g





stupili na naš teritorij, pa sve dalje

POŠTARINA PLAĆENA



GODINA PETA
Broj 16.



26. MAJA 1928.

PRETPLATA: Din. 60
Mo Za inozemstvo Diu. 120.









ponaprse i SASTANAK.

ižu Hive i čehosiova.
nenta, da s
GOMo Fa du za

Kk: vezuje osim Ba ao
pogleđa i interesa u prošlosti i sad
će da grade trajnu i svijetlu da iedniči Ku učučnosi
As izražen lozinkom »VJERNOST
gio oznakom. megjusobnih
e skupnim naporima, koji su omogućili ss
renje ketiničkik težnja vlastite samostalnosti pi slg-
bodnog razvoja. Prirodno je zato, da se nakon toga
sretnod iskusiva
že putevi zajedničkog rada i Stvaranja osobito na
polju kulturnog i ekonomskog podizanja, koje će
cmogućiti pospješeni unutrašnji razvoj i napredak, a
ujedno još jače učvrstiti megjusobne cdnose ovih
bratskik slobodnih država, kote su i inače vezane
čvrstim i nerazdvojnim savezom snaga i osje ćaja na
zaštitu mirnog rada i snoline bez zbjednosti, Sva pita.
nja, koja dolaze u okvir zajedničkog kulturnog i i eko.
nomskog podizanja bratskih naroda, predmet su
ovih zajedničkih vijećanja. Zato je velik i važan za-
Sa svakog ovog susreta prestavnika parlamenata
ratskih država, pa tako i ovog sadanjeg,

odnosa, ara»

Jugoslovenska javnost prati sa mnogo razumije-
vanja svaku akciju, koja se u oem pravce podu

ije, A ovom prigodom, od prvog koraka kad su če:

hoslovečki prestavnici na našem sjeveru u Subotici
kroz cijelu zem-
lju do ove južne tačke na našoj obali, najširi slojevi
izašli Su pred njih da im srdačnim pozdravima izraze
osjećanja, koje naš narod goji prama čehoslovačkom
narodu, Mi ih, ovdie u Dubrovniku, pozdravljamo i
posebnom radosti i posebnim ponosom, a to s razlo-
ga čto jebaš OVOM GRADU ISKAZANA POSE.
BNA POČAST, da vijećanjima u njegovoj sređini bu.
đu krunisana nastojanja, kojim služi sađanji sastavak,

DubrSvnik je od svoga postanka bio Svijetla tač-
ka Slovensiva i žarište misli slovenskog jedinstva,

Njegov slovenski osjećaj dolazio je do izražaja i u

dielima njegovih velikih pjesnika, i u skupnim težnja.

ma i osjećajima svih njegovih sinova. DUBROVNIK

NIKAD NE RAZDVAJA MISAO SLOVENSTVA
OD MISLI SLOBODE, KOJU JE IZDIZAO IZNAD
SVEGA I KOJA JE NAJLJEPŠA NJEGOVA TRA-

DICIJA, Zato je Dubrovnik i danas sretan kada se u.

njemu nešto stvara i po njemu nešto doprinosi, što

služi velikom cilju slovenske saradnje i slovenske

uzajamnosti.

U sadanjem nastojanju oko zbliženja čeheosls-
vačkog i
PCSEBNO OSOBITO PODESAN TEREN, JER TA
JE MISAO OVDJE VEĆ OD NAZAD DECENIJA
NAŠLA SVOJU PRAKTIČNI PRIMJENU, čehesle-
vak nije se nikada u dubrovačkoj sredini osjećao kao
stranac, Čeboslovak ovdje nije ni osa mljeni pojedi-
nac, kojeg se iz bilo kojeg obzira samo tolerira, Već
gotovo trideset godina u Dubrovniku postoji »Česka
beseda« i okuplja čehoslovačke gragjane, koji su ov.
dje trajno Pi ea i djeluju na raznim položajima
i granama rada, Pa i inače, stvarna uzajamnost ov.
dje se osjeća i susreće na svakom koraku. Čehoslo-
vački delegati, netom stupe u Dubrovnik, ugledat će
tramvejsku prugu, koju je gradila praška fabrika, On:
će biti ukonačeni u hotelu ,koji je (uz još druge) vla-
snost čehoslovačkog kapitala, Čehoslovački strojevi
svuda se nalaze (elektr, centrala i t, d) A gdjegod se
okrenu, naći će svoga zemljaka: trgovca, zanatliju,
umjetnika, kupališnog gosta. Na dubrovačkim ulica-
ma pred njima će Se razlijegati vesela pjesma čeho-
slovačke školske djece, koja se ovdje oporavlja u
vlastitom domu čehoslovačke države, Čehoslovačko

brovniku je domaća, uvijek rado vigjena

i kao odraz tih osjećaja i danas tra.



jugoslovenskog naroda DUBROVNIK JE IT.



