BROVAČKI L DU K S š - Broj 5. o a e Son INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK God. 4. > : »Dubrova jebu Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik. oi 21. marta 1927 Godišnja pretplata 60 Dinara. —. Za inozemstvo 120 Dinara. Š pr : — Piativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. | izvorne telefonske vijesti Dubrovačkog Lista“ Ekspozej Dr. N. Perića ministra spoljnih poslova. Značaine izjave. * Vjera u Ligu Naroda. - ,Pripravni smo dozvoliti anketu cijeloga svijeta...“ O našem naoružanju. - Incidenat sa generalom Martinovićem. Beograd 21. III. Na jučerašnjoj sjednici Narodne Skupštine raspravljan je budžet Ministarstva spoljnih poslova. Ministar g. Dr. Perić, u svom ekspozeju u glavnim crtama daje sliku megjunarodnih odnosa na- še zemlje. Osvrčući se na naše odnose sa Italijom, koji su posljednjih dana uzbunili cijelu evropsku javnost, g. Dr. Perić ističe uvjerenje, da će Liga Naroda znati već u početku suzbiti svaku opasnost za mir. Dolazila ta opasnost sa ma koje strane, mi ćemo upotrebiti sve snage da se očuva auktoritet Lige naroda kao najbo- lja garancija za mir. u Mala Antanta, uprkos raznih tendencijoznih vi- jesti ostaje kompaktna i nemože da bude govora o .njenom raspadanju. Sa Čehoslovačkom Republikom naši su odnosi više nego srdačni. U Beogradu zavr- šen e jedan dio radova na sklapanju novog trgovač- kog ugovora, a drugi dio biti će završen u Pragu. Sa Rumunjskom, odnosi ostaju isti jer nas vezuju mnoga pogranična vitalna pitanja. Naša politika prema Iteliji osnovana je na iskre- noj želji za prijateljske odnose, a na to nas upućuju mnogi pravno-politički i saobraćajni interesi. Što se tiče Albanije mi se za njezinu sudbinu nemožemo dizinteresovati, U tom cilju sa Albanijom je zaključen trgovački ugovor, konzularne konvencije kao i kon- vercija o ekstradiciji: Sve dok Italija ostaje u grani- cama wegjunarodnog sporazuma o nezavisnosti inter- nacijonalnih interesa, nema razloga bojazni za pro- mienu odnosa. Sa Grčkom nes veče staro prijateljstvo postignuto u prošlim godinama. Mnogi korisni ugo- vori i konvencije nijesu do sada ratifikovani samo zato što je došlo do poznatili promjena na vladi. Glede odnosa sa Bugarskom g. Perić kaže, da uprkos dobre volje obiju vlada nije se mogao postići željeni cili, samo radi akcije izvjesnih neodgovornih faktora u Bugarskoj koji i danas napadaju na naše južne krajeve. Megjutim bugarska vlada izjašnjava se da želi dobre odnose sa našom zemljom pak joj pružamo prijateljski našu ruku. > Sa Magjarskom'uskoro će se riješiti neka viseća pi- tanja, posebno pilanje tranzita magjarske robe na Jadranu. Ž G. Dr. Perić u nastavku svoga govora iznosi kraći pregled odnosa sa Poljskom, Turskom, Austrijem, Njemačkom, Amerikom. Konačno govoreči o Francus- koj ističe, da nas vezuju tradicijonalne veze i naši od- nosi prožeti su duhem prijateljstva. Posebno sa En- gleskem biti će u najskorije vrijeme zaključeni prego- vori o našim ratnim dugovima. Prema Rusiji za sada treba voditi politiku neu- tralnosti, jer današnje stanje u Rusiji ne pruža dovolj- no garantije za uspostavu odnosa sa velikim i brat- skim ruskim narodom. G. Dr. Perić kategorički demantuje vijesti puštene zadnjih dana u javnost, o našim vojnim pripremama i namjerama, da u Albaniji izazovemo prevrat. Mi smo stalno prožeti voljom da održimo naj- bolje odnose sa susjedima i daleko smo od namjera za ma kekve avanture. Pripravni smo dozvoliti an- ketu cijeloga svijeta. Neka izvole doći vojni stručnjaci cijeloga svijeta, da se uvjere. o stanju naše narodne obrane, koja ni danas nije prešla normalni kader. Tako će se ustvrditi prava vrijednost tendecijoznih vijesti o našoj namjeri da upadnemo