> POŠTARINA PLAĆENA. Broj 13. DUBROVAČKI SEDMIČNI INFORMATIVNI i PRIVREDNI GLASNIK Pojedini broj Din 150. God. 4. Vlasnik - izdavač - urednik: za odbor »Dubrovačkog Lista“ Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik. 16. maja 1927. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 120 Dinara. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. Izvorne telefonske vijesti »Dubrovačkog Lista“ Potres u Srbiji. Beograd, 16.V. U Beogradu i u južnom dijelu predkumanovske Srbije, osjetio se je jučer čitavi niz jačih i slabijih potresa. Epicentar potresa nalazio se je «jugoistočno od Beograda. U samom Beogradu oboreno je najviše dimnjaka i napuklo okolo stotinu kuća, U unutrašnjosti ima više materijalne štete. Teže je stradao Rudnik i Gornji Mi- lanovac, U selu Donja Dubrava poginnli su pod ruše- vinama jedne kuće dva sina i jedna ćerka Petra Dmi- trića. U gornjem Milanovcu teško su ranjena dva voj- nika. Postradalo je i nešto stoke. U Belom Polju ima takogjer tri smrtna slučaja. Povlaćenje sitnog papirnatog novca. , Beograd, 16. V. Ministarstvo financija objavljuje naredbu po kojoj se do 1. Septembra 1927, imaju sasvim povući iz prometa novčanice od 50 i 25 para. Poslije 30. Septembra ove novčanice gubu svaku vrijednost. Panika radi premetačine u ruskoj amhkasalli u Londonu. London 15, V. Radi premetačine u ruskoj trgo- vačkoj agenciji, počela je na engleskom tržištu, da naglo pada cijena ruskoj robi. Napetost, koja ovaj čas vlada izmegju Rusije i Engleske izazvat će tesumnjivo krupne polit.1 posjedice, Kako javljaju iz Berlina, Sovjeti će poništiti sve konvencije zaključene sa Vel. Britanijom. Odlikovanje Dr. Marinkovića. Beogtad, 15.V. Ministar spoljnih poslova Dr. V, Marinković odlikovan je od predsjednika Masarika or- .denom Bijelog Lava. Športske vijesti. Sofija, 15.V. Jugoslavija — Bugarska 2:0 Sastanak kolarske organizacije HSS. Kandidature. U subotu održan je sastanak kotarske organiza- cije HSS, na kojemu se je po nalogu vodstva imalo raspraviti pitanje kandidatura u eventualnim izborima za parlamenat. Prema našim informacijama presjedništvo dubro- vačke organizacije predložilo je kandidaturu g. Dr.A. Košutića bivšeg poslanika ovoga sreza, ali je skupština održana u petak, izglasala kandidaturu g. Boža Rašice. U subotu na sastanku kotarske organizacije, pred- ložena su četiri člana HSS i to: Dr. August Košutić, za kojega je glasalo 6 orga- nizacija; g. Niko Koprivica, za kojega je glasalo 11 organizacija; g. Božo Rašica, za kojega su glasale 2 organizacije i g. Dr. B. Poković za kojega je glasovala župska organizacija, sa motivacijom, da mne predlaže g. N. Koprivicu jer želi da u interesu cijele oblasti ostane na položaju presjednika Oblasnog Odbora. \ 57 Neumorni, veseli, Kad su | Dubrovnik kao trgovačko mjesto. Zar tako smije da govori dubrovački načelnik ? Pišu nam iz privrednih krugova : Dubrovački načelnik, g. Dr. Miho Škvrce, na svojem putovanju zbog traženja zajma za dubrovačku općinu, dao je jednu novinsku izjavu, koja je mne samo ne- obična po svojoj sadržini, obzirom na stranu od koje dolazi, nego i u tolikoj mjeri neispravna, da ne smije ostati bez oštre reakcije našeg privredneg svijeta. Ta iz- java (zagrebački »Obzor« br. 124 od 8. Maja 1927.) doslovno glasi : »Kake Vam je poznato, Dubrovnik nije trgo- vačko mjesto, on malo uvozii malo izvozi..,“, a na toj netačnoj pretpostavci razvija se