“+:

heSjovačsi barjak, čehoslovačke riješ —
i

ime, će Du-
osu

šana.

Dubrovnik je svojim osjećajima braiske uzajam.
nosti u nekoliko prigoda dao i va anjskog izraza na
vrlo značajan način, Spomenst ćemo samo DVIJE
MAJSKE MANIFESTACIJE, JOŠ IZ PREDRAT.
NIH VREMENA, koje su svakom Dubrovčaninu
i sada u živom sjećanju, |

ix
jos

Kada je u Zagrebu zaveden poznati »veleizdajni-
čki proces«, da uguši u korijenu svaki slobodarski
pokret našeg naroda, a da ujedno ubaci zublju nepo_
vjerenja i mržnje u redove braće, koja se dijele srp-
skim i hrvatskim imenom, megju prvim, koji se je na-
šao ra sirani naše pravedne sivari, bio je tadsni
praški univerzitetski profesor $, Tomaš G, Masaryk,
Njegova je riječ odjekla u svakom Svijesnom jusoslo-
venskom srcu, I tada je Dubrovnik osjetio potrebu da
tome velikom sinu bratskog naroda iskaže svoju har-
nost i priznanje. Na 21 MAJA 19609. gođine upravljen
je € fomašu G, Masaryku brzojavni pozdrav u znak
zahvalnosti sa potpisima preko. stotine dubrovačkih
gragjana, koji su htjeli da ovom javnom manifestaci-
jom potvrde jedinstvo misli i osjećaja kratskih na.
roda,

G. Tomaš G, MaSaryk, od toga vremena nejizra.
zitili prestavnik čehoslovačko-jugoslevenske uzajam.
nosti, godine 1911. došao je đa lično upozila naše liu-



đe i bos eli naše .. Olnipa sa svije pag»



RASNE

Bratu bratski.

kurs d mnogostrukih i
s českosiovačkim ijedna nama n
draga uspomena iz prve godine svijetskog ae

Ženevskom manifestu Jugoslovenske Ujedinjene |
Omladine napisao je predgovor današnji predsjednik
českoslov. republike T, G. Masaryk. To je prva pu-
blikacija integralnog jugoslovenskog programa za:
vrijeme rate. Ona je pružila i g, Masaryku prvu pri-
liku da iza“ e konačno iz reserve i dade jasan izra-
žaj mislima i osjećajima, da su cilievi borbe česko-
slovenskog naroda identični sa našim,

narci vezuje s očito

»Na mene je, kaže g, Masaryk u tom predgovoru,
Pitanje ovoga rada proizvelo silan dojam, Inače, ve-
oma sam iznenagjen što je omladina iz srpskohrvat-
skih zemalja pod Austro-Ugarskom prisiljena da bje-
ži u neutralnu zemlju, mjesto da radi u svojoj domo- |
vini, Mi Česi, gonjeni istom sudbinom, nalazimo u
ovome, a da to nijesmo tražili, dokaz da je jugoslo-
veusko pitanje usko vezano s českim. Bez prethod-
nog sporazuma, evo se sretosmo na neutralnom tlu.«
I nadalje: »Ja Vam želim da ne bude nužno više na-
stupati protiv naših neprijatelja.«

Ove riječi, koje valjda još nijesu ni prevedene na
česki jezik, urezane su u same temelje českosloven-
ske i jugoslovenske države. One, zato, nemaju samo
historičko značenje, nego su i zaloga naših bratskih
odnosa i za sva buduća vremena, _

Bez prethodnog sporazuma, mi smo se našli zaje-
dno, a mi ćemo i u svim sudbonosnim dogagjajima
neminovno biti upućeni jedni na druge. Ali, bez pret.
Zn Sporapune, i bez uzgjemnin zone žrteva u








Dubrovačica omličima, švljesti značenja 'oveg ho-

ravka, priredila ie u počast posjete uvaženos brat.

skog javnog radenika Svečani koncerat dvaju grad-

skih muzika pred hotelom, u kojem je bio otšio, Au.
strijske vlasti bijesnim pogledom pratile su tu meni.
festaciju, pristup do hotela prolazio je kroz kordon
žandarmerijskih bajoneta, Ipak, uz zvukove sloven.
skih himna razlijećali su se te večeri cduševljeni no-
klici dubrovačkih gragjana čehoslovačkom prijatelju
i čekoslovačkom narodu, Tom prigodom primio je g.
Masaryk deputaciju dubrovačke omladine, koja se u
iom vremenu (poput starijih) još dijelila na hrvatsku
i srpsku grupu G. Masaryk zahvalio je na pozdravu,
pa je toi omladini upravio riječ svoga shvaćanja i
svojeg iskuStva, Ona je glasila; jedinstvo osjećaja,
zajednički nastup, čvrsta organizacija, solidan rad, —
to je pravac kretanja jugoslovenske omladine, Pa
kad se kroz najkraće vrijeme zaista i krenulo tim
smjerom, u dubrovačkim omladinskim redovima če.

