POSTARINA PLACENA. Broj 10. BROVAČKI L SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK Pojedini broj Din 1:56 | God. 4. Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik. Vlasnik - izdavač - urednik: za odbor »Dubrovačkog Lista“ 23. aprila 1927. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 120 Dinara, — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi, Izjave srpskog akademika £. Ljube Poslije poznate rezolucije dubro- vačke Oblasne Skupštine, sa kojom se traži povratak djelova Dubrovačkog Arhiva prenesenih ig bivšeg dvorskog arhiva u Beču, odlačili smo da zatra- žimo mišljenje kompetentnih naučnika u Beogradu, u prvom redu Srpskih akademika. Naš saradnik posjetio jeu Beogra- du g. Ljubu Stojanovića i g. prof. d Dr. Belića. Donosimo njegove razgo- | vore sa pomenutom gospodom, da se vidi kako stoji pitanje povratka Du- brovačkog Arhiva. : Prof. Dr. Belić. — Dubrovačka Oblasna skupština primila je ne- davno resoluciju, predloženu od poslanika g. Gnječa, sa kojom se traži povratak onih djelova dubrovačkog arhiva, koji su se nalazili u dvorskom arhivu u Be- ću, a sada su vraćeni i zadržani od Kr. Srpske Aka- demije Nauka u Beogradu. Redakcija ,Dubrovačkog Lista“ želi da objavi i Vaše mišljenje o tom pitanju. — Nije mi poznat tekst resolucije, koju je dubro- vačka oblasna skupština primila na predlog obli. po- slanika g. Gnječa u stvari povratka onih delova arhiva Dubrovačke Republike, koji su vraćeni iz Beča, a sada se nalaze u Beogradu. Svakako nemam ništa osobita da Vam kažem po toj sivari. Jedno je tačno: Nema namere kod ni- koga od nas, da se arhiv prenesen iz Beča, oduzme Dubrovniku. Vi se možete uveriti, da je arhiv odlično i na sigurnom mestu čuvan, Ako se je sa povratkom u Dubrovnik nešto oduljilo, tomu je uzrok težak rad prvenstveno na turskim originalima. Na tome je prvo vreme radio jedan stručnjak, a sada rade dvojica, Rad izvan mesta gde se spomenici štampaju, ne- moguć je. Samo zato ovi se delovi arhiva zadržavaju u Beogradu, bez namere da se oduzmu Dubrovniku. Ubedite o tome Dubrovčane i kažite im da njihova bojazan nije opravdana. Akademik g. Ljuba Stojanović. — Dubrovačka Oblasna skupština primila je ne- davno resoluciju, predloženu od poslanika g. Gnječa, sa kojom se traži povratak onih djelova dubrovačkog arhiva, koji su se nalazili u dvorskom arhivu u Beču, 1 sada su vračeni i zadržani od Kr. Srpske Akade- k fr Nad grobom Jelene Bizzarro-Ohimučević Kn Prigodom čeirdesetdnevnog pomena. Kk Prošle su godine i godine kad sam te mladu i anosnu upoznala. Ja sam se u pripravnom tečaju spremala da ugjem u učiteljsku školu, a Ti si bila mlada | učiteljica, te si već svoju praksu vršila u lijepom dubro- ačkom primorju u sunčanom Zatonu Stonu i Slanomu, | Bolest jednog nastavnika, dovede te u naš razred, | Ha ga zamijeniš u pouci nastavnog jezika. Laka ma l! riječi, ljupka u govoru, visoko naobražena, sa svakim | mila, stekla si ljubav i privrženost sviju nas, koje smo te mnogo voljele i poštovale. Dva si samo mjeseca s “nama bila! To je bilo dostatno, a da nikad nijesmo zaboravile one ugodne časove pouke i razgovora, ka- iida Ti je sva velika duša titrala i prodirala kroz du- ke Plave oči, da utisne u naša srca iskru, znanja, j obrote i plemenitosti. Ti si se poslije toga, kao upra- viteljica ženske Pučke Škole u Splitu, pripravljala za veći Poziv i polagala si ispite za tehničku grupu i za ' talijanski i njemački jezik, dok sam se ja rastavljala S gjačkim životom, noseći u narod Tvoje lijepe i uzvi- šene ideje kršćanske ljubavi prama našem patničkom i seljanki, Na svom imanju bila si idol svojih kmeta i njima svijetao primjer rada i ustrajnosti. Muškarci su ti se divili, žene su te obožavale. Za Tvoju spremu i kuzoran rad bila si