program komu- nalnog rada. Znali smo da nas u sadanjim prilikama mogu zadesiti svakakova iznenagjenja, ali ovolika, da naj- blaže rečemo, neupućenost sa načelničke stolice uprav nas je zgranula. Od koga dolazi, da dolazi, ali ipak je ovo previše | Jer što u stvari znači ovakova izjava dubrovačkog načelnika? U česu dok se sve pomorske luke od Sušaka do Bara natječu kako će se jače afirmisati u našem općem privrednom razvoju, iskorišćujuć pre- dnosti faktičneg stanja i ističuć svoju vrijednost i va. žnost da konačno privredno razvrstanje ispane na što veću njihovu korist, dotle sa najmjerodavnijeg odgo- vornog položaja grada Dubrovnika izriče se smrtna osuda Dubrovniku kao našoj luci i kao trgovačkom mjestu u opće. Toliko o neumjesnosti ove izjave, a da ne go- vorimo koliko njezina netačnost mora da frapira i sva- kog slučajnog prolaznika kroz Dubrovnik, ako se je samo prošetao do gruške obale, gdje se baš sada vrše veliki radovi na proširenju luke, za koje se investiraju milijoni državnog novca ne valjda iz nekoga hira ili rasipnosti, već iz razloga prijeke nužde, koju nameće razvoj naše privrede. Mi ne ćemo da dokazujemo da je i koliko je Dubrovnik važno naše pomorsko-trgovačko mjesto, već samo zamišljamo kakav utisak mora da napravi jedna ovakova izjava u času kad se nastoji oko mne- odložnog pristupanja radovima na pruzi Beograd-Obre- novac, kojom će biti dovršen direktni uskotračni spoj centra države sa morem u Gružu, kao i radovima oko željeznice Trebinje-Nikšić, kojom će se Dubrovnik još jače afirmirati kao gravitacijona tačka jugozapada naše države, i to za sada prvenstveno na privrednom polju, A zar naš načelnik ne zna ili ne vidi, da je sa već . postojećim vezama Dubrovnik glavni izlaz Bosne i sjeverozapadne Srbije ma more, i da je već samim ovim faktičnim stanjem Dubrovniku i u privrednom razvoju opredijelj&na uloga od najveće važnosti po gotovo sada kad je pitanje širokotračne jadranske željeznice još uvijek otvoreno, a neizvjesno je koliko će proći još vremena dok bude riješeno i riješenje iz- vršeno. — A da se vidi kako pak izgleda ono što naš načelnik zove ,mali uvoz i izvoz“ dovoljno je ako se otvori službena pomorska statistika (koju n. pr. u Splitu znaju vrlo dobro da cijenel) prama kojoj je Dubrov- nik u 1926. godini imao slijedeći promet: gradska luka 154 jedrenjaka (1020 tonaže), 34 parobroda (tonaže 109.810), a gruška luka 2976 jedrenjaka (tonaže 61.408) i 798 parobroda (tonaže 802.314). Uporegjenjem pak sa ostalim našim lukama proizlazi, da je Dubrovnik na drugom mjestu u sveukupnom /zvozno.uvoznom prometu naših luka na Jadranu!* Ovoliko smo samo uzgred spomenuli, jer ovim retcima u ostalom i nije Svrha da dokazuju ono, šćo bar iz ovog grada re bi smio niko u sumnju da stavlja. Prelazimo i preko komične strane ovakove izjave koja pada baš u času i prigodom puta za traženje zajma. Jer što imaju da kažu oni, koji će o zajmu od- lučivati, ako im se to traži po prilici ovakovim razlo- zima: Mi trgovine nemamo, industriju stranaca tek stvaramo, a vi nam dajte 25 milijona | Koliko to kre- ditu Dubrovnika može da posluži, nije potreba ni da se spominje. *OpUr: Ovu uporednu statistiku donijet ćemo u jed- nom od dojdućih brojeva. Mi ovim retcima htjeli smo tek da upremo prstom u postupak dubrovačkog načelnika, koji se na ovaj način teško ogriješio o interese Dubrovnika i o njegov razvoj. A jer ovakove pogreške