POSTARINA PLAĆENA. Broj 2. Pojedini broj Din 1:56. BROVAČKI LIST SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK God. 4. Vlasnik - izdavač - urednik: za odbor »Dubrovačkog Lista“ Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik. 28. februara 1927. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 120 Dinara. — Plativo i utuživo u Dubrovnika. — Oglasi po tarifi. Izvorne telefonske vijest! »Dubrovačkog Lista“ &. Boža Maksimović ostavlja resor Ministarstva Umuir. Dela Radikali su zadovoljni sa ishodom glasovanja. — G. Maksimović dobija drugi resor. — G. K. Timo- tijević sastavlja novu cptužbu proti g. Maksimovića. Beograd, 281I. Poslije izvanredno burnih dana, jučerašnji dan prošao je dosta mirno bez ikakvog zna- čajnijeg momenta. Centar diskusije je još uvijek op- tužba proti g. Maksimovića i prekojučerašnje glasanje u Narodnoj Skupštini i daljnjem položaju g. Maksimovića u vladi. Radikali blizu vladi zadovoljni su sa ishodom glasanja po optužbi g, Maksimovića, pak naglasuju da je optužba bila nevmjesna. Što se tiče opozicije ona stoji na stanovištu, da je optužba radićevaca bila samo prva etapa u akciji preti g. Maksimovića iz koje g. Maksimoviću nije uspjelo da izagje onako kako je on želio. U demokratskim redovima pripravlja se neva optužba proti g. Maksimovića. Izradba optužbe povje- rena je g. Kosti Timotijeviću. Ona će biti danas go- tova i zatim odmah pretresana u demokratskom klubu koji je već zakazao sjednicu. U političkim krugovima tvrdi se, da će g. Maksimović uzeti drugi resor imjesto ministarstva policije. Zakon o centralnoj upravi. Beograd, 28.11. Zakonodavni Odbor drži danas, u 4 sata poslije podne, sjednicu radi pretresa zakona o centralnoj upravi. Izvanredna sjednica Ministar. Savjeta .na zahtjev generala Hadžića. »Nema ništa - kaže g. Uzunović. Malo da ćutimo.... Samo nekoliko dana“. Beograd 28. II. Jučer od 11 pr. podne do 1:30 održana je na zahtjev generala Hadžića sjednica Mi. nistarskog Savjeta. Poslije sjednice ministar vojni g. Hadžić izjavio je novinarima, da se rasvravljalo O re- sornim stvarima njegova ministarstva '/ “ništa više... G. Uzunović izlazeći iz presjedništva vjade izjavio je novinarima : ,Nema nišla. Malo da ćutimo... Samo nekoliko dana“, SR 2 Sa našeg tržišta. Žito i hrašno. 2 Na žitnom tržištu tendencija nepromjenjena. Na o Novosadskoj Burzi zabilježeni šu dne 26. 0. mj. sli- jedeći tečajevi: Pšenica 305, kukuruz 165, brašno br. 0/465, mekinje 147.50 franko vojvodjanska utovarna stanica, isplata uz duplikat tovarnog lista. Cijene brašna nepromjenjene i dosta čvrste, tamni brojevi jako traženi. Osjeća se madalje veliko po- manjkanje mekinja, kojima su cijene veoma uzdržane. Za burzovnu tipu, sortirane vagone, plaća se danas br. 0/465, 2/415 - 420, 5/375 - 380, 6/320, 7/240 franko vojvodjanska utovarna stanica. Eksportni mlinovi su skuplji za kojih 80 para po kilogramu. Kolemijalna roka, Cijene & Dubrovniku. Pšenica —, kukuruz 200/210, zob, 220, brašno berzovne tipe br. 0/520, 2/470, 5/420, 6/3870, 7/280, mekinje sitne 190, krupne 215, iranko obala Dubrovnik, za žito mjera kod utovara u Dubrovniku. Šećer kristalni poskupio je za 10 para. Prodaje se ma manje količine kristal 4 Din. 13.80 kocke 4 Din. 15.45. Kafa nepromjenjena. Rio od Din. 35 do 37. Riža talijanski Gigante Din. 8, talijanski Splendor od Din. 6.40 do 6.80. Bakalar od Din. 1770 do 18.25 sve franko oba- la ili vagon Dubrovnik. Koža za opanke Diu. 37 - 43 prema vrsti, Modra galica_ Din. 7.40 usljed snižene carine 50%. Domaći predukti, Buhač. Potražnje ira te uslijed toga na ovdaš- njem tižištu ima interesa za kupnju. Plaća se za otvo- teni Din. 11.50.