ć, a. POSTARINA PLAĆENA. Pojedini broj Din 1:50 DUBROVAČKI LIST Broj 16. SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK God. 4. | Viasnik - izdavač - urednik: za odbor ,Dubrovačkog Lista“ Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 120 Dinara. đ : 7. juna 1927. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik. Izvorne telefonske vijesti ,Dubrovačkog Lista“ Pred raspuštanjem Narodne Skupštine. Beograd, 7. Vl. 1 ako _ nesigurnost u držanju al- banske vlade, koja traži neko kompromisno riješenje sivara neizvjesnost — ipak Vlada hladno promatra si- tuaciju i svršava predizborne poslove. Nakon sinoćnje sjednice ministarskog savjeta g. Vukičević i g. Marin- ković definitivno su postigli sporazum o načinu po- punjenja vlade, o velikim županima i o čitavoj pred- izbornoj radnji. Kao ministarski kandidati spominju se g.g. Dr. An- gjelinović, Dr. Aca Savić, Vlajko Kocić i Velja Popović. — Kako se u polit. krugovima tvrdi, presjednik Vlađe polazi u četvrtak u Topolu. U toj prigodi biti će pot- pisan ukaz o izbornoj vladi, o raspuštanju Narodne Skupštine, a sigurno i o postavljanju novi vel. župana. Dr. Artur Saraka — veliki župan? Beograd, 7. VI. U toku jučerašnjeg dana spomi- njala su se u političkim krugovima imena novih ve- likih župana, koji bi imali biti postavljeni do konca ove sedmice. Megju ovim spominju se Dr. Bogdan Stopar advokat u Zagrebu i bivši veliki župan, te g. Dr. Artur Saraca, advokat u Dubrovniku. Ureiiba o privrednom savjetu. Bugarska pluća — Skidanle sekvestra sa imanja turskih podanika. Beograd, 7. VI. Na sinoćnoj sjednici Ministarskog savjeta primljena je po referatu g. Dr. Spaha nova uredba o privrednom savjetu kojega će sačinjavati okolo 30 članova. Dužnost ovoga savjeta biti će da vladi daje svo- ja mišljenja u privrednim pitanjima. Ova uredba ima još da progje kroz finansijski odbor. Na ovoj sjednici referisao je Dr. Srškić, da. je Bu- garska platila četvrti bon od 400 milijona papirnih leva. Min. Savjet odlučio je, da 200 milijena stavi na raspolaganje ministru finansija, a-200 imilijona da se unese u fond ratne štete. Po referatu ministra Pravde odlučeno je, da se digne sekvestar sa imanja turskih podanika. Nakon prekida diplomatskih odnosa sa Albanijom. U nedjelju večer objavili smo na plakatu razgo- VOr našega saradnika sa sekretarom našega poslan. stva u Tirani, kojega je on imao u Gružu na paro- brodu ,Srbin“ prigodom prolaska osoblja poslanstva na putu za Beograd. Taj je razgovor zabilježen iste večeri u beorgradskoj ,Politici“. Beograd, 6. VI. ,Politika“ donosi razgovor svoga saradnika sa sekretarom poslanstva u Tirani. Na pi- tanje o sudbini Đuraškovića sekretar je odgovorio — Neizvjesna ja. Od nas je juče u jutru traženo da se predana nota povuče eveniuaino nova preda bez nekih oštrijih termina. Mi nismo dobili ni dovoljno materijalnog vremena za odgovor. U dva sata popodne predani su nam pasoši i zatim nekoliko minuta doc- nije pošli smo da sačekamo odluku ministarskog sa- eta. Megjutim u 6 popodne saopštio nam je jedan činovnik albanskog ministarstva spoljnih poslova da nije promenjena odluka o izdavanju pasoša i da mo- žemo ići. Cena-beg savjeitnje Ahmed-bega. Albanska divoličnost nema mjere. | Beograd, 7. VI. Javljaju