sa odgovornih mjesta mogu da budu i fatalne, dužnost je javnosti dase od njih ogradi i da traži načina kako će da ih spriječi. | Skup privrednika, Zadnje iz grada. Tramvajska nesreća pred Sudom Danas je započela pred Okr. Sudom rasprava proti g. Franu Bonačiću zbog poznate nesreće, Koncerat u ,,Zidovskom kulturnom društvuši, U subotu večer održan je u sali ,Židov. kultur- nog društva“ koncerat aranžiran od g. A. Gemsa, ama- teura pedagoga za tehniku pjevanja. Nastupili su braća Josip i Jakov Pardo, poslije šestmjesečnog studija. I ako se radi o početnicima, ipak se može reći, da imaju dobar i zdrav glasni materijal i da su u pri- lično kratkom vremenu dosta napredovali. Jakov Pardo posjeduje baršunasto mekani bariton, dok je Josip više bas-bariton. Potpuno izjednačeni registri, dobro posti- ranje glasa, sa bogatom resonancom, dobra vokaliza- cija i tehnika disanja to su odlike, koje su kod g. Jakova Parda došle do punog izražaja, dočim jeg. Josip Pardo, uslijed prilične treme, trpio nešto na pos- tiranju tona i na nekim mjestima takogjer na intona- ciji, — Na programu je bio Schubert i Schumann. Publika je solistima srdačno aplaudirala i konačno aklamirala g. Gemsu. Zatim su tri brata Pardo i g. Montiljo, otpjevali lijepu izvučnu, jednostavno harmo- niriranu hebrejsku religioznu pjesmu Elohim-Haim. Uz klavir pratila je simpatična g.ca_ Mici Herz, vrlo diskretno i sa mnogo prilagodivosti pjevu. G.ci Herz predano je cvijeće. : Sa našeg tržišta. Žito i brašno. Na žitnom tržištu tendencija nepromjenjena. Na 14. ov. mj. zabilježeni su na Novosadskoj Burzi slijedeći tečajevi: Pšenica 322.50, kukuruz 168/170, za juli 180, brašne br, 0/455 franko vojvogjanska utovarna stanica, isplata uz duplikat teretnog lista. Mlinovi su pretrpani sa brašno br. 0, za kojeg nema eksporta, | dočim manjkaju krušna brašna. Mlinovi rade ograni- | čeno, nekoji su već i obustavili pogon. Prodaje se brašno burzovne tipe br. 0/455, 2/480, 5/390-400, 6/360-380 franko vojvogjanska utovarna stanica. Eks- portni mlinovi su već izašli sa cijenama za novu. kampanju, za isporuku august-septembar, te notiraju br. 0/475, 2/435, 4/415, 5/385, 6/855, 7/275, 75/4/200, 8/160, mekinje G/155, F/140 franko vojvogjanska utovarna stanica. Cijene u Dubrovniku. Kukuruz 210, zob 250, brašno burzovne tipe br, 0/505:510, 2/475-480, 5/445- 450, 6/425 franko obala Dubrovnik, za žito mjera kod utovara u Dubrovniku. Kolonijalna roka. Šećer se prodaje na manje količine kristalni po Din. 13.70, kockasti po Din. 15.45. ć Kava Rio Din. 35 do 37, Santos Din. 38 do 40. Riža Talijanski Gigante Din. 8.75, Splendor Din, 6.50 do 7.20. Sumpor sicil. duploraf. u vrećama od 25 kg po Din. 3.60, u vrećama od 50 kg po Din. 3.50, Flori- stella u vrećama od 50 kg po Din. 3.35. Modra Galica talijanska Din. 7.60 sve franko obala ili vagon Dubrovnik. Domaći produkti. Buhač. Potražnje nema. Plaća se za otvoreni Din. 12.— ; poluzatvoreni Din. 14—15 ; zatvoreni Din. 20. Preporučamo da producenti počmu ranije brati, da dobijemo onu vrstu koja se traži. Maslinovo ulje, Srednja potražnja. Plaća se za dobru robu Din. 16.50—17. Dvije ville u Dubrovniku (Gruž) sa jednim prostranim vrtom, na najljepšem položaju i sa pogledom na more, prodaju se izravno i bez posred- nika iz ruku vlasnice kneginje Lobkowicz, odnosno . njezinog opunomoćenog prestavnika g. A, Žižka, Gruž (Villa Romberg), — Oglasi po tarifi.