i o tas Sah hapse KAT, 7 > Me o AJ Bo POSE e Strana 2. »Planula zora svanuo dan, jer Radion MUDRA MARTCA DUBROVAČKI LIST Mudra Marica uživa. Ne muči se lupanjem i trljanjem, za nju radi Radion. Radion k a posve sam? Da! Perite ovako! Rastopite Radion u hladnoj vodi, stavite namočeno rublje u ovu rastopinu, kuhajte 20 minu+ | ta, pa onda isperite običnom čistom vodom. Rublje će biti čisto i bijelo kao snijeg! | Nije više potrebno da se lupa i trlja, jer 2 to škodi rublju i rukama, naprotiv — rublje postaje ljepše nego prije. Štedite rublje! Kongres Privrednih Komora u Splitu. U prošli utorak održan je u Splitu Kongres Pri. vrednih komora. Kongresom je predsjedao predsjednik splitske trgovačko-obrtničke komore g. Duboković. Kon- gresiste je pozdravio veliki župan Dr. Perović, zatim načelnik Dr, Tartaglia i načelnik Ministarstva Trgovine g. Stjepan Krpan. Sa kongresa su upućeni pozdravni telegrami Kralju, predsjedniku vlade i ministru trgo- vine. Dubrovačku Trgovačko-Obriničku Komoru su za- stupali gg. Dr. Melko Čingrija i Dr, Milorad Medini. Poslije svestranog proučavanja osnovnih pitanja, koja bi valjalo regulisati novim zakonom o radnjama, redovna godišnja konferencija svih privrednih komora iz cijele naše Kraljevine, održan 7. i 8. juna 1927. u Splitu usvojila je slijedeću Rezoluciju. Jedna od prešnih i važnih potreba naše narodne privrede jeste izjednačenje obrtnog zakonodavstva. To- me poslu valja pristupiti omah. Pri tom treba imati u vidu kako sadašnjost tako i budućnost t. j. kako potrebe .i običaje pojedinih krajeva tako i potrebu izgradnje što harmoničnije i što naprednije naše narodne privre- de, saobrazno interesima naroda i države. Rukovodeći se tim principima konferencija nalazi, da novim zakonom o radnjama treba ozakoniti slije- deće ideje: 1. Nosioci obrine vlasti I. stepena treba da budu privredne komore, pošto su one kako u stručnom tako i u tehničkom — administrativnom pogledu najpodes- nije za pravilno i brzo vršenje te funkcije. 2. Opći preduslovi za sve obrte (trgovačka, za- natska i industrijska poduzeća) treba da budu pismenost. 3. Potpuni dokaz stručne spreme treba zavesti kako za zanate tako i za trgovinu a naročito za one struke, koje su u vezi sa izvanjskom trgovinom. 4. Sistem koncesije treba predvigjeti samo ondje gdje to opravdavaju važni zdravstveni, sigurnosni, mo- ralni, socijalno politički i drugi javni obziri. 5. Vršenje obrta podrazumijeva se uvijek za jedno odregjeno mjesto, koje je i ujedno i mjesto stanovanja obrtnika. Svaki obrtnik mora da ima i odregjeni lokal za vršenje svoje radnje. 6. Obrtni zakon mora da odredi granice izmegju domaće radinosti, kućne industrije i zakonskog obrta. 7. Ponuda robe odnosno rada može se vršiti samo po stalnim sopstvenim poslovnim lokalima, izu- zev obrte, koji se po svoj prirodi ne mogu na taj način obavljati. 8. U cilju reorganizacije cjelokupnog sajamskog pitanja a u interesu narodno-gospodarstvenom, štednje, zdravlja i uštednje vremena treba : a) da se svi robni sajmovi sasvim ukinu ; b) da se obdržavanje poljoprivrednih (marvenih) sajmova dozvoljava samo u mjestima, gdje to narodno- gospodarstvene prilike iziskuju i to isključivo u spo- razumu sa nadležnim i privrednim Komorama, Na takovim se sajmovima smije prometati samo krupna i sitna stoka, poljoprivredni produkti i zanatske izrade, koje sa poljoprivredom i stočarstvom u najužoj vezi stoje, predmeti kućne industrije i domaće radi- nosti u smislu obrtnog zakona. 9, Torbarenje se dozvoljava izuzetno jedino in- validima nesposobnim za drugu zaradu i licima iz krajeva u zakonu navedenih, gdje je stari običaj i ekonomska nužda i to jedine sa predmetima, koje će zakon tačno odrediti, 10. Obrinici mogu bilo sami, bilo preko svojih stručno kvolifikovanih namještenika (trgovački puinici) snabdjevenih sa zvaničnim legitimacijama prikupljati poručbine kod onih obrinika i van mjesta sjedišta , svoje radnje, koji u svojoj radnji drže predmete za koje se prikupljaju poručbine. Pri takovom prikupljanju poručbine mogu da se nose samo mustre stvari, koje se nude, ali nipošto i sama roba za prodaju. 11. Školsko vaspitanje treba da postane obavezno za šegrte i da se ono organizuje na bazi stručnosti, kako bi šegrti mogli time da dobiju potrebnu dopunu u svome praktičnome vaspitanju u radionici odnosno radnji. Isto tako treba, da se po mogućnosti izvrši podjela škola po obrtima odnosno sličnim obrtima i da se zavede jedinstvena postava za sve jednake vrste škola ; 12, Odnose izmegju učenika i pomoćnika sa jedne strane i sopstvenika radnja sa druge strane, u koliko stoje u neposrednoj vezi sa propisima obrtnog zakona, treba tačno regulisati ovim zakonom. 