iz Tirane, da je Ahmed- beg dobio opširan izvještaj od Cena-bega, svoga po- slanika u Beogradu. Taj izvještaj — kaže se — pri- mljen je u Tirani sa izvjesnom zabrinutašću. Cena- beg prikazuje činjenice po kojima je Ahmed-beg učinio tešku pogrešku. Cena-beg savjetuje, da se pogreška popravi inače on se neće vratiti u Albaniju. I nakon poziva iz Tirane, da napusti Beograd, Cena-beg to nije učinio, već odgovorio, da bi trebalo udovoljiti zahtjevu Beograda i da nije bilo potrebno praviti komplikacije. (E, sad više niko ne sumnja, da mi megju albancima imamo mnogo više prijatelja nego mislimo... Zar ne?) Pred Drušivom Naroda Ahmed-beg pripravlja teren sa pričama o Đaraškoviću, . Ženeva, 6.VI. Generalni sekretar Drušiva Naroda: primio je od albanske vlade dugačak telegram u ko- jemu se izlaže slučaj albanskog podanika Gjuraškovića. Albanska vlada tvrdi, da su u stanu Gjuraškovića pro- nagjeni kompromitujući dokumenti. Srpski (17) otpravnik poslova tražio je da Se ovaj albanac oslobodi pod iz- govorom, da je on draegoman poslaristva SHS. Alban- ska vlada, kaže se u telegramu, nije mogla da ovom čovjeku prizna diplomalski imunitet. Ipak albanska vlada trudila se je da ispita aferu, ali je naišla na ne- popustljivost Beograda koja je završila opozivom čla- nova jugoslov. poslansiva. Beograd, 7. VI. Jučer je suspendovana naredba konsulatima u Skadru, Valoni i Korči i naregjeno da se čekaju nove naredbe za odlazak. Trocki i Zinovjev u nemilosti Konmintaga ? Moskva, 6. IV. Plenarna sjednica Koumintaga osvojila je predlog po kojemu se Zinovjev i Trocki isključuju iz stranke. Novi avijatički rekord. Berlin, 6. VI. Američki avijatičar Čemberlen, stigao je jučer sa svojim avijonom u Njemačku leteći iz New- Yorka puna 93 sata. Prekid izmeyju Cehoslovačke i Magjarske!? Radi ? — večere grofa Bethlena. Beograd, 7. VI. Javljaju iz Budimpešte, da pred- stoji prekid diplomat. odnosa. izmegju Magjarske i Čehoslovačke. Poslanik Čehoslovačke uvrijedio je Ma- gjarsku jer nije htio da dogje na večeru na koju ga je pozvao groi Bethlen. Ličšne vijesti. Ovih je dana boravio u našem gradu Sir William Good, presjednik reparacijone komisije u Beču i član reparacijone komisije u Berlinu, te glavni ekspert ekonomskog komiteta u Londonu za istočnu Evropu i Balkan. — U toku nedjelje i ponedjeljka stigli su u Du- brovnik narodni poslanici g. Joca Jovanović — Pi- žon i g. Rude Bačinić, te g. Jovan Plamenac ministar n. r. — U Hotelu ,Dalmacija“ u Lapadu borave Dr. Waither Harićh sa suprugom iz Berlina stalni dopisnik njemačkih novina, publicista i romanopisac. U njego- vom je društvu poznati akademski slikar Hans May- loden. Obojica prikazuju perom i kistom putujućoj publici naše krajeve i njezine prirodne ljepote. Sa našeg tržišta. Žite i brašno. Ž I u ovoj nedjelji nastavila se je čvrsta tendencija, te su na 1. o. mj. zabilježeni na Novosadskoj Burzi slijedeći tečajevi: Pšenica 345.—, kukuruz 195.—, brašno br. 0/465.—, mekinje 175.— franko vojvodjanska utovarna stanica, isplata uz duplikat teretnog lista. Brašno burzovne tipe dobrih mlinova prodaje se kombinirani vagoni br. 0/475.—, 2/445.—, 5/420.—, | 6/400.— franko vojvodjanska utovarna stanica. Cijene u Dubrovniku. Kukuruz 240.—, zob 250.