i u " | 1 | bo I | | | ) . POSTARINA PLAĆENA. s D U Broj 6. E AETE ZR x Ee KRA Pojedini broj Din 1:50 BROVAČKI LIST SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK God. 4. Vlasnik - izdavač - urednik : za odber ,Dubrovačkog Lista“ 28. marta 1927. Godišnja preipiata 60 Dinara. — Za inozemstvo 120 Dinara. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik. Izvorne telefonske vijesti »Dubrovačkog Lista“ Preil neposrednim pregovorima s Italijom ? Pripreme u Italiji za rat. — Teška atmosfera. Beograd, 28. III. Jučerašnji dan na polju megju- narodne politićke situacije prošao je bez ikakvih pro- mjena. Velike Sile nastoje da dogje do neposrednih pregovora izmegju maše zemlje i Italije. Predpostavlja se, da bi tako bilo moguće, da se nagje riješenje koje bi u budnće sprečavalo slične sukobe, Megjutim ini- cijative za to nema, jer u Rimu izgleda da žele osta- viti ta pitanja ne riješena. Iz Albanije stižu vijesti, da se najhitnije radi na ratnim pripremama. G. Mussolini stalno uvjerava Zapad, da je optužbom protiv nas htio poslužiti samo miru. Megjutim u Albaniji spremaju se na rat. U diplomatskim krugovima počimlje se uvi- gjati, da će Velike Sile pogriiješti, ako Društvo Naroda ne bude pretresalo ovaj slučaj neistinitosti optužbe i ako ne bude uopće razmatralo Tiranski pakt. Propu- štanjem može stvoriti tešku odgovornost za one koji su je inscenirali (Italija). Skračenje kugdeine debate. | Nezadovoljstvo opozicije. - Hoće li se donijeti dvanaestine ? Beograd, 28. Ill. Jučerašnjom odlukom Narod. Skupštine usvojen je predlog g. Marka Trifkovića, da se diskusija budžeta skraćuje, kako bi se omogućilo donošenje de 1. aprila. Ako Skupština bude radila po: 12 sati dnevno, ostaje još za rad do 1. aprila svega 60 sati. Skupština će raditi od 5 sati jutra do 9 sati uveče permanentno. Za to vrijeme ima, da se donese osam odjelaka budžeta, prema rasporedu rada kojega je skupština usvojila, budžet bi imao biti gotov do 1. aprila. U slučaju da rasprava o budžetu ne bude gotova do 10 aprila, vlada će predložiti dvanaestine. Ovaj predlog g. Trilkovića izazvao je negodovanje cijele opozicije. Opozicija smatra, da primanje ovog predloga znači ne gaženje već premjenu poslovnika. Sinoć se pretresalo budžet Min. Trgovine i Min. Šuma i Ruda. Radićev govor na Rabu. Naviješta ulaz u vladu. — Mi se ne bojiino Italije. — »Provokatori i glupani napadaju na Srbe“. Krk, 28. III. Jučer je g. St. Radić održao na otoku Rabu skupštinu. U početku svoga govora g. Ra- dić bavi se pitaujem spajanja Raba i Kastva. Zatim g. Radić govori o unutarnjoj" politici i tvrdi, da će Skoro biti obrazovana vlada u koju će ući Radićevci. Zatim prelazi na spoljnu politiku i kaže: ,Mi se sami ne bojimo Italije, jer ako smo složni niko nam ništa nemože, još manje ako nam pristupa Bugarska i Ru- sija, najveća seljačka zemlja poslije Kitaja. Italija ne- može na nas. Tu smo mi, a tu jei Evropa. Mi nismo za rat, svagje i provokacije. Mi/ nećemo na Italiju, ali Pokušv li ratom tada će skakati u more. Današnja vlada g. Uzunovića imala je mnogo grešaka osobito u spoljnjoj politici. Dolaze vam agenti na Rab — nastavlja g. Ra- dić — pak Vam pričaju: ,što će Vam Srbi, zašto bi mi zajedno sa Srbima, kada su nas tukli i batinali“, Nevjerujte im, Ja Vam kažem da su to provokateri i glupani. Mi ćemo sa Srbima da se branimo do zadnjega. Tko napada na Hrvate napada i na Srbe, tko napada na Srbe napada i na Hrvate. Novi balkanski savez. Uz sudjelovanje Turske i Rusije. Beograd 28. III. Javljaju iz Berlina, da prema vijestima iz Carigrada, turski ministar spoljnih poslova Pokreće pitanje stvaranja saveza balkanskih država i Turske uz sudjelovanje Sovjetske Rusije. Turski Poslanik u Beogradu pozvan je rađi t ga u Angoru, Športske novosti. Izbor državne reprezentacije. Zagreb 28.111. Da bi li se izabrala Državna rapre- Zentacija, koja ima da