13. Rješavanje po sporovima naslalim iz radnog odnosa izmegju sopstvenika radnja i njihovoga pomoć- noga osoblja bez obzira na vrijednost spora valja po- vjeriti obrinim sudovima (sudovima dobrih ljudi) sas- tavljenim iz sudaca po zanimanju i sudaca laika iz grupe poslodavaca i grupe pomoćnoga osoblja. Ovi sudovi treba da se osnuju kod svakod prvostepenog suda (okružni sud, sudbeni stol), a po mogućnosti i kod sreskih sudova. Riješenja ovih sudova su izvršna izim u sporovima od vrijednosti preko 1000 dinara u kojima postoji pravo žalbe na Apelacioni Sud kao obrtni sud II. stepena, čije je riješenje izvršno, Po svima prednjim principima mora biti izuze- taka, ali ti izuzetci treba da budu ograničeni isklju- čivo na neophodne. Izim prednjih želja, koje treba da se ostvare u novom obrtnom zakonu, konferencija naročito podvlači potrebu i želju, da se bilo ovim zakonom bilo jednim specijalnim zakonom donesu potrebne odredbe o suz- bijanju neljalne konkurencije u svima njenim oblicima, Trgovačkoj i Obrtničkoj Komori u Splitu povje- rava se, da ovu rezoluciju sa referentima dostavi Gospodinu Ministru Trgovine i Industrije. Rezolucija je bila prihvaćena | aplauz. Time je bila tiješena glad ldšiai ukrasni . Veliko kučno pranje nije više o šilo, pred kojim je svaka kliče đomtagića jedu dvaput mjesečno strepila. Danas je svaka domaćica u stanju, da Ovakav posao svrši kao od zabave, Svako tjedna postavi prljavo rublje da se preko noći ddmoći a onda ga iskuha sa ,Radionom“ za vrijeme spremanja ručka, Konačno ga ispere u čistoj vodi, pa je za jedan sat pranje gotovo, a rublje bijelo kao snijeg, : Iseljeničko pitanje. (Pismo iz Lime-Peru). Ovdašnji dnevnik »La Prensa« donosi slijedeću vijest: ,Sinoć je bio kod nas gosp. J. N. Marčetić, delegat Ministarstva socijalne politike S. H. S. u Južnoj Americi, za iseljeničko pitanje, te nam je izjavio, da je pregledan mjesto Perenć i proučio osobitosti zem- ljišta, za namjestiti iseljenike srpske.“ Rečeni gospodin izrazuje zahvalnost Peruanskoj Vladi, za učinjene usluge kod riješavanja njegove važne zadaće. Ima želju otputovati preko Pueno za Buenos- Ayres, da tako pregleda i mjesto Chiquibambilla. On je vrlo zadovoljan od svoga puta i istraživanja. Po ovoj vijesti rek bi, da je naša vlada u Beo- gradu sklona na iseljavanje našeg naroda. Mi smo mijenja, da netreba, da naš narod seli, kao ,Kolona“, jer u Jugoslaviji imade dovoljno neobragjena zemljišta. Ali kada naša vlada nalazi, da je potrebno da se seli, mi ćemo donijeti ovdje u prevodu peruanski zakon 0 iseljeništvu, koji je izašao nazad malo dana, da se naši ljudi, koji žele seliti, mogu ravnati. čl. 1 Vlada će dozvoliti svakom doseljeniku 10 hektara zemljišta besplatno u predjelima za naselja- vanje i 30 hektara po obitelji. 2 Vlada će udijeliti pripomoć, dnevno 1 sol po osobi i 50 centima mlagjim_ od 15 godina (jedan sol vrijedi naših 20 dinara) kroz prvih 6lmjeseca (iseljenik ne smije imati više od 50 godina), 3. Vlada će dati doseljenicima besplatno liječnika i lijeke. Suviše dat će im sjemena i alata: 2 sjekire, 2 velika noža, 1 objetelicu (kuku), 1 pilu, 1 motiku, 1 svijeću, 1 lovačku pušku, sjemena za posijati 12 kila, ito: juka, kafe, rizi, kukuruza, banana, graha i potrebito sjeme povrća. 4 Vlada daje besplatno putni trošak iz Calloo do mjesta naseljivanja. i 5 Doseljenici će povratiti vladi što prime, za pri- | pomoć, alata, sjemena itd., kad njegovi usjevi budu u Stanju da može povratiti. Ovi su glavni uslovi. Naši ljudi opaziti će, da nema u zakonu ništa predvigjeno za kuću, ralo itd, pak im se mora pre- dočiti, da će biti namješteni onamo, gdje nema zime cijelu godinu, nego je vazda toplo kao kod nas u Augustu. Mislim, da će dobiti čađore pod kojim mogu živjeti dok naprave kuće od dasaka, Što se tiče hrane, prve dane mogu se hraniti sa- mim voćem koga ima dosta, kao banana i drugo. — | U Peri, u mjestima topline, vrlo je plodno tlo, te | ljudi, koji vole raditi oko zemlje, sigurno mogu lako preživjeti, ako radu razumno. Ali oni moraju zabora- | viti svoju domovinu i amo Za vazda ostati; dakle neka | se prvo promisle, ' Osim toga nama se čini, se sagrade neke željeznice, sirotinju crnogorsku, hercego zagorja, biti će svakako bo se dakle nasele u Macedon im morala platiti po osobi da u Peri za sada, dok | nije najbolje vrijeme, ali za Vačku i onu iz dalmatinskog lje, nego kod kuće. Neka iju ili u Per&. — Vlada bi Put iz Gruža do Calloo, din. 6.000 Mato Kesovia