- 11.75, poluzatvoreni Din. 13.50 - 14; .Za zatvoreni Din. 15,50 - 16. G. Stj. Radić ima da presudi u slučaju g. Basaričeka. G. Radić proučava govor g. Basaričeka — Doku- menti o pripremanom atentatu na g. Radić. Beograd, 28.II. Pitanje g. Basaričeka, koji je sa svojim poznatim govorem u obranu g. Maksimovića izazvao revoltu ra- dićevaca — još uvijek stoji otvoreno. Radićevci su stalno ogorčeni i tvrde, da će se g. Basaričeka pozvati na odgovomost, Megjutim, na jučerašnjoj sjednici HSK. koja je održana u Zagrebu nije donešeno likvidno riješenje u pitanju Basaričekova mandata. Izgleda da je presuda ostavljena g. Stj. Radiću, koji hoće da pro-' uči govor gosp. Basaričeka. Definitivna odluka bit će denesena kada g. Basariček lično dogje u Zagreb i vodstvu HSS preda stanovite dokumente o spremanom atentatu na g. Stj. Radića. Gptužba proti g. Dr. Nikića. Beograd, 28.11. Anketni odbor zakazao je svoju sjednicu za danas prije podne. Na dnevnom redu je optužba proti g. Dr. Nikića. Odgovor Sovjeta na britansku notu. Pred ergleskim pariamentom. — Pripreme za ustamak u Samgaju. Pariz, 26.11. Javljaju iz Moskve, da je sovjetska vlada odgovorila na britansku notu. Odgovor je pre- dan britanskem poslanstvu u Moskvi. U njemu se citira tekst sporazuma od god. 1928, i poriče se da su so- vjeti povrijedili taj sporazum, U odgovoru se još spo- minje slučaj falsifikata Zinovjevih pisama, kada je bri- tanska vlada oiklonila predloženi izabrani sud. Sovjeti naglasuju, da se sa nikakvim sporazumom nemože u nijednoj zemlji ograničiti sleboda govora i štampe. Odgovor Sovjeta biti će iznesen na sutrašnju sje. dnicu engleskog parlamenta. s Pariz 26. II. Londoski »Observer« javlja iz Šan- gaja, da se tamo vjeruje, da je posredovanjem Japana postignut sporazum izmegju Kanionaca i sjevernih snaga. Sporazum ide za tim, da se prihvati naciona- listička doktrina, te da se general Sun i boljševički elementi uklone. List tvrdi, da se u Šangaju nalazi preko 8.000 agitatora koji namjeravaju izazvati usianak u momentu kada se Kantonci pojave pred kapijom grada. Maslinovo ulje. ima potražnje, ali samo za robu čistu dobra ukusa, sa malim postotkom kiseline. Pla- ća se Din. 15.50-15.75 za čisto ulje, za lošije prema gradaciji. Lipov cvijet i-luizum. Za ove artikle ima pot- ražnje, te se posjednici mogu obratiti na evdašnje izvoznike. Ukidanje carine na modru galicu, sumpor i“ čilsku salitra. Gosp. Mate Klarić, presiednik dubro- vačke oblasne skupštine primio je slijedeći brzojav: Javljam da je rešenjem vlade ukinuta carina na modru galici, sumpor i čilsku salitru. Ministar poljoprivrede Dr. Kulovec. Naši odjeci. Splitsko »Novo Doba« i »Država« preštampali su naš uvodnik ,Dubrovačka Oblasi“ sa jednim laskavim komentarom. Francaski avijatičar g. Nogučes — oBubrorvračkom Listu, g. Nogues koji se je pred nekoliko dana spustio u gruš- koj luci sa svojim hidroavijonom Schriek, uputio mam je jedno pismo u kojemu sa zadovoljstvom ističe, da posjetu Dubrovniku ubraja megju svoje najbolje uspo- mene na rekordnom lijetu poslije Carigrada. G. Nouges je iz Dubrovnika preko Alpa krenuo za Francusku, - — Njegov avijon snabdjeven je sa. motorom Jupiter od 400 konjskih sila. Oglasujte u Dubrovačkom Lista“! w "uma . u * Ploča ili Dubrovnik ? U »Jugoslavenskom Listu« od 24. tek. mj. Dr. Niko Andrijašević u članku pod naslovom ,Ploča“ iz- naša.koristi, koje bi nastupile po ekonomski razvitak Bosne od gradnje željezničkog spoja Metković-Ploča, kao i od graduje jedne nove pomorske luku u posljed- njem mjestu. Ne upuštajući se u ispitivanje raznih kalkulacija, koje je Dr. Andrijašević za potvrdu svojih navoda u gornjem članku spomenuo, ostaje ipak pitanje, da li se gosp. pisac pri prosugjivanju gornjeg problema i pri izračunavanju svojih kalkulacija, u svojoj polaznoj tački nije