i Strana 2. Kratka vijest o Dudrovnika iz raja AVA vijeka. G:sp. M. Breyer, poznati zagrebački knjižar i književnik, bio je tako ljubazan da mi pokaže opis putovanja Holangjanina lvana Sommer-a, koji je u nje- mačkom prijevodu štampan g. 1664 u Frankfurtu. Som- mer je 10. novembra 1590 krenuo iz domovine lagjom Atlantskim oceanom i Sredozemnim morem do Alek- sandrije u Egiptu, pa obašao Egipat, Arabiju i Svetu zemlju, a onda se kopnom vratio preko Carigrada do Dubrovnika, odakle je opet lagjom išao u Mletke, te napokon se preko Italije i Njemačke vratio kući. O Dubrovniku, gdje se je zadržao 4-5 dana, priča vrlo malo: da je ,mali grad, ali da nije još ni jednog vi- dio u kojemu bi se ljepše i ugodnije stanovalo, na svim uglovima po ulicama česme su s vodoskocima, ima lijepih crkava, a osobito ona što ju je sagradio en- gleski Kralj Rikard, vraćajući se kući pošto je osvojio Jerusolim, čiji kip liven od metala još stoji pred cr- kvom“ a inače priča još samo da su oni njegovi dru- govi držani, zbog straha od kuge, u kontumacu ne- koliko, te da nijesu smjeli u grad, ako nijesu pred njima išle gradske sluge što su štapovima tjerali ljude, da se ne bi ko dotaknuo puinik4. Ako je u toj vijesti holandskoga putnika sve tačno kao ono da su na svim uglovima u Dubrovniku bili vodoskoci, onda mu slabo možemo vjerovati, jer znamo pouzdano da sui krajem XVI. vijeka u Dubrovniku bile samo na Placi one dvije česme što su i dandanas, samo što su onda imale mnogo više vode negoli u XX. vijeku kada u Dubrovnik dolaze toliki putnici koji su tako čudni da ljeti hoće da piju vode, da se vođom umivaju a da se i u vodi kupaju, Nego biće da je naš Holangjanin vidio na Placi na oba kraja jednu česmu, pa je slabo upamtio ili krivo zabilježio, da je tako u svakoj ulici, pa neće biti da je baš iz prsta isisao tvrdnju da je pred Gospom stajao ,kip liven od metala“, nego je valjda vidio u crkvi taki kip kojega sveca a on opet Slabo upamlio ili krivo zabilježio da je kraljev kip pred crkvom. Svakako kip engleskoga kralja Rikarda »Slavjim srcem“ (g. 1189.1199) to nije mogao biti, jr je sigurno da su staru Gospu, koju je uništila trešnja g. 1667, gradili sami Dubrovčani, pa je uopće vrlo nesigurno imali što istine u priči da se je Rikard od velike morske oluje spasio na Lokrum, a utvrgjeno je naprotiv da ga oluja potisla na obalu blizu Oglaja (Akvileje). Tako lako razumijemo da ni Ivan Ravenja- nin, koji je krajem XIV. vijeka najprije opisivao stari Dubrovnik, ni Filip De Diversis, koji je g. 1440 sa- stavio njegov najpotpuniji opis, nikako ne spominju ni kralja Rikarda ni kakav njegov kip. A ipak tradicija da je engleski kralj Rikard gra- dio siaru Gospu vrlo je stara u Dubrovniku, Već ano- nimni Anali. koji su valjada postali u drugoj polovici XV. vijeka, nadugo pričaju kako se je g. 1116. ,Re Aloisi di Iuglitera“ spasio na Lokrum, pa htio ondje graditi crkvu a na molbe Dubrovčana počeo je graditi u građu t dao za nju 100.000 dukata, a da je crkva bila gotova tek g. 1160, Ta je priča vrlo slabo osno- > DUBROVAČKI LIST Ala je lijep ovaj svijet, jer Radion pere