POSTARINA PLAĆENA.

DUB

Broj 7.





OVAČKI LIST

SEDMIČNI INFORMATIVNI 1 PRIVREDNI GLASNIK



- Pojedini broj Din 1:50

God. 4.



Vlasnik - izdavač - urednik: za odber ,Dubrovačkog Lista“

Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik.

S 4. aprila 1927.





Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 120 Dinara,
— Plafivo i utuživo u Dubrovniku.

— Oglasi po tarifi.



Izvorne telefonske vijesti ,Dubrovačkog Lista“

Pad vlade g. Uzunovića na pitanju optužbe 9. Maksimovića ! ?

»Ako g. Uzunović do 19 aprila ne podnese ostavku, mi ćemo ga oboriti“
»Odnosi izmegju vlade i radikalnog kluba, najbolji su...“

Beograd 4, IV. Jučerašnji dan prošao je — i ako
neočekivano — dosta živo. Radikalski klub bio je posje-
ćen u dosta velikom broju većinom od Pašićevaca.
Najviše je govoreno o teme, da li će i kada g. Uzu-
nović podnijeti ostavku Vlade. Povodom tih vijesti,
jedan od istaknutih Pašićevaca izjavio je ,ako g. Uzu-
nović do 19 aprila ne podnese ostavku, mi ćemo ga
sami oboriti“,

Prema drugim vijestima raspoloženje radikala
prema vladi Užunovića takovo je, da bi obaranje vlade

Goneral Hadžić kod Nj. Vel. Kralja.

Beograd 4. IV. Ministar Vojni, general g. Hadžić
bio je prekosinoć primljen u Topoli od Nj. V. Kralja.

U posti topolske crkve Ni. V. Kralj susreo se je
sa g. Subotićom iostao u duljem razgovoru. Zatim je
Nj. V. Kralj primić u audijenciju g. Sltamenharća ge-
neralnog direktora ministarstva šuma i ruda.

Šeinje Budimpešta - Rim...

Beograd 4. 1V. Javljaju iz Budimpešte da je grof
Bethlen otputovao sa suprugom u posjetu italijanskoj
Vladi na poziv g. Mussolini.

Diplomatske posjete.

Beograd 4. IV. Jučer Prije podne posjetio je
engleski poslanik na našem dvoru g. Kenard, ministra
Spoljnih poslova g. Ninka Perića. Poslije ove posjete
bio je g. Perić kod g. Uzunovića i kod ujega ostao
na duljem konferisanju.

Ugrožen rad komisije za razoružanje u Ženevi

“Beograd, 4. IV. Javljaju iz Berlina, da prama

vijestima iz Pariza u tamošnjim polit. krugovima vjeruje
se, da obzirom na postojeće suprotnosti, može doći do
prekida rada komisije za razoružanje u Ženevi,

Blerov zajam.

Beograd, 4, IV. »Nova Pressa« javlja, da su pre-
govori sa Blerevom grupom o zaključenju zaima od
trideset milijona dolara, doveli do Povoljnih rezultata.
Zajam Jugoslav. Državne Hipotekarne banke u iz.

— prijete Pašićevci.

— izjavljuje g. Uzunović.

imalo nastupiti kod rasprave 0 optužbi g. Bože Maksi-
movića. Tom prilikom veliki dio radikala apstinirati
će, ili glasovati za optužbu.

Beograd 4. IV. Danas je g. Uzunović posjetio £.
Maksimovića i kod njega se zadržao čitavi sat.

G. Uzunović zapitan od novinara o značenju ovih
razgovora, odgovorio je: Posjeta €. Trilkovića najbolji
Vam je demanti o sukobu izmegju mene i njega.
Odnosi izmegju vlade i radikalnog kluba najbolji su.

nosu cd dvanaest milijona dolara, počeli će se upisi-
vati u najskorije vrijeme. '

Rumunjski kralj na smrti. Povratak princa
Karola spriječiti će se silom.
Beograd 4. IV. Vijesti iz Bukurešta o stanju
zdravlja rumunjskog kralja Ferdinanda potpuno su
kontradiktorne. Ipak je sigurno, da se stanje kraljevo
pogoršava i da se očekuje kriza. Radi toga šefovi par-
lamentarnih grupa konferisali su o pitanju maslijed-
stva prestolja i zaključili, da se sa svim silama Opru.
dolasku princa Karela na rumunjsko prijestolje i da
eventualno njegov povratak silom spriječe,

i Sa našeg tržišta.
Žito i krašno.

Na Novosadskej Burzi zabilježeni su dne 1. ov.
mj. slijedeći tečajevi: pšenica 307/310, kukuruz za
odmah  157.50/158.—, za maj 1638.—, brašno br.
0/450.—, mekinje 152,50 franko vojvedjanska utovarna
stanica, isplata uz duplikat teretnog lista.

Za brašno berzanske tipe traži se br. 0/465.—,
2/420.—, 5/890.— franko vojvodjenska utovarna sta-
nica. Eksportni mlinovi skuplji su za kojih trideset para.