igra 10. aprila proti drugog teama Magjarske u Budimpešti, održana je utakmica iZmegju ovdašnjih odabranika iz Beograda, kojeg je TePrezentirao B. Š. K. Rezultat utakmice 2:2. % Beograd 28. III. Utakmica izmegju Jugoslavije i "Mmadije, završila je sa rezultatom 3:1. * Sa našeg tržišta. Žito i brašno. Bez znatnih promjena. Na Novosadskoj Burzi zabilježeni su dne 26. ov. mi. slijedeći tećajevi: Pše- nica 306/307.50, kukuruz 155, za april 160, pasulj 170, brašno br. 0/455 460 vojvogjanska utovarna sta- nica, isplata uz duplikat teretnog. lista. Za brašno berzanske tipe traži se: br. 0/470, 2/420, 5/390 franko vojvogjanska utovarna stanica. Eksportni mlinovi sku- Plji su za kojih trideset para. $ . Cijene u Dubrovniku. Kukuruz 200/215, brašrio burzovne tipe br. 0/520-530, 2/480, 5/435.445, 6/410, 71320 franko obala Dubrovnik, za žito mjera kod uto- vara u Dubrovniku, Kolonijalna roka. Šećer nepromjenjeno, kristalni po Din. 13.80, kockasti po Din. 15.45. : Kava Rio ed Din. 35 do 36.50, Minas Din. 37. Riža Gigante Din. 8.20, Splendori od Din. 6 do 6.80 sve franko obala ili vagon Dubrovnik. Domaći pnredukti. Buhač. Ima potražnje, a osobito za bolju robu poluzatvorenu, Plaća se za ctvorenu Din. 12-13, po- luzatvorenn_ Din. 14-15, zatvorenu Din. 17- 18. Maslinovo ulje. Ima potražnje, esobito za rebu dobra ukusa sa malim pestotkom kiseline. Plaća se takova roba Din. 16 - 16.25, vrste sa većim postotkom kiseline prema gradaciji. Luk za sagjenje. (Arpagjski.) Ima potražnje, plaća se Din. 8.50 - 9 klg. Lipov cvijet i linzura. Ima potražnje, obratiti se ovdješnjim izvoznicima. Hidroelektrična Centrala. Zadnjih dana bili su dovedeni skoro do defini- tivnog zaključenja pregovori izmegju Općine i braće Kisić u stvari izgradnje hidroelektrišne centrale u Rijeci Dubrovačkoj. Kako doznajemo, ovi su pregovori ne- nadno prekinuti. : Smatrajući pitanje vode i svijetla kapitalnim pro- blemima našega grada, mi smo se već nekoliko puta bavili ovim pitanjima u ,D. L.* Za trajanja pregovora izmegju Općine i braće Kisić, mi se nijesmo upuštali u nikakve komentre, ali smo se stalno interesovali za .tok pregovora poznavajući stvarnu težinu današnjeg kritičnog stanja, koje je grad dovelo na nivo jedne obične palanke. Iz istih razloga, mi ćemo se ponovno u nastaju- ćim brojevima ,D. L.“ vratiti na ovu stvar i nastojati da objektivno osvijetlimo tok pregovora izmegju Opći- ne i braće Kisić i da mašu javnost upoznamo sa . stvarnim zaprekama ili sa auklorima ,zepreka“, Poznavajući tok pregovora sigurni smo, da ipak ne može biti govora o definitivnom prekidu, koje nije u interesu ni jedne od ugovarajućih strana, pogotovo kada je prekid nasiao na pitanju, koje se nemože označiti nepremostivim. Konačno svraćamo pažnju kompetentnih, da pita- nja ovakove .naravi ne podnese odugovlačenja iz prostog razloga što svaki dan nosi ogromnu štetu i što početni radovi moraju početi samo u ljetu. »Bistrina“ prodaja i gojenje kamenica i ljuskavaca. U zaljevu Bistrina_goje se kamenice još iz XV. vijeka. U staro doba zaljev je bio vlasnost kneza ston- skog, a kasnije je to pravo prešlo na općinu stonsku. Pravo gojenja kamenica Općina stonska iznajmila je, dok nije konačno god. 1882. svoju vlasnost nad zaljevom Bistrina prodala pok. Marinu Banduru, otcu sadašnjih vlasnika Antuna i Frama Bandura, Kamenicu stari dubrovčani osobito su cijenili kao. delikatesu sa kojom bi prigodom svečanih ručaka častili svoje goste. Racijonalno gojenje kamenica započeto je još prije svjetskog rata, ali uslijed rata i poslije ratnih Prilika gojenje je potpuno zanemareno, tako da je prijetila opasnost da se ova industrija petpuno izgubi. Zahvaljujući * inicijativi i uvigjavnosti nekolicine naših vigjenijih ljudi u prvom redu Dr. Melka Čingrije, sa osnutkom poduzeća ,Bistrica“ u oktobru prošle go- dine, ova industrija ponovno oživljava i obećava obi- lato