ubrzo pozvana u svoj rodni grad i po prije na vježbaonicu, a već godine 1906. a Dubrovački Arhiv. Stojanovića i proiesora beogr. universiteta g. Dr. Belića. mije Nauka u Beogradu. Redakcija ,Dubrovačkog Lista“ želi da objavi i Vaše mišljenje o tom pitanju. — Arhiv je vraćen iz Beča i sada se nalazi u arhivi Akademije Nauka. Akademija sprema novo izdanje svih srpskih, ćirilicom pisanih, dokumenata iz toga arhiva, izdanih i neizdanih. Uprava dubrovačkog Arhiva i Op- ćina dubrovačka obraćali su se nekoliko puta Mini- starstvu i Akademiji, da se srhiv vrati, Akademija je molila Ministarstvo, da se rešenje ovoga pitanja odgodi dok Akademija izda ove spomenike, jer se radi korektura nemože putovati u Dubrovnik i tamo sedeti, a da se spomenici štampaju u Beogradu. -— Dakle, Vi smatrate da je povratak ovoga arhiva Dubrovniku tek pitanje, koje ima da se rešava 2 Mi- slite U, da je potrebno voditi računa o osetlivosti Dubrovčana ? Šta da se kaže onima, koji se u pro- zirne političke svrhe služe parolom: edneše nam »Vlasi“ arhiv ? — Dubrovački Arhiv nije ničija privatna svojina, već državna svojina bivše Dubrovačke Republike i prema tome, arhiv je sada svojina države u čiji je sastav ušla i Dubrovačka Republika. Ovom državom ne u- pravljaju ni ,vlasi“ ni ,šokci“, već državna vlada i prema tome samo ona ima se starati-o arhivu kao o državnoj svejini. Tako su i činovnici, koji arhivom u Dubrovniku upravljaju — državni činovnici, Dakle nadležnost za rešenje sudbine arhiva ne pripada ni »šokačkoj“ dubrovačkoj opštini, ni ,šokačkoj“ dubro- vačkoj oblasnej skupštini, već jedino vladi kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Što se mene lično tiče ja — ikad bi hteo — ne bi mogao uticati na rešenje ioža pitanja. Meni je samo stalo do toga, da se Akademiji olakša rad na izdava- nju ovih spomenika. ž Dozvolite mi, da na čas izmenimo uloge i da ja Pitam Ves: kako vidim Vi se bavite javnim poslovima i verujem, da to nije od jučer. Znate li, da mi kažete narodnog poslanika, ,vlaha“ ili ,šokca“ na bivšem Carevinskom veću, hrvatskem, bosanskom ili dalma- tinskom saboru, koji je nekad postavio sličan zahtev bečkoj vladi i tražio, da se arhiv oduzme iz c. k. i kr, kućnog dvorskog i državnog arhiva u Beču, gde se je nalazio još od g. 1838, i da se vrati Dubrovniku ? — Nemogu da vam kažem. — Lepo, Ako doznate nešto o tome molim Vas, da me izvestite kako bi mogli nastaviti razgovor po ovoj stvari. Za danas smo svišili. M. Politička situacija. Ministar Pravde g. Dr. Milan Srškić o svojim izjavama u Sarajevu. Na konferenciji sarajevskih radikala od 20. o. mj. govorio je g. Dr. Milan Srškić o tome kako je došlo do današnje koalicije sa D. Z. Njegove senzacionalne izjave o povratku g. Mak- simovića i o novom političkom kursu u Bosni, pred- metom su komentara naše dnevne štampe. G. Dr. Srškić primio je u »Hotel Imperialu «na- šega saradnika i dao mu ova obavještenja. — Vaše izjave u Sarajevu, g. ministre, izazvale su razumljivo iznenagjenje i sumnju u stabilnosti koalicije. — Ja nijesam davao nikakve izjave. Razgovarao sam Samo sa prijateljima u radikalnom klubu, — Vi dementujete ? —- Ništa od toga! Niti demantujem, niti potvr- đujem. Kažite da se g. Srškić nalazi na odmoru. — Vjerujete li da bi g. Maksimović mogao ući u današnju vlađu kao ministar unutrašnjih djela i kao takav sprovoditi nove izbore za parlamenat ? — To pitanje trebate postaviti presjedniku Vlade. U ostalom to je stvar kluba. — Pitanje promjene polit. kursa u Bosni i iz- mjene dvojice vel. župana na zahtjev JMO označili ste nemogućim. — To pitanje nije uopće postavljano. — Dali će se Vlada popuniti eventualnim renjem koalicije ? — Popuniti će se sigurno poslije uskrsnih pra- znika. Ja sam tu ako što bude mogu da Vam kažem. M. proši- AUTOMOBILI njemačkih vodećih marka. Novi luksuzni tipovi , Mercedes Benz“ sa 41. 