u Albaniju, što nam se imputira samo zato, da na“ se učini odgovornim za eventvsine nerede koji bi mogli nastali u Albaniji. Kođ ovih riječi dolazi do jednog žučnog objašnjavanja. G. Kosta Timotijević pokazuje na generala Martinovića u diplomatskoj loži i kaže: ,Ovakovi stvaraju nemire“, G. Dr. Perić zaključuje svoj ekspozej sa izjavom, da je naša spoljna politika bila stalno prožeta duhom onih vrlina, koje naš narod čuva kroz čitavu svoju historiju. Ratne pripreme u Italiji — G. Mussolini opominje... Ljubljana, 20.111. Uzduž cijele jugoslavenske po- grenične linije vrše se pripreme sa strane Italije ito rarečito u sektoru izmegju Postojne i Bistrice. Muni- cija se stalno transportira na granicu. U Ftri vrši se izmjera szobraćajnih činovnika koji se dovođe iz ju- žne Italije. Trst, 20.1I1., Doznaje se, da se na francusko-ita- lijanskoj granici podižu tri vojna uzletišta. U Milanu je naročita komisija pregledala Alfa _ Romeo fabriku, koja će izragjivali ratni materijal, Fabrika Rossi po- dvostručila je izradu vojne odjeće koja se šalje ko- mandama. Jednom naredbom Vlede pozvana je na službu u vojsci g. 1907. za neizvjesno vrijeme. Rim 20. III. Službeni fašistički organ objavio je danas članak pod naslovom ,Opomena“ inspirisan od g. Mussolini-a. U članku se kaže da fašistička Italija posmatra sa najvećim mirom kompanju srpske vojne kamarile na čijim se vrhovima nalazi nekoliko neubro- jivih generala. Italija je svijesna svoje moći i zato neće izgubiti svoju hladnokrvnost, Novi Sad 21. IH. Jučer je gosp. Sv. Pribićević održao dva zbora u slovačkim mjestima Glažane i i Baški Petrovac. U svojim govorima g. Pribićević na- ročito je istaknuo svoje gledište o držanju Italije. On nalazi, da je izvor tendencijoznih vijesti o našim rat- nim pripremama, u ekspanzivističkoj Itallji, koja na taj način hoće da poremeti mir na Balkanu. Sporni amandmani. Beograd 21.111. Jučer je održana sjednica radi- kalnog kluba, koja je bila dosta burna. Poslije govora g. Miletića, Markovića i završnog govora g. Uzunovića, klub je jednoglasno primio poznate sporne amendma- ne, sa tim da se ovi amandmani podnesu. Narodnoj Skupštivi na odobrenje. Ovo je. rešenje prihvatio i Korošćev klub. Ministar Financija u Dvoru. Nema demisije. Beograd 21. 111. G. Dr. Marković, ministar finan- sija, bio je jučer poslije podne primljen od Nj. V. Kralja. Na izlasku iz Dvora g. Marković bio je zapitan -od novinara, koliko ima istine na glasinama o namje- ravenoj ostavci. G. Dr. Marković odgovorio je: ,Nema razloga za podnašanje ostavke“. Budžet ministarstva narodnog zdravlja. »Budžet žandarmerije veći je od budžeta narodn. zdravlja.“ — kaže Dr. Žanić. Beograd, 21.111. Jučer je završena rasprava bu- džeta ministarstva narodnog zdravlja. U debati govorio je prvi hrv. federalista Dr. Žanić, koji je ovaj budžet podvrgao oštroj kritici ističući osobito činjenicu da je budžet ovaj manji od budžeta žanda:merije i traži kolaboraciju ovoga ministarstva sa ministarstvom po- ljoprivrede. Megju ostalim govorio je i g. Pucelj za- mjeravajući što se u Narodnoj skupštini više ne govori slovenski, sludirajući na muk ministara Korošećeve grupe. Završenu riječ dobija ministar Dr. Miletić, nakon ovoga je budžet bio primljen. - Zadnje iz grada. iz pošte. Prijem i razdaja pismonosne i paketske pošte obavlja se počam ed 21 Marta 1927. od 8 do 121i 15 do 19 sati. : Blagajnička, uputnička i štedionička služba vrši se od 8 do 12 i od 15 do 18.30 sati. Dr. Josip Marčelić, biskup dubrovački U Subotu 19. o. mj. slavio je svoj rogjendan a u Srijedu 23. 