svojedobno donijelo je zaključak, da trgovci nije- su dužni stavljati zastave na Svojim radnjama, Si- gurni smo da će Trgovačko Privredničko Udruženje, trgovce koji su se držali ovog zaključka uzeti u za- štitu i protestirati proti postupka policije, i savjesti, svijesti narodne, zavela je i smotala u vr- tlog bujica pokvarenosti, »Proroci njezini složiše se u njoj, kao lav su, koji riče i grabe plijen, žderu duše, otimaju blago i drago. cjene stvari, umnožavaju udovice usred hje«, (Ezah, gl, 22, pog, 25.). »Ali u proroka Jerusalemskih vidim strahotu; či. ne preljubu i hode u laži, ukrepljuju ruke zlikovci. ma«, (Jerem, gi, 23, pog, 14.) Ne postoje ni Pravda, ni Čovječnost, ni Ljubav, Kraljevi i knezovi njihovi slave orgije, i valjaju se u nevaljalstvu i truleži, Pale ruše, otimaju i ubijaju. »Gle, knezovi Izraelovi u tebi dadoše se da pro- ljevaju krv svaki svom silom svojom«. (Is, gi, 22, pos. 6.), »Knezovi su njezini usred nje kao vuci, koji gra- be plijen, proljevajuči krv, gubeći duše sramotnoga dobitka radi«, (Ezah, gl. 22. pog. 27.), Milosrgja za slugu, roba čovijeka, nema, Nemir j u narodu! i »K čineći silu u narodu jedan drugome i svaki bli- žnjemu svome, dijete će ustajati na starca i nepošten čovjek na boštena«, (fs, gl 3, pog, 6.), A_narod, čiji vrhovi čine dno pokvarenosti i pod- losti? — Zanosi se za svojim uzorima i tone u rasulo.. e e x * * stiž, da stranel noleđavaju brodove 1z našiti 2. govorio $. prot, Novak Bukvić, nog predratnog srpskog nacionaliste. Na robi | Kada se je povorka sa groba ge na Plag; Kralja Petra bila je dočekana od nekolicine Orjuna. ša, koji opazivši u povorci jednog uniformisanog SE naovca, na počasnom mjestu povorke, počeše ks ti: Živjela Jugoslavija! Dolje Velika Srbija! Kada je netko iz povorke reagirao sa poklikom Živjela Vel. | ka Srbija!« Orjunaši su učestali sa poklicima, a Orju. naš 6, Milivoj Žile išao je 2 povorkom do do Kra. ljevog Dvora neprestano kličući. U tomi času iz po. vorke su istupila dva Bokelja u crnogorskoj narod. noj nošnji, te uperivši revolvere: prema Milivoju žili ispališe u zrak tri metka, od kojih je jedan pogodio električnu žarulju i razbio je. Hitce iz revolvera sui ispalili g, Pero Porobić iz Ercegnovoga i 6. Blagoje Petković, koji je u Zelenici u vojničkom logoru držag | kantinu još za vrijeme Austrije?! Na pucanj iz revolvera publika se je razbježala, | a policija je odmah uapsila Orjunaša Milivoja žil, jer je sa poklikom eventualno mogao koga i da ubije, Nešto poslije 12 sati popodne, gradom se je raz. šinila vijest, da je policija u zgradi Sreskog Poglavar. stva, premlatila orjumaša Žilu 1 Slavića, Njihovi dru. govi tražili su liječnićku pomoć 1 poveli Dr. Balda Martechinia, kojega policija nije htjela pustiti u zgra-. du Sreskog Poglavarstva, da pregleda ozlegjene or. junaše, U zgradi Sreskog Poglavarstva policija e pendrecima i nogama tukla orjunaše, čije ie zapama. ganje silno uzrujalo stanare susjednih kuća, G, Milivoj Žile nam je izjavio da je njega napao državni redar g. Dušan Olujić, te ga udario pendre- kom i nogom, Ovi strašni dogogjaji u Sreskom Poglavarstvu, proširili su se gradom munjevitom brzinom, te se je to sa čugjenjem i zgražanjem komentiralo. Još veća uznemirenost nastala je u gradu, kada se je doznalo da je prigodom »puenjave kod Kraljevog Dvora, g. Risto Šuković, kandidat na šestom mjestu Narodne Radikalne Stranke za općinske izbore, izletio sa ka- rabinkom na prozor svoje kuće, koja se halazi u bli zini Kraljevog Dvora. (Op. slag. možda je ta karabin- ka služila za olovne kuglice, sa kojima se je g, Risto irebao produsirati u Općinskoj Vijećnici). Na večer su priređeni javni koncerti: Hrvatske Glazbe, Sakolske i Srpske muzike, Cijelo večer publika je bila uznemirena iz bojazni da bi se mogle desiti još Strašnije stvari, pogotovo vidjevši Bokelje, koji javno pucaju po ulicama, da se nesmetano sa strane policije šetaju gradom i dapače dolaze i u Općinsku kavanu. Nervoznest se je osje- ćala u zraku. Vjera u ličnu sjegurnost pokolebana je... Potpunema smo uvjereni, da je policija uapsila one koji su nucali iz revolvera, da bi u narodu vladao veći mir, a smatramo da državno odvjetništvo, ako: već nije poduzelo shodne korake :da će ih poduzeti, da se tako povrati vjera, da u Dubrovniku ipak po- stoji javna bezbijednost, koja nam jamči za ličnu si- gurmost i na gradskim ulicama, Na usnama kćeri Jerusalemske presušila je mo- litva, a žar ljubavi ; slasti Cvjeta čežnjama Sulam- kinim. Zru i rumene se slatki plodovi na prsima njiho: vim, i strastvenim čežnjama opijaju se sinovi Izraela. »Sedam će žena uhvatiti jednoga čevjeka govor reći; svoj ćemo hljeb jesti i Svoje ćemo Odijelo nositi, Samo da Se zovemo tvojim imenom, skini s nas sra- notu«, fIs, gl, 4, nog, 1). Smješi se zavodljiva Judejka smjehom neodoljive pohote i zavodljivim kretnjama, bestidno šapće svom napasniku u uho: »Lijepa sam! Moji su zubi stado ovaca, moje su grudi kao dva laneta blizanca, koja pasu među hiljadama. Moj je vrat kula Davidova. »KAD BUDEŠ IMAO TOLIKO ZLATA KOLIKO TEŽIM, BIT ĆU TVOJA.. — Lijepa si ružo Saronska! Kosa je tvoja kao. stado koza, koje se vide na Galedu; oči su ti keo dva (0) ž . : e : Ž duboka zagonetna jezera, a lice ti je satkano od ru menih čežnja; vrat ti je gladak i nježan kao mramiot- ni stup na kome počiva oltar; grudi su tvoje kao dva laneta blizanca, koja pasu među lianima, a stas ti je kao cedar libanski. — Prostrti su sagovi u ložnici mojoj, zavjese su spuštene, Postelja je naša obložena