—, brašno burzovne tipe br. 0/530.—, 2/500.—, 5/475.—, 6/450.— franko obala Dubrovnik, za žito mjera kod utovara u Dubrovniku. Kolonijalna roka. Šećer. se prodaje na manje količine kristalni po Din. 13.70, kockasti po Din. 15.45. Kava Rio od Din. 35.— do 37.—, Santos od Din. 38.— do 40.—. Riža Talijanski Gigante 8.50, Splendor 6.50 do 7.20. Sumpor sicil. duploraf. u vreće od 25 kg. po Din. 3.60, u vreće od 50 kg. po Din. 3.50, Floristella u vreće od 50 kg. po Din. 3.35, ' Modra galica talijanska Din. 8.—, sve franko obala ili vagon Dubrovnik. . Domaći predukti. Buhač. Usljed slabe potražnje cijene su na ov- dješnjem tržištu, za otvoreni Din. 10—10.50, poluza- tvoreni Din. 12—12.50, zatvoreni Din. 16—17. Maslinovo ulje. Slaba potražnja. Plaća se Din. | 16.50—17, za bisiro dobro ulje, dobra ukusa. Prestavnici poljske privrede i industrije u Dubrovniku. U subotu rano deputovala je u Dubrovnik dele- gacija prestavnika: poljskih privrednika i industrijalaca, koja već nekoliko dana putuje po našoj zemlji uzvra- tivši posjetu našim privrednicima i industrijalcima. .Na čelu delegacije nalazi se g. Stanislav Landie, direktor departementa Minist. Trgov. i Industrije u Var- šavi. Megju prestavnicima poljskog Ministarstva Trgo- vine i direktorima raznih privrednih Saveza i velikih poljskih sindikala, nalaze se takogjer: g. Marijan Scy- dlowski narodni poslanik i bivši ministar trgovine ; g. Balzer, general. direktor sindikata željeza; g. Dr. Stefan Bartosrewicz, podpresjednik poljskih industrija- laca nafte; g. Tbiel, direktor Saveza poljskih fabrika šećera; g. Dr. Behagel, direktor industrijsko-ruđarskih saveza i g. Dr. Milivoj Iveta delegat našega Ministar- starstva Trgovine i Industrije. S Sa delegacijom putuje takogjer i stari prijatelj našega grada, bivši obrtni referent kod Poglavarstva, g. Henrih Glick, rogjeni Poljak. G. Dr. Gliick je još od prvih dana života nove Poljske Republike, postao jedan od odlučnih faktora poljske industije. Danas za- uzimlje položaj general dilektora topionice ,Pegoj“ i podpresjednika sindikata poljskih topionica. G. Dr. Gliik izdao je za vrijeme službovanja u Dubrovniku prvi protumačeni prevod Obrtnog Reda. Poljske goste pozdravio je u ime Općine na gruš- koj stanici, sa jednim lijepim govorom, g. Dr. B. Po- ković. Bili su prisutni takogjer_ gg. Antun Poković i Stanko Gučić, za Trg. Obrin. Komoru i g. Renč baron Letis za ,Puinika“. Gosti su u toku dana razgledali grad, a poslije podne posjetili Rijeku Dubrovačku. U nedjelju organizirala je Trg. Obrt. Komora izlet za goste u Boku Ketorsku, sa parobrodom »Kumanovo«, Na brodu priregjen je banket, na kojemu su našu ko- moru zastupali gg. Dr. Melko Čingrija i Antun Poković, Ivo Rusko, Luko Bona i Vicko Miloš, a u Ercegnovome su se priključili gg. Jovo Šekulović i Milan Trojanović. Ž * # * Najznačajniji momenat u ovoj posjeli prestavnika poljske privrede i industrije našoj zemlji jest svečani prijem u velikoj dvorani zagrebačke Trgovačke i Obrt- ničke Komore. Megju vrlo važnim izjavama, koje su pale u ko- rist trgovačkih veza izmegju naše zemlje i Poljske Re- publike, valja podvući onu zagrebačkog industrijalca g. Aleksandera. Megju ostalim g. Aleksander rekao je: »Pogledamo li današnju Poljsku, vidimo, kako je ona