postavio preveć na jedno subjektivno stanovi- šte? Ovakova pitanja duboko zasijecaju u opšte nsrodno privredna pitanja, te je stoga potrebila najveća obje- ktivnost. Odviše je lokalno i ograničeno zagovarati gradnju jednog željezničkog spoja i jedne poipuno nove izvozne-uvozne luke u Ploči, jer bi tada po raču- | nima g. Andrijaševića troškovi željezničkog podvoza, | za glomaznu robu iz Bosne, po toni za 14. Din. bili jeftiniji, nego li je to darias sa dovozom u Dubrovnik 2. Ovaj bi razlog mogao, da vrijedi onda, kad ne bi postojala željeznička pruga iz Bosne do Dubrovnika, Na kako svi dobro znamo, obratne je slučaj. Nadalje Dubrovnik radi svog geografskog položaja i zadovo- ljavajući, kao luka, važio je kroz vijekove, kao trgo- vačko središte u ovim krajevima. Zahvaleći ovim či- njenicama, Dubrovnik se je kroz vijekove razvijao tako, da danas posjeduje sve uvjete, da postane glavnom izvoznom i uvozvom lukom u našoj državi. Ako to još nije učinjeno, ima se u glavnom prepisati pogrje- škama pozvanih. Ne radi se ovdje o nekom lokalnom sentimentalizmu za Dubrovnik. Kako sam g. Andrija- ' šević navagja troškovi za produženje pruge Metković- Ploče, kao i oni oko izgradnje luke u Ploči iznašali bi oko Din. 60,000.000. Koliko bi pako iznašali daljuji troškovi za gradnju stanova, ureda i ostalih kulturnih ustanova o tome nema ni približnog računa u kalku- lacijama g. pisca. Ipak mora se o tome voditi računa, da bi se u slučaju konačnog odobrenja gradnje luke u Ploči stvarno radilo na stvaranju jednog potpuno novog grada na našem primorju. Dozvoliće g. Andri- jašević, da bi troškovi u tome slučaju iznašali neko- liko puta po Din. 60,000.000, Naša privreda nije danas u stanju, da podnese tako velike treškove, a i kad bi bila u mogućnosti rentabilnost, kao i slučajevi amortizacija uloženog ka- pitala, u tolikoj bi mjeri teretili svu robu iz Bosne, keja bi eventualno išla preko Ploče, da je možda do- voljno ne bi pokrivala ni sva ona razlika od Din. 14 .po toni, koja se naročito podertava, kao velika pre. dnest Ploče pred Dubrovnikom. Gdje onda ostaje ko- rist po ekonomski razvitak Bosne od jedne takove luke? > Gdje je opravdanog razloga, da se sputava svaki dal- nji napredak i razvitak Dubrovnika, koji je u stanju, da se jednim uiroškom čak daleko manjim od Din. 60.000.000 oko proširenja svoje današnje luke, dade Bosni i čitavom svom zalegju svaku mogućnost i olak- šicu za izvoz glomazne robe u bil6 kojoj količini? Obično u svijetu se radi, da se postojeće nadalje gradi i razvija, dok kod nas ide se za tim, da se jedno za- bitno mjesto podigne na uštrb privrednog života dru- goga kraja, Ako se pako misli na gradnju u Ploči onako u nekom primitivnom smislu, onda možda stoji, da bi od toga mogle crpsti koristi nekoliko izvoz. nih tvrika u Bosni uz nekolicinu poduzetnika sa. me gradnje, ali bi opšte narodna privreda od toga imala samo štete. Ploča djelomično obskrbljena od brojnih potreba, koje se inače običajne u svakoj važ- nijoj izvoznoj luci ne bi bila u stanju, da u zadovo- ljavajućoj mjeri odgovori svrsi, koja bi joj bila namje- njena. Brojne manjkavosti brzo biizbile na površinu. Dogodilo bi se ono, što je žalibože još slučaj sa osta- lim našim pomorskim lukama, da zadovoljavaju u po- jedinostima a nijedna u cjelosti. Sa izgradnjom luke u Ploči ponovila bi se stara pogriješka, da se sve kod nas radi djelomično i ma komade pe raznim mjestima, mješte da se u cilju podizanja jedne izvozne i uvozne luke nešto temeljitaiu redu učini na jednom mjestu, kako bi to najbolie odgovaralo i koristovalo opšte narodnim interesima. Brojni su dokazi i činje- nice, da bi u tome pogledu od svih luka na našem primorju, Dubrovnik još uvijek najbolje poslužio. S, G.