sam! Mudra Marica uživa. Ne muči se lupa» “ njem i trljanjem, za nju radi Rađion. Radion posve sam? Da! Perite ovako! Rastopite Radion u. hladnoj vodi, stavite namočeno rubije u ovu rastopinu, kuhajte 20 minuta, pa onda isperite običnom čistom vodom. | Rublje će biti čisto i bijelo kao snijeg! Nije više potrebno da se lupa i trija, jer to škodi rublju i rukama, naprotiv — rublje postaje ljepše nego prije. Radion, idealno sredstvo za pranje. Štedi rublje! vana, jer nije bilo ni jednog engleskog kralja koji bi se zvao Alois (ili Ludvig), a oko g. 1116. nije bilo nikakvog križarskog rata, nego je tada u Eugleskoj mirno sjedio kod kuće kralj Henrik I. (g. 1100 1135). A ipak se tradicija o ,eugleskom kralju“, koji je sa- gradio Gospu, u Dubrovniku držala, pa su dubrovački vlastelin Nikša Ranjina (oko g. 1490.1577) i talijanski Dominikanac S. Razzi (prvi u svojoj preradi anonim- nih Anaia a drugi u svojoj Storia di Raugia g. 1595. ponovili tu priču, a portugalski je Jevrejin Didak Pir (Flavije iz Ebore), koji je živio. u Dubrovniku od g, 1558, pjevao o Gospi, kao o ,spomeniku britanskoga kralja“, kakva Dalmacija nije vigiela. Zato je i dubro- vačka vlada, u povelji što je g. 1998 izdala benedik- tincima (»kalugjerima“) na Lokramu, oficijalno, prihva- tila tu tradiciju kao istinitu, samo što je utoliko bila bolje upućena od Anal4, što kao engleskoga kralja ne spominje toga ,Aloisi“, Kojega nije bilo, nego Ri- karda sina Henrika I., i time i prenosi cijelu stvar iz g. 1116. u vrijeme kada je Rikard kraljevao, dakle u g. 1189 1199. Možda se je dubrov. vlada_pri tome oslanjala na poznatoga prvoga dubrovačkoga historičara Jaka Lukarevića, koji je nekoliko godina kasnije u svoje- mu Ristretto degli Annali dl Ragusa g. 1605 potanko ispričao kako je Rikard u Svetu zemlju, pa na po- vratku počeo graditi Gospu u Dubrovniku, ali su je Dubrovčani svršili, jer je kralj ostavio samo toliko no- vaca da su se mogli udariti temelji ,et li suoi primi ordini“, Ako bi se dakle moglo dokazati da se je Ri- kard ipak ustavljao u Dubrovniku, možda bi moglo biti i nešto istine u tradiciji da je oh, kako Lukarević kaže, počeo graditi Gospu, to jest dao novce da se počne graditi, a da su je ipak sami Dubrovčani i gra- dili i dovršili. Iz ove male Sommer-ove vijesti svakako najinte- resantnije je da je već krajem XVI. vijeka putnik što je obašao mnogo zemalja i vidio mnogo gradova i na istoku i u zapadu, ipak nalazio da se ni u jedno- me ,ne živi ljepše i ugodnije“ negoli u našemu ma- lom Dubrovniku. Iako, mnaravski, mi Dubrovčani ne možemo to uzeti ad literam, ipak nam je milo čuti taj glas iz prošlih vremena, a neka to u isto Vrijeme bude nama svima opomena da taj glas treba i gsaču- vati. Zato dajte vođe, dajte svijetlosii, hladovine, či- stoće i čuvajmo dubrovačku skladnost, a nemojmo gu- liti ,furesle“ koji dolaze u Dubrovnik da u njemu »lijepo i ugodno“ progju nekoliko vremena, kako je . Holangjanin prošao više od 300 godina nekoliko U Zagrebu, 3. jula 1927. M. Rešetar. Upisivanje u [, razred ženask škole u gradu Pi : za školsku godinu 1927.