0. mj. slavi svoju 80 godinu života du- brovački biskup Presv. Gosp. Dr. Josip Marčelić. U petak većer u čast svečaru Iz najavljeni program pred O pozdravila biskupski dvor. pćinom i zatim u ophođu vršila je Hrvatska Glazba“. Unapregjenja. Gosp. Baro Vuletić-Vukasović profesor na mjes- od realnoj gimnaziji unapregjen je kraljevim ukazom u VI. grupu prve kategorije. — Gosp. Niko Bjelovučić poštansko telegrafski činovnik u Janjini promaknut je u drugu grupu dru- : ge kategorije. Značaj posjete američkih prestavnika, Nedavna posjeta američkog poslanika na našemu Dvoru g. Prince-a i admirala Burrage-a Beogradu Du- brovniku i Splitu imala je nesumnjivo velik politički značaj u današnjoj megjunarodnoj situaciji gdje se < prijatelji naše pravedne stvari mogu prebrojiti na prste. Naše simpatije za Ameriku i američki narod mijesu nove, a još manje prigodne... Da, nijesu prigodne jer necsjećamo potrebu, da se ma komu preporučujemo dok smo sigurni da je svijest mašega naroda jača od svih simpatija i antipatija kad treba braniti obraz i spasiti goli život nacije, koja je kriva samo zato što je živa... e Ipak mi ne možemo zatajiti veliki značaj moralne pomoći koju nam ukazuje Amerika u času kada diplo-| matski ,verme solitario“ najbližeg susjedstva ukazuje neobičan apetit, jer je preuska čizma u koju je fascio zavuko obe noge slavnog Duce-a. - Ono što je naš narod srcem na dlanu sponian ukazao Americi i njezinim prestavnicima, od oslobo- gjenja pa do danas nije obićna zahvalnost. Nije to čin obične kurtoazije, jer iza one dvije počasne čete geaka i primcraca na gruškoj stanici stoji najmanje deset miliona jugoslovenskih duša, koje jedno misle i osjećaju. Ukazane vojničke i narodne časti američkom poslaniku Princu i vice-admiralu Burregu prestavijaju ono duboko saznsnjeslogh dave duše jugrisicvenskog naroda za veličinu moralnih i fzičkih kapitala, koje je američki narod unio u borbu za opće čovječanske ciljeve, a posebno za ciljeve demokratije, kojoj je fašizam navijestio rat jedino radi održanja feudalnog položaja zapadno evropskih boljara i preplašene itali- janske buržsazije. Zato je u ovom času posjeta američkih presiav- nika za nas od prvoklasne važnosti. Nadamo se da je posjeta obnovila i ojačala srdačno prijateljstvo naše . zemlje i Amerike, koje potpuno odgovara raspoloženju 5 maroda manifestovanom na svakom koraku kojega su ' učinili američki mornari zadržavajući se u našim vod ma. Sa našeg tržišta. Žito i brašno. Kroz prošlu sedmicu nije bilo znatnijih promjena na žitnom tržištu. Na Novosadskoj burzi zabilježini su dne 18. ov. mj. slijedeći tečejevi: Pšenica 310, sremski kukuruz za prompt 162.50, za juli 177.50, brašno br. 0/465.— franko vojvodjanska utovarna sta- nica, isplata uz duplikat teretnog lista. Pojedini broj Din 1:50. IST RG M EJ nat. ee Tamno brašno je znatno povisilo, dočim je po- | : nuda u bijelim brojevima obilata. Za br:šno bu:zovne tipe traže manji mlinovi br. 0/470.—, 2/420.—, 5/390.—, 6/360 370, 7/260.—, 8/175-180 franko vojvodijanska utovarna stanica. Eksportni mlinovi skuplji su za kojih trideset do četrdeset pera. Kolonijalna roba. Cijene u Dubrovniku. Pšenica —, kukuruz 205/215. brašno burzovne tipe br. 0/530, 2/480, 5/460, 6 410, 7/310 franko obala Dubrovnik, za žito mjera kod utovara u Dubrovniku. Šećer nepromjenjeno. Prodaje se na manje kcli čine kristalni po Din. 13.80, kockasti po D:n 1545. Kava Rio od Din. 35 do 36.50, Minss Din, 37. Riža Gigante Din. 8, Splendori od Din. 6 do 6.80 sve franko obala ili vagon Dubrovnik. * Domaći predukti. 3 Buhač. Potražnje ima osobito za robu poluza- tvorenu. Plaća se za otvoreni Din 12—1250; poluza- | tvoreni Din. 13.75—14; zatvoreni Din. 16.50—17. Maslinovo ulje. Ima žive potražnje, a osebito za robu dobra ukusa sa malim postrkom kiseline. Plaća se Din. 15.50—15.75. : Lipov cvijet. Ima žive potražnje. Cijena Din. 12;