Cijene u Dubrovniku. Kukuruz 200/215, brašno
burzovne tipe br. 0/515 525, 2/480, 5/435 445, 6/410,
71320 franko obala Dubrovnik, za žito mjera kod uto-
vara u Dubrovniku.

Kolonijalna roba. z
Šećer kristalni Din. 13.80, keckasti Din. 15.45.



Kava Rio od Din. 35.— do 36.50, Minas Di-
nara 37. —

Riža Gigante Din. 8.20, Splendori od Dinara
6.20 do 6.90 sve franko obala ili vagon Dubrovnik.
Bemaći predukti. u

Buhač. Srednja potražnja. Plaća se otvoreni Din.
12.50—13, poluzatvoreni Din. 14,50—15, zatvoreni Din.
18.50—19.

Maslinovo ulje. Ima potražnje, osobito za vrste
dobra ukusa. Plaća se Din. 16—16.50.



Konstituisanje uprave Trg.-Obrtn. Ko.
more u Dubrovniku

izvišeno je 24. Marta o. g. Izabrani su: presje-
dnikom g. Dr. Melko Čingrija, podpresjednikom g. Jovo
Sekulović, a zamjenikom presjednika g. Antun Poković,

U gospodarski odbor ušli su gg. Antun Poković,
Jovo Sekulović, Juraj Veramenta, Stevo Ljubibratić,
Pasko Kolić, Tomo Kostopeć, Samuel Kaidor, Benve-
nuto Job, Hagjija Ivo, Rusko Dr. Ivo. Trgovački odbor.
«Antun Poković, Jovo Sekulović, Juraj Veramenita, Ste-
vo Ljubibratić, Pasko Kolić, Tomo Kostopeć, Samuel
Kaldor, Benvenuto Job, Hagjija Ivo, Rusko Dr. Ivo,
Janko Grabušić, Aleksandar Vučković. Obrtnički odbor..
Vučković Aleksandar, Kisić Ivo, Brbora Baldo, Job
Benvenuto, Jelić Božo, Pata Vlaho, Andrić Panto,
Spanačević. Jovo, Janko Grabušić. Odbor za promet
stranaca, Antun Poković, Jovo Sekulović, Juraj Vera-
menta, Stevo Ljubibratić, Pasko Kolić, Tome Kostopeć,
Samuel Kaldor, Benvenuto Job, Hagjija Ivo, Rusko
Dr, Ivo, Janko Grabušić, Vučković Aleksandar. Po-
morski odbor. Miloš Vicko, Hagiija Ivo, Kaldor Sa«
muel, Foretić Ivo, Rusko Ivo, Todorović Gjuro.
U fond , Duba“,

G. Božo Banac priložio je u fond ,Duba“ svotu
od 5000 Dis. da se upotrebi za napređak našega
Dubrovnika. Dubrovčani nastanjeni u Sarajevu, prigo-
dom svečanosti Sv. Vlaha sjetili su se ,Duba“ s pri--
logom od 200 Din. Dr. Miše Kolin, da počasti uspo-

menu  blagopokojne Jelene pl. Ohmućević.Bizzarro

darovao je 100 Din.

Dar ureda za osiguranje radnika.
Uprava ureda za osig. radnika u Dubrovniku, da-

rovalo je našem ,Dubu“ jednu starinsku krunu kame-

nog zdenca, koja će se postaviti u novom. vrtu na

»Pilama“ (u ,Posatu“).





a M E E I E E eko ob

Ludwig van Beethoven.
(Bonn a/Rhein, 16.X11. 1770. — Wien, 26.11 1827.)
»Devant de cet' homme nous su sommes rien“.
Berlioz o Beethovenu,

Mnogi drže, da je muzika XIX. stoljeća prožeta
visokim subjektivizmom ; ali, uzevši u obzir reprezen-
tativnu i programnu muziku, koja se u zadnje doba
sve više počela rasprostranjivati, moglo bi se kazati,
da je karakteristična tendencija muzike XIX. stoljeća :
htjeti sa muzikom nešto Prikazati, t. j. objektivi-
rati muziku.

Pa ipak, ni sa ovom definiBijom ne bismo bili
na pravom putu, jer vidimo, da u mnogim modernim
djelima subjektivni elemenat stiče specijalnu važnost
i to pod formom pretjerane neke turobnosti, mračnih
i melankoličnih meditacija i nekog očajnog traženja :
u jednu riječ, pod formom ,pesimizma“,

Ova tamna strana ljudskog sentimenta počinje se
u umjetnosti ukorjenjivati početkom XIX. stoljeća. *

Osvit tog pesimističkog individualizma datira,
po prilici, paralelno sa francuskom revolucijom. U nje-
mačkoj pjesmi ispoljava se po prvi put u t.zv. ,revo-
lucijonarnoj periodi“ (,Sturm und Drang“), ali se do-
skora razbistruje, postaje klasičnim u djelima Schillera
i Goethea, da napokon uskrsne na novi život u ro-
manticizmu,