vrelo prihoda za tamošnji kraj. Zaljev Bistrina, pogotovo gornji dio zaljeva Ho- čenje, Donji Jaz i Moračnica, osobito je povoljan za uspješno racijonalno gojenje kamenica. Podesnost mora, umjerena dubina, bistrina, obilatost slatkovodnih pod- morskih izvora, zaklonitost od neretvanskog mulja, te velika količina paktona (neophodna hrana kamenice), dokaz je da je ovaj zaljev jedan od najprikladnijik na svijetu za gojenje kamenica. Razni su sistemi racijo- nalnog gojenja kamenica, a u Bistrini se upotrebljava tarantski sistem, koji je najjeftiniji i najuspješniji za. tamošnje prilike. Gojenje kamenica u Bistrini obavlja se na slijedeći način: Zelena trišlja poveže se u bre- mena (snopiće), te se osuši dok lišće otpadne, a tada se baca u more, gdje se estavi 20 dana, da morska voda odstrani mast i sokeve trišlje, tako da se sjeme kamenice lakše prihvaća za grančice. Nakon što se izvade iz mora snopiči trišlje, ponovno se osuše, te osušeni, gotovi su za ponovno bacanje u more, da se na grančice snopića prihvati sjeme kamenica. Mjeseci maj i juni najpodesniji su, da se prigotovljeni snopići bacaju u more za prihvaćanje sjemena. Nakon 3—4 mjeseca smopići se vade iz mora, na kojima može već da bude 2000—4000 sitnih ka- menica. Sa nožicama za lozu, sjeku se grančice od 15—20 cm. duljine, te se upliću u poseban konop od ličine. Tako napravljeni grozdovi od 1'/s do 5 m. du- ljine postave se u posebne vrtove (parkove). Vrtovi su napravljeni od dubevih kolaca, koji su zabodeni u dno morsko u razmaku od 3—4 m., a pod samom morskom površinom povezani su megjusobno konopi- ma, na koje se objese već pripravljeni grozdovi jedan do drugoga. Nakon 4—5 mjeseci kada se je kamenica već prilično povećala, grozdovi se vade iz mora i kame- nice se sortiraeju ma manje, srednje i veće, ie prave novi grozdovi po sortiranim veličanama i ponovno stavljaju u vrtove, gdje su nakon godinu dana najzre- lije i najbolje za trgovinu. Sezona kamenica, kada su najukusnije, počima od sv. Vlaha do aprila mjeseca, prema položaju gojenja. Nakon godinu i pol, racio- nalnim gojenjem, kamenica je već velika i zrela za prodaju, dočim primitivnim načinom, gojenjem na granama treba 3 godine. Na hiljadu u more bačenih grana od trišlje, nakon godinu dana možemo imati 100.000 kamenica, dočim racionalnim gojenjem na 1000 snopića nakon godinu i pol može da bude miliona. Poduzeće ,Bistrina“ vogjeno je po upravitelju i i suvlasniku gosp. Franu Bandiru, koji je još od djetinstva upoznat sa gojidbom kamenica, a sa strane poduzeća su angazovana i dva priznata stručnjaka, gosp. Giuseppe Labruzzi i Đuro Bajurin, koji su imal! prigode od sada u najmodernijim svjetskim gojilištima, te uz ovako stručno spremnu upravu, i uz najpovolj- nije prirodne prilike Zaljeva Bistrine, ima nade da će se ova prirodna grana podignut do svjetskog glasa. Po priznanju kompetentnih poznavaoca, ukus ka- menice iz Bistrine mnogo je bolji od najboljih talijan- skih i francuskih vrsta. Kao hrana kamenica preporuča se za najdelikat- nije želuce, radi svoje lake probavljivosti, te je osobito preporučena, sa strane liječnika svjetskog glasa, bo- lesnicima kod oporavka. Ž Sladokusci cijelog svijeta osobito je cijene radi posebnih osebina sa kojima im budi srž užitka radosti. Od prošlog novembra, do danas napredak goje- nja kamenica u zaljevu Bistrina je vidan, tako da već ovu godinu biti će ih obilno, a do godine mnogo više preko milion. Rapidno množenje kamenica, nameće ovoj našoj industriji dužnost, da se već sada pobrine za kousumna tržišta i izvoz, a našim vlastima obavezu, da je u tom nastojanju svestrano podupru. | Pitanjem gojidbe kamenica mi ćemo se u buduće baviti jer ovu granu industrije specialno našu, simatra- mo vrijednom osobite pažnje. U dojdućim brojevima našeg lista, posvetit ćemo osobitu pažnju samoj trgovini kamenice i načinu nje- nog razvitka.