-28, bit će 10., 11. i jula od 9 do 11 sati u upraviteljstvu škole, o Štednja na devima od osobite i i u današnjim teškim vrem dai mjesečno, perite dvaput nedeljno za vrijeme kuhani ( i i anja ručka, Nema više pranja od jutra do večeri ako ia rete u rastopini ,Radiona“, Milijuni kućedomaćica na- laze u ,Radionu“ svoga dobročinitelja, Tad. u Zagrebu, koji potonji je tom zgodom dao pravo enima, Umjesto jedamput * Br. 21:1) a , | | | Bike u urodu za osiguranje radnika. Cj. gosp. uredniče! U zadnjem broju Vašeg cj. lista izašla je izjava g. ravnatelja Slovinića, kao odgo- vor na Vašu noticu pod gornjim. naslovom, Pošto gosp. Slovinić ne opovrgava moje: navode o izraženom nepovjerenju predsjedniku i traženje istra. | ge proti ravnatelju, već se ogragjuje samo na izjavu, da toli on kako i presjednik ne sprečavaju nadzor i uvid u poslovanje ureda u granicama zakona, to uzi mljem slobodu da njegovu tvrdnju opovrgnem šuštim činjenicama, PI Prošle godine je radi sprečavanja djelovanja — osporavanja djelokruga i konpetence nadzornog odbora po predsjedniku i ravnatelju, — došlo do ostavke cijelog. nadzornog odbora, koji je tu osiavku povukao, nakon. intervencije kod gosp. velikog župana, te usljed inler- vencije gosp. sreskog poglavara i sred. ureda za osig. nadzormom odboru. Kod te zgode oba funcionera t.j. presjednik i ravnatelj, stajali su ma takovom stanovištu, kao da nadzorni odbor stoji pod njihovim skrbništvom. Ova lekcija gospodi nije bila dovoljna, oni su i dalje tumečili zakon na svoj način, a kako, neka 1 sljedeći primjer. Zakon čini članove ravnateljstva i nadzornog od+ bora lično odgovorim za pravilan rad ureda i to uz odgovornost naknadne štete, Gosp. Ministar Socijalne Politike ide u tom tumačenju tako daleko, da ravna. teljstvo čini odgovornim čak i za administrativne pro- pusie uprave. (Okružnica 14332/24). Naravna posljedica toga je, da ravnateljstvo i nadz. odbor, moraju po tome imati i neosporno pravo uvida u poslovanje ureda, 2 Koliko pak gosp. Presjednik i ravnatelj dozvor | ljavaju taj uvid i nadzor, neka služi kao dokaz, izjava g. ravnatelja, dana na konferenciji ravnateljstva i nad2.. odbora, kojom je zanijekao pravo pojedinom članil. ravnateljstva čak i uvida u zapisnik sjednice ravnatelje stva, pa ako on to dozvoljava, da to čini samo radi svoje dobre volje. To krivo tumačenje prihvatio je i načelnik Korač. A zašto g. ravnatelj i presjednik (jer oni kolektivno. vođe upravu) sprečavaju uvid u zapisnike sjednica. Zeto što bi pojedini članovi mogli — kako se to i; dogodilo — iz tih zapisnika razabrati, da isti nijesu: uvijek onakovi kakovi moraju da budu, i da je bilo. slučajeva, da se je iz istih ispuštalo ono što njima nije. konveniralo, pa bilo to baš i formalni predlozi i od glasani zaključci. — Ovo potanje čak i zapisnički utvrgjeno po nadzornom odboru, i Toliko sam o tom htio napomenuti, da se vidi. kakav nadzor — po zakonu kako kaže g. Slovinić | oni dozvoljavaju. : u Na drugu točku odgovora g. ravnatelja Slovinića | je ured pred par dana pregledan po komisiji, AM nažalost bez navoda dali je nagjen i u redu, imal malo više da Progovorim, |