U muzici se ova tendencija ispoljava in primis
baš kod Beethovena. Kod nijedne od 9 sinfonija, koje:
je napisao, ne nalazimo niti traga programu ; njegova
muzika sili nas, da sami preživljujemo — dok slu-
šamo — iste osjećaje, koji su i njegovi, dok, naprotiv,
Programna muzika traži od nas, da dosegnemo i sami
Shvatimo, što je kompozitor htio da izrazi dotičnom
themom, frazom it. d. U svim djelima Beethovena
naiazimo njegovu čistu, veliku dušu. Fe

Novi stil melodije uz pratnju, koja je nikla oko

&. 1600. podigao je Beethoven. do najvećeg savršen-
stva, specijalno na polju čiste instrumentalne muzike,
Ono, što razlikuje Beethovena od Haydna i Mo-

zarta, jest deleko superioznija veličina i širina propor-

cija; njegov osjećaj je dublji, ideje mu imaju više
poleta, a da i ve govorimo o proverbijalnoj dužini
njegovih thema. :

Kolikogod se on, približuje svojim učiteljima i
predšasnicima, ipak, “bilo to u širokim linijama, -bilo
u delikatnoj suptilnosti prikazivanja, Beethoven je
svugdje spsoluino nov, originalan, o

Umjetničko stvaranje Beethovena običavaju razdi-
jeliti u tri periode. Prva perioda siže do €. 1800. a obu-
hvaća op. 1—20; druga dopire do: 1815. gdje spadaju
uz drugo i 8 prvih sinfonija (op. 21—100); treća, pak,.
perioda ili t. zv. ,Beeihoven zadr: & doba“ datira p
prilici, od kada se on okućio, promijenivši posve na-
čin života. U ovugeB6Rti spadaju (op. 101—135) 5
zadnjih sonata, 5 velikih gudalačkih quartel4, Fuga
za g. quartett, IX. sinfonija, ,Missa solemnis“ i ouver-
tures (Egmont, Coriolan, Prometheus, Leonora (3),
Kčnig Stephan i t.d.) ——

“Na polju vokalne glazbe nije postavio nikakovg
noveg putokaza. Napisao je samo jednu operu (,Fi-
delio“, 1804.), ali dostatnu, da mu osigura vidno mjesto
megju najpoznatijim kompozitorima dramske muzike.

Ovdje se mogu spomenuti još i: zadnji stav IX.e
sinfonije (hor i orhestar), kao i vok.-instr. djelo ,Die
Rhuinen von Athen“ u 8 chorusa, te ,Missa solemnis“.

A sada nešto detaljnije o pojedinim tačkama
idućeg koncerta ,D. Filharmonije“.

L, v. Beethoven: ,l. Symphonie in C.dur.“..

(Allegro, Andante;: Menuetto i Finale.)
Djelo je to puno mladenačke snage, zanosa i
zdravog humora. Poslije kratkog, laganog uvodnog




- (Rondo), pravi komorni. komad;
Mi&t-i “vedrog raspoložen;

Adagio, započinje Allegro sa živahnom themom, iza
koje slijedi druga, prepletena izveđbom raznih drvenih
instrumenata. Motiv prve theme ispoljava Beethoven
u planissimu bass-instrumenata, zatim ga polako ra-
zvija i iznenada baci.na themu no 9 svijetlo, ne pre-
kidajući joj ipak glavne «nit Radnja u drugoj themi
bazira se. ma čišće razvijenom motivu prve. I
Andante počinje imitatorski, izgleda da će preći
u Fugu; ali čim kompozitor, poslije nekoliko upa-
danja raznih instrumenata, napusti svaku imitaciju,
vidi se, da o Fugi nema ni govora. Ovaj dio pun je /
neopisive dražesti. : a

- -—





Treći dio-je Zapravo više
kako ga autor nazivlje,



Scherzo neg
je zadnji,



nazivlje ,dletinjastom muzikom“.
8% Beethoven: ,Die Rhninen von Athen*.

Vokalno-instrumenialno djelo u 8 chorus4. Kom-
ponirano je g. 1812. za otvorenje kazališta u Buda-
pestu, gdje se prvi put i izvagjalo.

To je kompozicija iz posljednje periode Beetho-
venova stvaranja, iz dobe, kad je on bio najjači.
Stvar ima svečani karakter, u formi jedne ,Festspiel“.

Pred 4 godine bilo je to djelo na novo obra-
gjeno u Beču od Hofflmannsthala i Rich. Straussa,
a davalo se i pred par dana u bečkoj Operi.

Sadržaj mu je uzet iz grčke mitologije, a scenski
nas vodi pred Akropolu u Ateni.

Na idućem koncertu izvesti će se, sa Z. O. ,Du.
br “, 7. i 8. chorus, i

| Time bi u kratko bila prikazana umjetnička dje-
latnost čovjeka, o kojem R. Wagner kaže, da je ,inkar-
nierte Musikgotlessohn. 7

Dubrovnik, 26. III. 1927.. G. B-