6 cilindera, sa 5 i 6 sedišta. Daimler-Benz" Omnibusi, teretni i drugi tipovi. »Hanomag“' mali ekonomični sa 2 sedišta, te , Tatra“ luksusni razni tipovi. Zastupstvo za Dalmaciju: JURAJ PAVLINOVIĆ — MAKARSKA. Za informacije obratit se kod Gosp. Iva Miloslavić Dubrovnik — (Pile). TO“ pasta za zube je najbolja. kao nastavnica učiteljske škole. Bila si prva ženska u Dalmaciji, kojoj je bila povjerena ta čast, a takvo ime- novanje u staroj konservativnoj Austriji, značilo je za tebe kulmen priznanja, a za nas Tvoje kolegice prva feministička pobjeda. Sudba, koja nas je već 1904. god. ponovno združila, držala nas je skupa sve dok se Tvoje umorne vjegje nijesu za uvijek zatvorile, Pjesnička dušo, umjetničkim zanosom vaspitala si dvije generacije mladih prosvjetiteljica, koje su duž naše mlade domovine apoštoli Tvoje blage riječi i djela. Kad si godine 1924, na vlastitu molbu prešla u Stanje mira ni tad nijesi tražila pokoja, već sa svom dušom bacila si se na karitativni rad, koji si započela već godine 1920. kad si prvi put bila imenovana pred- sjednicom Narodne Ženske Zadruge. Za Tvoju inicijativu, za Tvoj veliki duh svaki je rad bio premalen, svaka ideja bila ograničena. Težnje za uzvišenim, čvrsta volja, imperativno htijenje, stva- rala se čuda, kojima se mi Tvoje saradnice i svi koji su u pozadini klanjamo! Nijesi poznavala zapreka, niti oskudice sredstava, nijesu Te tangirali prigovori gomile, niti se Tebe ticala zavist i zloba ljudska. Ti si koracala smjelo prema velikoj ideji - čovječnosti. A da istu primjeniš na utjehu ljudske bijede stvorila si ustanove, za koje Ti se grad divi, a narod blagosivlje, Despanser za grudne bolesti, dispanser za do- jeučad, zabavište u gradu i Gružu, zanatska škola, sve su to čeda Tvog neumornog rada. Još Te vidjam po dubrovačkim ulicama s Tvojom epohalnom kožna- tom torbom ; vigjam te kako silaziš niza stube raznih nadleštva, da svoje ciljeve ostvariš. Ti nijesi pozna- vala truđa, ni umora, niti si marila za udobnosti ži- i plemenita. vota, a još manje za frivolne lijepe haljine i pompozne raprezentacije. Samaritanka u duši, pružala si milosrdnu ruku sirotama, starcima i nevoljnima. Napitala si gla- dne, napajala si žedne, pohagjala si bolesnike sve u duhu Najuzvišenijeg Učitelja; i kad je nemila bolje- tica neke tako shrvala, da im je uništila mlade živote i svak ih zapustio bojeći se kojekakvih posljedica, Ti si ih njegovala i na štetu svoga zdravlja. Koliko li si suza otrla ? Koliko li si sirota opskrbila? Čitava je mala vojska Tvojih stićenika, koji se domogoše kruha Tvojom moralnom i materijalnom pomoći i koji Tebi duguju svoju sreću, svoju budućnost. Ti ode, i mi stojimo pred krutom istinom, da Tebe nema više.“ S tobom iščezava jedna od onih ri- jetkih žena, koje samo vijekovi radjaju. Ti si nam utrla put, koji po trnju i krvi vodi do apoteoze dobra Mi se pred Tvojom hladnom rukom zavjetujemo, da ćemo slijediti Tvoj rad, da ćemo ko- racati Tvojim stopama i da ćemo vrhu svega sačuvati slogu i jedinstvo za koje si ti kao velika patriotkinja i jugoslavenka uvijek čeznula i radila. Veličanstveni sprovod na kojemu su bez razlike učestvovali mali i veliki, siromasi i bogati, najbolje do- kazuje tko si bila i što si vrijedila. Blago Tebi, imala si rašta i roditi se! Laka ti bila rogjena gruda u kapelici sv. Ane u Tvojim ubavim Brsečinama, koje si toliko ljubila. Laka Ti bila kamena ploča domaće crkvice na »Ponti“ ispod viikih čempresa, na straži našeg Jadrana, gdje si stigla skrštenih ruku i ugašenih luči baš u večernjem ru- menilu i onom osvjetljenju u kojemu je »Pontu“ na platnu za Tebe ovjekovječio Dubrovački slikar - pjesnik. Marija Gjadrov.