sto se Spominjalo ime Masarykevo i njećove sretne

upute,

< Sada, gotovo dva decenija nakon tih skromnih, ah
srdačnih i značajnih manifestacija Dubrovnik je opet
u prigodi da izrazi svoje najljepše osjećaje adanosti
istoj misli iskazujuć svoje duboko poštovanje onoj
istoj velikoj ličnosti, Ali to nije više Samo politički
radenik čehoslovačkog naroda, vijerni priiatelj jugo-
slovenskog naroda i prokušani borac pravde i istine,
to je DANAS SVIJETLI PRVAK UJEDINJENOG
ČEHOSLOVAČKOG NARODA I UVAŽENI PRE-
SJEDNIK SLOPODNE ČEHOSLOVAČKE DRŽAVE.
I kada se ove dane kroz ovaj stari grad opet budu
razlijegati poklici PRESJEDNIKU G. MASARYKU,
u njima će biti izraženi najdubiji osiećaji poštovanja
i ljubavi prema njegovoj uzvišenoj ličnosti i cjelokup-
nom čehoslovačkom narodu.

Takovim mislima očekuje grad Dubrovnik OVU
SVOJU TREĆU  MAJSKU MANIFESTACIJU
BRATSKE UZAJAMNOSTI,

Dubrovnik će biti ponosan, ako DUBROVAČKI
SASTANAK donese. plodnih rezultata onoj misli,
kojoj je namijenjen. Pozdravljamo zato ovu konfe.
renciju, pozdravljamo  prestavnike * čehoslovačkog
parlamenta i. radosno i im kličemo:

DOBRO NAM DOŠLI! — NA ZDAR!

#







zuma, naše. Zeke žrtve e kud ac veće,
ako samo dopustimo da nas i budući dogagjaji izne-
nade. Toj istini neka služi kao najbolji dokaz baš
svijetski rat. >

Onda, ni vlada Kraljevine Srbije ni vodstvo Jugo-



davnih veza, jagoslovenski de




slovenskog Odbora, i usuprot konkretnih predloga <“

od strane predstavnika Jugoslovenske Ujedinjene
Omladine u Rimu i u Ženevi, nijesu smatrali nužnom
sporazumnu saradnju s Česima. Valjda zato što su se_
usudili da vjeruju u djelomično ostvarenje  /'ugosto-
venskog programa, uz opstanak Austro-Ugarske u
kojoj bi, dakako, československi narod ostao i nada- |

lje zarobljen, A s druge strane, i predstavnići česko-

slovenski, u savezničkim i neutralnim zemljama, na-|
ročito prilikom prvog bavljenja Masarykova u Rimu,
nijesu možda ni zapazili koliko je ta saradnja s Ju-
goslovenima nužna, pa su se ustručavali da nam rpri-
bliže i oklijevali da preduzmu ma što konkretnijega
onda kad su uspjesi takve akcije mogli biti daleko
veći, u korist jednog i drugog naroda,

I danas, usuprot mnogih lijepih manifestacija, ne-
ma jače inicijative za sistematski rad na jednom
stvarnom i svestranom radnom programu, ma da to
imperativno traže zajedničke potrebe i ciljevi od
odsudne važnosti. Po našem mišljenju, razlog je to-
me, što se mi uzajamno još uvijek slabo poznavamo,
i što zajedničke interese gledamo kroz usku prizmu
samo svojih vlastitih i neposrednih interesa, Naža-
lost, izgleda kao da se to stanje neće poboljšati u do-
gledno doba, A to zato ne, što mi, Jugosloveni, ne-
mamo uopće smisla za trajan i sistematski rad u je-
dnom odregjenom pravcu: i što se Česi ne usugjuju
da iskoriste privilegij slovenskog bratstva. kako bi,
i o našim nutarnjim pitanjima, i u našem odnosu s Bu-
Sarima, mogli u kritičnom stadiju uzeti odregjeni i
auktoritativni stav arbitra,

Česi ovdje nijesu gosti. Oni su doma. Takav naš
rodbinski odnos nameće njima i nama veća prava i

teže dužnosti, Mi treba da govorimo jedan drugome

istinu u oči, Bez cerimonijalnog uvijanja i neiskrenog
diplomatskog zaobilaženja.

Nijesu samo kulturna, ekonomska i socijalna pita-
nja predmetom naših zajedničkih rasmatranja, nego i
eminentno politički problemi: i to ne samo problemi
naše vanjske politike već i naše unutrašnje državne
politike, Ma koliko ta pitanja bila delikatna, i opa-

sna za onoga koji nije u stanju da ih prati iz nepo-

e













o

su