usvojila opće priznati aksion, a to jest, da su pred- uvjeti i temelj svakog privrednog rada uregjenje dr- žavnih financija i stabilna valuta. Poljska prešavši sve faze valutnih promjena uredila je megju prvim evrop- skim državama zamjernom energijom svoje financije i uvela zlatnu valutu. Ovo potonje učinila je u prvom redu za to, da može staviti državne financije na realnu bazu, pošto na nestabiliziranoj valuti držala je da ne može provesti ravnotežu državnog gazdinstva. Urediv ova dva glavna pitanja, Poliska je stvorila preduvjete za zdrav i normalan razvoj svoje privrede. Pozdravljajući poljske goste u ime Trg. Obrin. | Komore u Zagrebu, presjednik g. Arko izrekao je je- dan iscrpan govor u kojemu seu glavnom kaže: ,Na- ročito se radujem, da u Vama mogu pozdraviti dragu našu slavensku braću, viteški poljski narod, a ujedno da vam mogu izraziti iskrenu dobrodošlicu, kao neu- strašivim_ pobornicima ideje nacijonalnog i ekonomskog oslobogjenja bivših podjarmljenih slavenskih naroda, koji ste zajedno s nama borbom duha i oružja uspjeli da u velikim danima godine 1918. ujedinite i oslobo- dite narod u novoj velikoj domovini. Iza toga je g. Arko prešao na drugi dio svog dugog govora, govoreći o načinu, kako da se dogje do ekonomskog učvršćenja izmegju cbih slavenskih zemalja, pa je tom prilikom, a da se bolje ocjeni mo- gućnost razvoja ekonomskih odnosa izmegju naše dvije zemlje u budućnosti, pročitao službenu statistiku o | našem uvozu iz Poljske. Da se sva pitanja riješe, pot- “rebno je, da se riješi i kardinalno pitanje, a to je di- rektne trgovačke veze izmegju nas i Poljske, bez po- sredovanja drugih privrednih centara, Da Od Poljaka vrlo su značajne izjave dali vogja | delegacije g. Stanislav Landie i g. D. H. Gliik. ž G., Landie rekao je megju ostalim : ,Oba naša- bratska naroda mogu se u svojoj historiji pozivati na junačka djela, koja su izvršili u borbi sa moćnim neprijateljima. Oni su takogjer u jednom danu stekli svoju neovisnost. Danas, kad smo gospodari svoje zemlje, dužnost nam je, ne samo učvrstiti našu političku i gospodarsku neovisnost, ne- go ćemo morati takogjer izgraditi prijateljske odnose sa slavenskim narodima, koji kao i mi nastoje, da im: cvate što bolja budućnost. Megjusobni odnosi mogu biti jedino prijeteljski. Nema ničega; što bi nas moglo dijeliti. Naša vlada potpuno razumije važnost izgradnje jačih trgovačkih veza sa našom državom. Već se .0- davna za to brinemo i prvi koraci su u tome već učinjeni. Obraćamo pažnju na sklopljeni definitivni kompenzacioni ugovor izmegju naših država, koji je samo početak sličnog okvirnog ugovora na nekoliko | godina. Naša vlada sklona je naš trgovački ugovor nadopuniti naknadnim ugovorima, koji odgovaraju sa- danjim potrebama, pa se nadam, da će se uz dobru volju s obje strane moći i ta stvar povoljno riješiti. Govorio je još. Dr. Henryk Gliick, potpresjednik | Saveza poljskih ljevaonica. On je govorio - vanredno | lijepo našim jezikom, obrativši pažnju svih. Ovdje \ je — rekao je g. Gliick — pala riječ o slavenskoj uzajamnosti. Moram naglasiti, da je ona često zlou- potrebljavana i mi našim budućim radom moramo pokazati, da nije bila i da oma nije samo parola za paradiranje, već podloga za jedan stvaran rad“.